Povežite se s nama

Politika

I angažman u Avganistanu pretvoren u DPS propagandu

Objavljeno

dana

I angažman u Avganistanu pretvoren u DPS propagandu

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Najmanje 32 miliona eura koštalo angažovanje u misiji u Avganistanu

I angažman u Avganistanu pretvoren u DPS propagandu

Za pare potrošene na slanje naših vojnika u Avganistan Crna Gora je, na primjer, do sada mogla kupiti čak tri nova manja patrolna broda kakvi nedostaju Mornarici VCG, a koja trenutno skoro da nema sa čime da izađe na more


Foto: Ministarstvo odbrane
Advertisement

Najmanje 32 miliona eura koštalo je Crnu Goru vojno angažovanje u međunarodnoj misiji u Avganistanu, a koliko tačno iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili “Vijestima”.

Iako nije donosila odluke o angažovanju VCG u Avganistanu, ministarka Olivera Injac je otćutala pitanja “Vijesti” o tome koliko je državu u periodu od 2010. do 2020. koštalo slanje pripadnika VCG u misijama ISAF i “Resolute Support”.

Napori obje, predvođene SAD, propali su početkom avgusta, kada su za nekoliko dana nakon iznenadnog povlačenja većine američkih vojnika iz Avganistana, talibani porazili tamnošnju armiju i snage bezbjednosti.

Advertisement

Injac je na mjesto ministarke odbrane došla u decembru prošle godine – skoro tri mjeseca nakon što se završio angažman VCG u Avganistanu, a na kojem su prethodne decenije insistirali svi bivši ministri odbrane iz DPS-a koji su to proglašavali nacionalnim interesom.

Prema ranije objavljivanim podacima iz MO, troškovi učešća pripadnika VCG u misiji “Resolute Support” iznosili su dva miliona eura godišnje, a uključivali su iznose sredstava za naknade, izdatke za smještaj, putovanje, troškove razmještanja snaga, kao i “druge troškove koji proizilaze iz angažovanja pripadnika VCG u misiji u Avganistanu”.

Troškovi učešća u ranijoj misiji ISAF čiji je VCG bila dio od 2010. do kraja 2014. iznosili su oko četiri miliona eura godišnje jer je i kontingent vojnika u Avganistanu bio duplo veći u odnosu na “Resolut Support”.

Za deset godina to je najmanje 32 miliona eura – iznos veći i od onog koji će Crna Gora izdvojiti za kupovinu tri srednje teška višenamjenska helikoptera “bell 412” koje je u vrlo netransparentnom postupku, 2019. od Kanađana kupio bivši ministar odbrane Predrag Bošković (DPS).

Za pare potrošene na slanje naših vojnika u Avganistan Crna Gora je, na primjer, do sada mogla kupiti čak tri nova manja patrolna broda kakvi nedostaju Mornarici VCG, a koja trenutno skoro da nema sa čime da izađe na more.

Advertisement

Inače, tokom misije ISAF, pripadnici VCG su vršili zadatke stacionarnog obezbjeđenja (davali stražu) u bazama “Panonia” u gradu Pol-e-Komri, odnosno “Marmal” u Mazar-i-Šarifu, i obezbjeđivali na terenu pripadnike PRT (provincijalni timovi za rekonstrukciju), sarađujući pritom s vojnicima iz Mađarske, Hrvatske i Njemačke. Postepeno su im se zadaci povećavali, pa su kasnije obavljali pored ostaloga, i zadatke motorizovanih patrola, uspostavljanja mobilnih kontrolnih punktova, pratnju konvoja, uspostavljanja osmatračkih položaja i rad na njima.

Pored vojnika na terenu i manjeg medicinskog tima, u Avganistanu je na štabnim dužnostima u Kabulu i Mazar-i-Šarifu bio angažovan i manji broj oficirskog i podoficirskog kadra VCG. Kontingenti koji su odlazili u tu državu najčešće su brojili do 40 ljudi, mada ih je bilo i manjih – do 20.

Pored pripadnika VCG, u Kabul je država upućivala i manji broj pripadnika Uprave policije da budu instruktori avganistanskim policajcima.

Tokom misije “Resolute Support” primarni zadatak vojnih kontingenata je bila zaštita savjetničkih timova koji su vršili obuku pripadnika Avganistanske nacionalne armije.

Crna Gora je u više navrata slala Avganistanu i školski pribor i računarsku opremu, koje je tamošnjem stanovništvu najčešće pred kamerama uručivao bivši dugogodišnji načelnik Generalštana, admiral Dragan Samardžić. On i Bošković voljeli su da dosta često u propagandne svrhe, obilaze vojnike u Mazar-i-Šarifu i Kabulu, a Crna Gora je svojevremeno iz viškova VCG, Vladi Avganistana poklonila i 1.500 automatskih pušaka, 100 puškomitraljeza i 250.000 metaka.

Advertisement

U septembru 2020, na isteku mandata tada odlazećeg ministra Boškovića, VCG je završila angažovanje povlačenjem 12. kontingenta.

Tokom desetogodišnjeg učešća bio je angažovan 21 kontingent (devet u ISAF-u i 12 u “Resolute Support”), sa svega 557 pripadnika VCG, od čega 12 žena. U tom periodu trećina vojnika je bila u prilici da stekne iskustvo u Avganistanu. Čelnici VCG i MO za vrijeme madata prethodnih DPS ministara Bora Vučinića, Milice Pejanović-Đurišić i Boškovića slanje vojnika u međunarodne vojne misije gdje su oni mnogo bolje zarađivali nego u Crnoj Gori, koristili su kao dodatno sredstvo pritiska na nepodobne i nagrađivanja politički podobnih pripadnika VCG.

Bilo je primjera da su pojedini vojnici, podoficiri i oficiri po tri ili više puta slati u Avganistan, a neki koji su to željeli i zadovoljili sve stručne kriterijume za odlazak, to nisu bili u prilici.

Iz MO nisu odgovorili na molbu “Vijesti” da komentarišu neuspjeh međunarodne misije da spriječe da Avganistan bude stjecište međunarodnih radikalnih elemenata, ni na pitanje kakve su pouke izvukli iz svog angažovanja i onog što se sada događa u Avganistanu.

Zajedničke vrijednosti sa civilizovanim svijetom

Bivši državni čelnici i DPS zvaničnici MO tvrdili su da je je učestvovanje u ratu u Avganistanu “način da Crna Gora pokaže da dijeli zajedničke vrijednosti sa civilizovanim svijetom”, da je to “izvanredna prilika za podizanje kapaciteta naše vojske”, ali su negirali da naš odlazak u Avganistan ima veze s NATO integracijama Crne Gore koja je 2017. postala članica Alijanse.

Advertisement

Bivši ministar odbrane Boro Vučinić (DPS), za vrijeme čijeg mandata su 2010. prvi crnogorski vojnici otišli u Avganistan, tada je kazao i da “mi djelujemo globalno, jer je to nešto pomalo i u biti našeg naroda, da hoće da se bavi globalnim i velikim temama”.


Vijesti



Vijesti

Politika

Đukanović: Zapadom Balkanu potrebna promišljenija zaštita od malignog uticaja trećih strana

Objavljeno

dana

Autor

Đukanović: Zapadom Balkanu potrebna promišljenija zaštita od malignog uticaja trećih strana

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


„aktuelna situacija je posljedica zaustavljenog procesa proširenja i poremećaja na relaciji Istok – Zapad“

Đukanović: Zapadom Balkanu potrebna promišljenija zaštita od malignog uticaja trećih strana

Đukanović je naveo da je zabrinut zbog oživljavanja retrogradnih politika, dodajući da je Crna Gora spremna da se bori za vrijednosti u koje vjeruje


Sa sastanka, Foto: Služba za informisanje predsjednika Crne Gore
Advertisement

Zemljama Zapadnog Balkana potreban je odlučniji i jasniji podsticaj za evropske integracije, kao i promišljenija zaštita regiona od malignog uticaja trećih strana, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je, tokom sastanka sa članovima delegacije Evropskog savjeta za međunarodne odnose, poručio da to nije samo interes Zapadnog Balkana, već i Evrope.

“Članovi Savjeta, aktuelni i nekadašnji politički zvaničnici, poslanici i istaknute ličnosti društveno-političkog života Evrope, fokusirani su na međunarodne vanjske odnose i države Jugoistočne Evrope”, naveli su iz kabineta.

Advertisement

Đukanović je potvrdio da je tema regiona izuzetno važna za stabilnost Evrope, kao i dalju snagu NATO-a.

On je ocijenio da je aktuelna situacija na Zapadnom Balkanu posljedica zaustavljenog procesa proširenja i poremećaja na relaciji Istok – Zapad.

“On je ukazao na potrebu odlučnijeg i jasnijeg podsticaja zemljama regiona za integraciju u EU, i odlučniju i promišljeniju zaštitu Regiona od malignog uticaja trećih strana”, rekli su iz kabineta.

Đukanović je naveo da je zabrinut zbog oživljavanja retrogradnih politika, dodajući da je Crna Gora spremna da se bori za vrijednosti u koje vjeruje.

“On je napomenuo da je sva svoja strateška postignuća Crna Gora ostvarila zahvaljujući funkcionalnosti države, što je sada dovedeno u pitanje i što se mora rješavati i u skladu sa očekivanjima javnog mnjenja”, naveli su iz kabineta

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Politika

Mekalister: Donosioci odluka da stave budućnost CG ispred političkih interesa i prestanu sa podjelama i netolerancijom

Objavljeno

dana

Autor

Mekalister: Donosioci odluka da stave budućnost CG ispred političkih interesa i prestanu sa podjelama i netolerancijom

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Sjednica Odbora za vanjske posloveevropskog parlamenta

Mekalister: Donosioci odluka da stave budućnost CG ispred političkih interesa i prestanu sa podjelama i netolerancijom

„Mnogi su primijetili i planove rekonstrukcije Vlade i očekujemo da će promjene biti sprovedene u skladu sa mjerodavnim postupcima i demokratskim standardima i putem inkluzivnog i konstruktovnog dijaloga te da će sve strane preuzeti odgovornost kako bi se Crna Gora kretala naprijed na putu ka EU“, rekao je Mekalister


Mekalister, Foto: Evropski parlament
Advertisement

Iako su se u Crnoj Gori smirile napetosti zbog događaja na Cetinju početkom septembra, evropski poslanici i dalje očekuju od vlasti da istraži svo nasilje nad učesnicima protesta, kao i nad policijskim službenicima, rekao je šef Spoljnopolitičkog odbora (AFET) u Evropskom parlamentu, Dejvid Mekalister.

Na sjednici AFET-a danas je raspravljano o situaciji u Crnoj Gori i događajima na Cetinju uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikaija.

„Mnoge nas brine sitaucija u Crnoj Gori još pamtimo uznemirujuće događaje sa Cetinja 4. i 5. septembra, tražio sam raspravu o ovome… Donosioci odluka zemlje, koja se smatra vodećom u evropskim integracijama moraju staviti budućnost Crne Gore iznad svojih političkih interesa i prestati sa etničkim i vjerskim podjelama i netolerancijom. Mnogi su primijetili i planove rekonstrukcije Vlade i očekujemo da će promjene biti sprovedene u skladu sa mjerodavnim postupcima i demokratskim standardima i putem inkluzivnog i konstruktovnog dijaloga te da će sve strane preuzeti odgovornost kako bi se Crna Gora kretala naprijed na putu ka EU“, rekao je Mekalister.

Advertisement

Direktor Službe za vanjske poslove EU Marko Makovec rekao je da je ustoličenje Joanikija pokazalo da je potreban širi dijalog i saradnja, kao i da postoje politička miješanja iz susjednih zemalja, što još više kompikuje situaciju u Crnoj Gori.

„Nakon ustoličenja blisko pratimo razvoj događaja, postoji mogućnost raspuštanja Vlade. Nakon ustoličenja premijer je htio razriješiti direktora policije , ali mislimo da se to neće dogoditi, mislimo da je to nevjerovatno“, kazao je Makovec.

Rekonstrukcija Vlade, kako je dodao, dodatno komplikuje već složenu siuaciju i vodi Crnu Goru dalje od EU i pregovori o tome su podijelili glavne partije na vlasti, što može podrivati put Crne Gore ka EU zato što mnoge reforme zahtijevaju većinu u parlamentu.

„Crnoj Gori treba više rezuatata u ključnim oblastima kao što je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i sloboda medija. Takođe je važno da izbor novih članova Tužilačkog savjeta budu u skladu sa svim standardima kako bi oni bili politički neutralni i sposobni“, rekao je Makovec.

On je kazao da brine još jedno pitanje – gubitak značajnih kapaciteta u javnoj administraciji zbog promjene Vlade.

Advertisement

„Vlada je zamijenila značajan broj viših funkcionera i stručnjaka u široj javnoj administraciji što je oslabilo administrativne kapacitete Crne Gore. Međutim, postoji pozitivan znak, Crna Gora još ima 100 odsto usklađenje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i to je bitan test opredjeljenja Vlade da će slijediti evropske integracije. Crna Gora takođe doprinosi stabilnosti u regiji, a nazadovanje može imati posljedice u regionalnom kontekstu“, naveo je Makovec.

Ketrin Vent iz Službe za vanjske poslove EU podsjetila je da više od 70 odsto građana Crne Gore želi da vidi državu u EU što je i strateško opredjeljenje vlasti.

„Zemlja još prolazi izazovnu političku tranziciju nakon izbora, postoji duboka polarizacija između vladajuće većine i opozicije. Mržnja i povjerenje su pogoršale političke podjele, uključujući i unutar Vlade. Naša poruka je da Crna Gora ne dopusti da skrene sa puta ka EU“, kazala je Vent.

Ona je rekla da su pred Crnom Gorom izazovi kao što je nedostatak političkog dijaloga.

„Crna Gora nema funkcionalan parlament, jer postoji trajni bojkot, i samim tim nema većine. Kao rezultat imaju oko 60 zaostalih predloga zakona, a neki od njih su ključni da bi Crna Gora napredovala u usklađivanju sa tekovinama EU“, rekla je Vent.

Advertisement

Ona je dodala da nema prečica u pristupanju, zato se zakoni moraju primjenjivati rigoroznije.

Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula izrazio je zabrinutost zbog usporavanja integracija zemlje.

„Vlada nije uspjela da održi tempo u procesu pristupanja posljednje godine, a što se i vidi u najnovijem izvještaju EK. Za pravosudne i izborne reforme potrebna je kvalifikovana većina. Dakle sve što se može tumačiti kao razlog za produbljivanje tenzija i polarizaciju treba izbjegavati. Postoji visoka polarizacija što se odražava na aktuelni parlament, kao i na sukob u vladajućoj većini a to utiče na stabilizaciju zemlje. Crna Gora treba da izbjegne da se sadašnja situacija zabetonira“, istakao je Picula.

Klemen Grošelj rekao je da se čini da su izgubljene prilike, desili su se izbori koji su naglasili duboku podijeljenost i polatizaciju koja se širi, što se vidjelo prilikom ustoličenja mitroplita.

„Vidjeli smo i epizodu sa kineskim dugom, a EU se ponaša kao patuljak. Nećemo dopustiti da Crna Gora postane još jedna neuspjela priča na Zapadnom Balkanu“, poručio je Grošelj i dodao da mogu za početak da posreduju između polarizovanih strana.

Advertisement

Najvažnija pitanja koja su, kako je dodao, izvor polarizacoje su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i EU mora podržati lokalne aktere.

„Crna Gora je relativno mala zemlje, a EU može od toga učiniti uspješnu priču koja je potrebna Zapadnom Balkanu“, rekao je Grošelj.

Tomas Vajc vidi poteškoće da se zadrži međunarodna podrška Crnoj Gori i Vladi zbog ovoga što se događa.

Podsjetio je da postoji sporazum između tri vladajuće koalicije, koji je potpsian nakon izbora prošle godin, što sad u pitanje dovode dva partnera – Demokratski front i Demokrate.

„To stavlja u opasnost ne samo opstanak Vlade nego i napredak prema EU… DF bojkotuje sad parlament, to je nedogovorno i nezrelo da bojkotuju parlamentarnu većinu kojoj pripadaju“, kazao je Vajc i dodao da nijesu uspjeli napraviti korak od populističke opozicije do odgovorne vlasti.

Advertisement

Makovec je, odgovarajući na pitanja evropskih poslanika, rekao da je na Zapadnom Balkanu problem uplitanja sa strane državnih i nedržavnih aktera, odnosno organizovanog kriminala koji je veliki u regiji.

„Neke od trećih zemalja koriste nestabilne zemlje da sprovode svoje politike i u visoko polarizovanom društvu u Crnoj Gori nastoje osnažiti svoje pozicije. Imamo naznake da Rusija uveliko utiče kroz određene političke stranke, sve više se upliće susjedna Srbija, posebno kroz kupovinu medij. Što se tiče crkve moram ponoviti stav da Crna Gora kao suverena država ne smije dopustiti da se crkva miješa u izvršnu vlast“, rekao je Makovec.

Mekalister je najavio da će misija AFET-a u decembru posjetiti Crnu Goru, što će kako je kazao, doći u pravo vrijeme jer je potrebno dati podršku i prenijeti važne poruke političarima u Podgorici.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Politika

„Mađarska se zalaže da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU da bi dobila saveznike slične po načinu vladanja“

Objavljeno

dana

"Mađarska se zalaže da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU da bi dobila saveznike slične po načinu vladanja"

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


na panelu na Beogradskom bezbjednosnom forumu ocijenjeno:

„Mađarska se zalaže da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU da bi dobila saveznike slične po načinu vladanja“

Analitičar s Political Capital Instituta, Patrik Zišerle je ocijenio da Mađarska želi proširenje jer premijer te države Viktor Orban očekuje da će te države biti njegove saveznice u borbi unutar EU


Sa panela, Foto: Vijesti online
Advertisement

Mađarska se zalaže da zemlje Zapadnog Balkana uđu u Evropsku uniju (EU) da bi dobila saveznike koji su slični po načinu vladanja.

To je, između ostalog, ocijenjeno na panelu „U kakvu EU se integrišemo“ na Beogradskom bezbjednosnom forumu.

Istraživač sa Klingendael institua Vuter Zvirs je ocijenio da zbog niza okolnosti u Holandiji postoji skepsa kada je u pitanju dalje proširenje EU.

Advertisement

Kao primjer je naveo problem vladavine prava u zemljama koje su sada članice, kao što su Poljska i Mađarska.

Analitičar s Political Capital Instituta, Patrik Zišerle je ocijenio da Mađarska želi proširenje jer premijer te države Viktor Orban očekuje da će te države biti njegove saveznice u borbi unutar EU.

Istraživačica sa univerziteta Oksford Tena Prelec je kazala da je proširenje EU došlo do tačke gdje se može povjerovati da je taj proces „mrtav“.

Prelec smatra da unutar EU postoje oni koji brinu za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu, ali da su oni daleko tiši od oponenata.

Podsjetila je da su se u „Pandora papirima“ našli i zvaničnici iz EU i sa Zapadnog Balkana.

Advertisement

Istraživač Strahinja Subotić smatra da ne treba biti pesimističan kada je u pitanju politička volja unutar EU po pitanju proširenja.

On očekuje da će EU biti glasnija po tom pitanju i da to pokazuju poruke sa Brda kod Kranja.

Subotić navodi da Mađarska govori da je Srbija spremna za ulazak u EU i da je to kontra-usluga jer služi obezbjeđivanju legitimiteta za vlast u Srbiji.

On se slaže da Mađarska želi Zapadni Balkan u EU da bi imali saveznike u kojima se vlada na sličan način.

Zvirs smatra da će se proširenje popeti na agendi EU kada sama Unija počne bolje da funkcioniše i kada polarizacija krene da se smanjuje.

Advertisement

On je rekao da nakon metodologije očekuje promjene i u drugim poljima kada je u pitanju proces pridruženja.

„Nisam siguran da li je Deklaracija sa Brda učinila više dobra ili štete po proširenje“, dodaje Zvirs.

Prelec je istakla da se često EU posmatra kao monolitna struktura, a da u stvarnosti ima puno različitih glasova.

Subotić je podsjetio da 2004. nije postojao koncept neliberalnih demokratija, ali i da proces proširenja nije vidio kandidate gdje se zvaničnici druže sa ruskim tajkunima i ljube zastave Kine.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije