Povežite se s nama

Društvo

CGO: Kritike članova Vlade ASK-u mogle bi se tumačiti kao pokušaj neprimjerenog političkog uticaja

Objavljeno

dana

CGO: Dok slučajevi poput ubistva Jovanovića ostanu neriješeni, CG ne može napredovati u demokratskim reformama

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


pozdravili odluke agencije o izdavanju prekršajnih naloga

CGO: Kritike članova Vlade ASK-u mogle bi se tumačiti kao pokušaj neprimjerenog političkog uticaja

„Taj pristup ne jača antikoruptivne mehanizme, niti jednak tretman svih funkcionera pred zakonom“


CGO, Foto: CGO
Advertisement

Centar za građansko obrazovanje CGO pozdravio je odluke Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) o izdavanju prekršajnih naloga i novčanom kažnjavanju predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića i sedam ministara zbog neprijavljivanja tačnih i potpunih podataka u izvještajima o prihodima i imovini od strane ovih funkcionera.

Iz CGO su istakli da rad ASK zavrijeđuje brojne kritike, na šta često i javno ukazuju.

„Međutim, nije primjereno da članovi Vlade kritikuju ASK onda kada i sami postanu predmetom njenog rada i kada ASK utvrdi nepravilnosti, ma kojeg obima iste bile. Taj pristup ne jača antikoruptivne mehanizme, niti jednak tretman svih funkcionera pred zakonom, a mogao bi se tumačiti i kao pokušaj neprimjerenog političkog uticaja na institucije koje imaju nezavisnu poziciju u sistemu, što nije u skladu sa najboljim demokratskim praksama“, kazali su iz CGO.

Kako je saopšteno „Vijestima“, Agencija je izdala prekršajne naloge kojima su javni funkcioneri Mladen Bojanić, Jelena Borovinić Bojović, Olivera Injac, Jakov Milatović, Đorđe Radulović, Tamara Srzentić, Ratko Mitrović i Zdravko Krivokapić kažnjeni novčanim kaznama u iznosu od po 500 eura zbog kršenja Zakona.

Advertisement

Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da u izvještajima o prihodima i imovini dostavi tačne i potpune podatke. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.

S obzirom na to da su svima njima izdati prekršajni nalozi, izrečena im je najniža novčana kazna.


Vijesti



Vijesti
Advertisement

Društvo

Treću dozu primilo više od 54 hiljade građana

Objavljeno

dana

Autor

Treću dozu primilo više od 54 hiljade građana

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


revakcinisano 56,8 odsto

Treću dozu primilo više od 54 hiljade građana

Prvu dozu vakcine primilo je 44,7 odsto, a drugu 41,9 odsto ukupnog stanovništva


Ilustracija, Foto: Reuters
Advertisement

U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 60,7 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 56,8 odsto.

Prvu dozu vakcine primilo je 277.326 osoba ili 44,7 odsto, a drugu 259.738 ili 41,9 odsto ukupnog stanovništva.

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primilo je 106 osoba, a revakcinisano je 269.

Advertisement

Treću dozu do sada su primile 54.264 osobe, a u posljednja 24 sata 359.

Masovna vakcinacija protiv Kovid-a 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

„Sistemsko suočavanje sa prošlošću da konačno postane prioritet vlasti“

Objavljeno

dana

Autor

"Sistemsko suočavanje sa prošlošću da konačno postane prioritet vlasti"

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


trideset godina od granatiranja dubrovnika, u nvo sektoru traže pravdu za žrtve ratnih zločina

„Sistemsko suočavanje sa prošlošću da konačno postane prioritet vlasti“

Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama, poručuju Tea Gorjanc Prelević (HRA), Vesna Teršelič (Documenta) i Daliborka Uljarević (CGO)


Foto: Screenshot/Youtube
Advertisement

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću poručili su, povodom 30. godišnjice granatiranja Dubrovnika, kako očekuju da suočavanje sa prošlošću na sistemski način konačno postane prioritet vlasti u Crnoj Gori.

„Očekujemo da se obezbijedi pravda za žrtve ratnih zločina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti, jer kako je admiral Vladimir Barović u svom oproštajnom pismu saopštio, agresija JNA na Hrvatsku bila je djelo suprotno crnogorskoj časti“, navodi se u saopštenju koje potpisuju izvršne direktorice HRA i CGO-a Tea Gorjanc Prelević i Daliborka Uljarević, i voditeljica Centra za suočavanje sa prošlošću – Documenta, Vesna Teršelič.

Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je, naglašavaju, obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama.

Advertisement

Jugoslovenska narodna armija (JNA) je na današnji dan, prije 30 godina, izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme opsade tog grada, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine.

Tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Granatirano je i staro gradsko jezgro, koje je od 1979. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa oko 20,000 naslova, oštećene su mnoge vrijedne stare zgrade, kao i glavna dubrovačka ulica – Stradun. Na Stradunu je tada, s fotoaparatom u ruci, poginuo i mladi Pavo Urban, čijih posljednjih 12 fotografija svjedoče o granatiranju starog dijela grada. „Manje je poznato da je prva žrtva granatiranja Dubrovnika, ironijom sudbine, bio pjesnik Milan Milišić, Srbin po nacionalnosti, koji je poginuo u svom domu“, dodaje se u saopštenju.

Najviše rezervista JNA koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, njih više od 7.000, bilo je sa teritorije Crne Gore. Istoričari Šerbo Rastoder i Novak Adžić, podsjećaju iz nevladinih organizacija, zapisali su da je ratna operacija Dubrovnik „bila po činjenju osvajački, rušilački i pljačkaški pohod na Republiku Hrvatsku, konkretno na dubrovačko područje“.

Gorjanc Prelević, Teršelič i Uljarević poručuju da Državno tužilaštvo Crne Gore, u saradnji sa hrvatskim kolegama, mora procesuirati zločine počinjene prilikom rata na širem dubrovačkom području, kao i da vlade Crne Gore i Hrvatske treba da nastave da zajednički obilježavaju godišnjice zločina, „da se oni ne bi ponovili“.

„Iako su tokom rata na dubrovačkom području i opsade Dubrovnika nesumnjivo izvršeni brojni ratni zločini – stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sprovođena organizovana pljačka privatnih i javnih dobara (podaci s kojima raspolaže Documenta), grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode te 240 dana u pomorskoj i vazdušnoj blokadi – Crna Gora je procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj na tlu Crne Gore“, dodaje se u saopštenju.

Advertisement

Prema istraživanju javnog mnjenja koje je HRA sprovela u junu 2020. godine, napad na Dubrovnik je kao ratni zločin prepoznalo 83 odsto ispitanih osoba, ali je više od polovine ispitanika reklo da je nedovoljno informisano o ulozi Crne Gore u ratovima devedesetih. Istraživanje CGO je pokazalo da polovina onih koji znaju za napad na Dubrovnik, odbija da odgovori na pitanje ko je za taj napad odgovoran.

Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika osudio samo generala-pukovnika JNA Pavla Strugara iz Crne Gore, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Jokića iz Srbije, koji je priznao krivicu, na sedam godina zatvora. Niko drugi nije procesuiran pred međunarodnim ili domaćim sudovima zbog ratnih zločina izvršenih nad starim gradskim jezgrom i na širem dubrovačkom području.

Predsjednik tadašnje Republike Crne Gore, Milo Đukanović, 2000. je, podsjećaju iz NVO, izrazio žaljenje „svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je pričinio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima“. „Devet godina ranije, Vlada Socijalističke Republike Crne Gore, kojoj je Đukanović bio na čelu, zajedno sa njenim predsjedništvom na čelu sa Momirom Bulatovićem, objavljivala je putem tada malobrojnih javnih glasila, dnevne novine Pobjeda i Televizije Crne Gore, da Hrvati namjeravaju da osvoje Boka Kotorsku i takvom ratnom propagandom znatno doprinijela da odziv na mobilizaciju bude masovan“, ističu iz NVO.

„Međutim, nisu svi Crnogorci bili za rat, čak ni oni u JNA. Pamtimo otpor kontraadmirala Krsta Đurovića i admirala Vladimira Barovića, kao i pjesmu crnogorskih liberala na čelu sa Slavkom Perovićem sa protesta na Cetinju ‘S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!’ U Crnoj Gori je u to vrijeme bio veoma aktivan antiratni pokret, koga su činili brojni političari, profesori i studenti, među kojima i oni koji su još aktivni u javnom životu, Rade Bojović, Nebojša Medojević, Džemal Perović, Žarko Rakčević, princ Nikola Petrović Njegoš i drugi“, dodaje se u saopštenju.

Gorjanc Prelević, Teršelič i Uljarević ukazale su da nema pokazatelja da se državno tužilaštvo Crne Gore ikada ozbiljno i samoinicijativno bavilo istraživanjem zločina na dubrovačkom ratištu, iako im je ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, još 2014. izričito preporučio da to urade, i iako je Ivica Stanković, bivši vrhovni državni tužilac, to teorijski isplanirao Strategijom o procesuiranju ratnih zločina 2015. godine.

Advertisement

„Nije poznato ni da li je Specijalno državno tužilaštvo preduzelo istražne radnje povodom informacije, koju je HRA dobila 26. februara 2021. godine od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, da u radu imaju nekoliko predmeta protiv crnogorskih državljana i osoba sa prebivalištem u Crnoj Gori, okrivljenih za ratne zločine počinjene u Dubrovniku tokom 1991. i 1992. godine. Na čelu Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koje je nadležno za procesuiranje ratnih zločina, u posljednjih šest godina se nalazi Milivoje Katnić, koji je u vrijeme opsade Dubrovnika u svojstvu oficira JNA vršio vlast u osvojenom Cavtatu“, navodi se u zajedničkom saopštenju.

Povodom 30. godišnjice granatiranja Dubrovnika, Akcija za ljudska prava, Documenta i Centar za građansko obrazovanje podržali su internetsku kampanju koju sprovodi SENSE Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule „Dubrovnik 1991 – Spomenici na nišanu“.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

U KCCG životno ugroženo 35 pacijenata

Objavljeno

dana

Autor

Životno ugrožena 54 kovid pacijenta u KCCG-u

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


DNEVNI IZVJEŠTAJ

U KCCG životno ugroženo 35 pacijenata

Na liječenju trenutno nalazi 95 pacijenata sa Kovid-19 infekcijom


Foto: KCCG
Advertisement

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) životno je ugroženo 35 pacijenata pozitivnih na koronavirus.

Kako su saopštili iz te ustanove, na liječenju se trenutno nalazi 95 pacijenata sa Kovid-19 infekcijom.

U toku jučerašnjeg dana, prijavljena su 183 novopozitivna slučaja.

Advertisement

Preminulo je pet osoba, a do 15:00 časova je prijavljen oporavak kod 269 pacijenta.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije