Povežite se s nama

Društvo

Savjet: Policajci angažovani na Cetinju moraju imati istaknutu i nesporno vidljivu identifikaciju

Objavljeno

dana

"Selektivno postupanje policije neprihvatljivo i zabrinjavajuće"

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


„pored imena i prezimena može da uključuje numeričko-slovnu oznaku“

Savjet: Policajci angažovani na Cetinju moraju imati istaknutu i nesporno vidljivu identifikaciju

„Savjet će prekinuti svoju posmatračku i nadzornu funkciju ukoliko policija ne bude profesionalno označena“, navodi se u saopštenju

Advertisement

Ilustracija, Foto: Uprava policije

Advertisement

Savjet za građansku kontrolu rada policije saopštio je danas da ukazuje Upravi policije da svi policajci koji su operativno angažovani na Cetinju moraju imati istaknutu i nesporno vidljivu identifikaciju, koja pored imena i prezimena može da uključuje numeričko-slovnu oznaku.

„Savjetu su novinari koji obavljaju svoj zadatak na dvorskom trgu na Cetinju dostavili fotografije koje ukazuje da oznake nijesu vidljive. Savjet ukazuje da identifikacija policijskog službenika mora biti nesporna i vidljiva i onda kada koristi zaštitnu opremu. Savjet će prekinuti svoju posmatračku i nadzornu funkciju ukoliko policija ne bude profesionalno označena“, navodi se u saopštenju.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement

Društvo

Božović: Povećanje zarada u prosvjeti nije malo, ali da ćemo biti zadovoljni – nećemo

Objavljeno

dana

Autor

Božović: Povećanje zarada u prosvjeti nije malo, ali da ćemo biti zadovoljni - nećemo

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


nikad nisu imali povećanje od 17 odsto odjednom

Božović: Povećanje zarada u prosvjeti nije malo, ali da ćemo biti zadovoljni – nećemo

Sindikat planira da pokrene i pitanje stambene politike, da bi se vidjelo na koji način Ministarstvo može da pomogne da se poboljša stambena situacija prosvjetnih radnika

Advertisement

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Advertisement

Najavljeno povećanje zarada prosvjetnim radnicima od 17 odsto nije malo, ali je nedovoljno da zaposleni budu zadovoljni, kazao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

On je rekao da povećanje od 17 odsto odjednom u prosvjeti nikad nijesu imali.

Advertisement

„Nikad nijesmo imali povećanje odjednom od 17 odsto, stalno su nam povećanja bila oko deset odsto. Ne možemo reći da je to malo, ali da ćemo biti zadovoljni – nećemo“, kazao je Božović agenciji MINA.

On je naveo da je odmah nakon što je izabran za predsjednika Sindikata 6. septembra, inicirao sastanak sa ministarkom prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnom Bratić.

Božović je istakao da u Sindikatu očekuju da će ovih dana dobiti termin za sastanak i da će jedna od tema biti povećanje plata.

Advertisement

„Ministar finansija Milojko Spajić je najavio da je to povećanje plata u vidu ukidanja dijela za zdravstvenog osiguranje, pa se mora vidjeti kakav je to model“, rekao je Božović.

Božović je kazao da bi se, ukoliko bi bio usvojen predlog poslanice Branke Bošnjak za izmjene Zakona o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, prema kojima bi se zarade ljekarima specijalistima i univerzitetskim profesorima znatno uvećale, bio stvoren veliki jaz.

Prema riječima Božovića, izmjene bi značile da bi ljekar imao platu dvije-tri hiljade eura, dok sa druge strane zarade u prosvjeti, prema najavljenom, bile uvećane oko 100 eura.

Advertisement

Božović je najavio da će inicirati i rješavanje pitanja ugovora na određeno za prosvjetne radnike, navodeći da je dosad bila praksa da je ugovor bio do 30. jula, a da će tražiti da bude do 31. avgusta.

Govoreći o neisplaćenim honorarima profesorima koji su imali časove preko norme u prethodnoj godini, Božović je rekao da dosadašnji razgovori po tom pitanju nijesu urodili plodom, i da su podnijeli tužbu Upravnom sudu.

„Mi smo predlagali Ministarstvu da popišemo ljude, da se napravi spisak onih koji su imali časove preko norme u prethodnoj godini. Mi ne tražimo za sve, samo za one koji su imali časove preko norme. Nijesu nam razgovori urodili plodom. Imamo tužbu pred Upravnim sudom“, dodao je on.

Advertisement

Prema riječima Božovića, prosvjetari smatraju da su u pravu i da su zakinuti.

„Nijesmo lešinari koji su uočili slabost druge strane, pa da uzmemo svaki cent sa zateznom kamatom. Da se plati prosvjetnom radniku koji je podnio određeni dio tereta“, kazao je Božović.

On je podsjetio da su ljekari nagrađivani više puta tokom prošle godine, i dodao da to nije sporno.

Advertisement

„Mi znamo da Klinički centar nije radio mjesecima, pojedini ljekari nijesu imali preglede niti ništa,kovid zona je nešto drugo“, naveo je on.

Božović je kazao da prosvjetari nijesu htjeli da idu sa „masovnim tužbama“, već da se nadaju da će moći da prođu sa jednom-dvije, i da će to biti znak Ministarstvu da su u pravu.

On je rekao da Sindikat planira da pokrene i pitanje stambene politike, da bi se vidjelo na koji način Ministarstvo može da pomogne da se poboljša stambena situacija prosvjetnih radnika.

Advertisement

Božović je naveo i da će se zalagati i za povećanje plata higijeničarima, kojima se trenutni ne obračunava minuli staž.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

VIDEO Najavljeno rušenje objekata u kojima su svi stanovi prodati: Životima ćemo braniti svoju imovinu

Objavljeno

dana

VIDEO Najavljeno rušenje objekata u kojima su svi stanovi prodati: Životima ćemo braniti svoju imovinu

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


PROTEST STANARA LAMELA NA ZABJELU

VIDEO Najavljeno rušenje objekata u kojima su svi stanovi prodati: Životima ćemo braniti svoju imovinu

„Radi se o 220 stanova, znači 220 porodica ili skoro 1.000 osoba koje su to kupili na kredit ili sa svim onim što su u životu stvarali. Gdje sad da idu? Dakle, ovo se neće dozvoliti da se ruši to je definitivno“, kazao je predstavnik stanara Čedo Radičević

Advertisement

Sa protesta stanara, Foto: Tina Popović

Advertisement

Više destina stanara okupilo se danas ispred lamele u podnožju podgoričkog brda Ljubović tražeći da država odustane od najavljenog rušenja objekta u kojem je preko 200 porodica kupilo stanove.

Rušenje je, kako su saopštili, najavljeno za decembar, a obećavaju da to neće dozvoliti.

Advertisement

Stanari okolnih zgrada su se početkom godine pobunili jer je gradnja ovih lamela u zahvatu Detaljno-urbanističkog plana Zabjelo-Ljubović zaklanjalo njihovu zgradu.

Tada su, kako su ranije kazali, zajedno sa drugim nezadovoljnim mještanima, uputili peticiju Ministartvu prostornog planiranja u kojoj traže izvršenje rešenja o rušenju objekta koje je, kažu iz nadležnog ministarstva donijeto još 2018. za dvije, a 2019 za poslednju, C lamelu.

Nekoliko mjeseci kasnije, nevladina organizacija KANA – Ko ako ne arhitekt upozorila je da je, i pored rješenja o rušenju, inevstitor „uspio da zgrade upiše u katastar i stanove proda“.

Advertisement

Svoju imovinu će braniti i životima

Predstavnik stanara Čedo Radičević kaže da se rušenje direktno tiče 220 porodica.

„Imamo najavljeno rušenje objekata u kojima su svi stanovi prodati. Radi se o 220 stanova, znači 220 porodica ili skoro 1.000 osoba koje su to kupili na kredit ili sa svim onim što su u životu stvarali. Gdje sad da idu? Dakle, ovo se neće dozvoliti da se ruši to je definitivno“, ističe je Radičević.

Istakao je i da su svi upoznati sa Zakonom o legalizaciji objekata.

Advertisement

„Imamo Zakon o legalizaciji, svi pratimo televiziju, dovoljno smo upoznati. Evo, recimo, premijer kaže da ima kuću koja nije legalizovana. Sve je u redu da se legalizuje. Ovo je u postupku legalizacije, to znamo od investitora. Niko ne traži da investitora bilo ko poštedi. Svi smo mi ljuti na njega. Dakle, sve što treba neka plati, na bilo koji način…Ali ovo što je u vezi sa nama – nema govora da ćemo dozvoliti da se ruši. Branićemo životom, na svaki način“, poručuje Radičević.

On je kazao da niko nije ponudio stanarima bilo kakvo obeštećenje, na bilo koji način.

Advertisement

„Zato smo se i okupili da branimo ono što je naše, što smo platili i mukom zaradili. Ovo je ušlo u postupak legalizacije i koliko znam, postupak o rušenju se zaustavlja kada krene postupak legalizacije, po pravilu… U bilo kojem slučaju, nećemo dozvoliti rušenje. I resorni ministar ima objekat koji treba da legalizuje. Neko kao javni interes definiše rušenje stanova u kojima je 220 porodica. Ovaj objekat je počeo da se gradi na osnovu dokumentacije. Mi smo dobili projektnu dokumentaciju i na bazi nje kupovali stanove“, kaže Radičević.

Jovović: Država i grad da imaju sluha za porodice, kompanija će se braniti pred domaćim i međunarodnim sudovima

Advokat kompanije Dušan Jovović smatra da je rješenje o rušenju „u potpunosti preuranjeno, jer postoji prethodno pitanje koje je neophodno riješiti“.

„Kompanija PS gradnja se obratila Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada u cilju legalizacije objekta 19. okrtobra ove godine, u skladu sa propisaima koji previđaju mogućnost legalizacije ovakvih objekata. Objekat je građen u skladu sa Detaljnim urbanističkim planom (DUP). Za prvu fazu objekta postoji građevinska dozvola i uredno su plaćene komunalije, dok za drugu fazu postoji glavni idejni, revidovani projekat. Značajno je i da korsepodencija između Ministarstva ekologije i prostornog planiranja i gradskog Sekretarijata do sada, u ovom konkretnom slučaju, ne postoji i donekle se vrši selektivnost u primjeni zakona. Smatramo da predmetni postupak o rušenju treba prekinuti do okončanja postupka za legalizaciju. Zbog toga smo i podnijeli zahtjeve nadležnom Ministarstvu, kako za prekid, tako i za odlaganje izvršenja“, kazao je Jovović.

Advertisement

Ukazao je na to da u objektu živi 220 porodica.

„Smatram da nadležni organi, ministarstvo i Glavni grad moraju imati sluha da zaštite inters građana i dozvole kompaniji da iskoriste svoja zakonska prava. Svaki drugi postupak nadležnih organa svjesno bi vodio kompaniju i stanare u štetu, za koju bi morala odgovarati država ukoliko postupak za legalizaciju bude osnovan“, dodajući da je rividentska kuća već dala pozitivno mišljenje da objekat ispunjava sve uslove za legalizaciju.

Advertisement

„Kompanija će iskoristiti sva svoja zakonska prava pred svim institucijama u domaćem zakonodavstvu, ali i pred evropskim“, zaključio je advokat Jovović.

PS Gradnja: Trpimo neprimjerene i neistinite kritike i diskriminaciju

Iz kompanije PS gradnja su u jučerašnjem saopštenju medijima saopštili da mjesecima „trpe neprimjerene i neistinite kritike i konstatacije medija i NVO sektora, koji nam se nijednom nijednom nisu obratili sa zahtjevom da se povodom ove situacije izjasnimo ili je pojasnimo“.

„Obavještavamo stanare i širu javnost da se za objekat vodi postupak legalizacije za koji smo od riveidentske kuće dobili mišljenje da ispunjavamo sve uslove… Naglašavamo da je objekat u potpunosti građen u skladu sa tada važećim DUP-om, te da smo kao investitor gradili u skladu sa urbanističkim parametrima, naročito u pogledu namjene, indeksa izgrađenosti, indeksa zauzetosti, spratnosti, kao i odnosa prema građevinskoj liniji, čime smo u postupku legalizacije objekta jedni od rijetkih, ako ne i jedini, koji su objekat gradili na ovaj način, a koji nadležni žele da sruše“, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.

Advertisement

Ističu i da tokom postupka legalizacije, počev od upisa u katastar nepokretnosti objekta, pa sve do danas trpe „nevjerovatno diskriminaciju od svih institucija koji bježe od odgovornosti da stručno i u skladu sa Zakonom profesionalno i nepristrasno sagledaju situaciju…“.

„…I dokumentaciju i smognu hrabrosti da konstatuju i prihvate naša prava koja nam Zakonom pripaduju. Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma smo se 17. septembra obratili sa istim zahtjevom za davanje mišljenja, kao što smo tražili i od rividentske kuće i do danas…“, ističu iz PS gradnje.

Tvrdnje i da su „saznanju da je tužilaštvo izvršilo pritisak na Građevinsku inspekciju da se izvrši rušenje objekta i da se u vezi sa tim vrši istraga i ispitivanje svih službenika koji su bili povezani sa našim predmetom za rušenje objekta“.

Advertisement

„… Te da su isti iz tog razloga tokom novembra 2021. prvo izvršili inspekcijski nadzor i izašli na teren i konstatovali da se ne vrše nikakvi građevinski radovi i da isti stoje i dalje od kad je to investitoru naloženo krajem 2020, ali su isti nakon toga donijeli Rješenje o rušenju objekta iako smo ih našim izjašnjenjem na zapisnik obavijestili da je u toku postupak legalizacije te da je shodno Zakonu potrebno sačekati ishod postupka legalizacije koji daje mogućnost prekida daljeg postupka rušenja objekta. Sve ovo navodimo iz razloga što kao stranka trpimo nezabilježenu diskriminaciju ali i iz razloga što navedena situacija može imati nesagledive posledice kako za živote ljudi koji su kupili stanove u navedenom objektu i Investitora ali isto tako i za Glavni Grad Podgorica i državu Crnu Goru“, tvrde iz te kompanije.

Pozivaju vodeća odgovorna lica uključujući i premijera Zdravka Krivokapića i inistra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića kao i gradonačelnika Ivana Vukovića da „zajedno, u korist prorodica, na opšteprihvatljiv i zakonit način riješimo njihov problem“.

„I iz razloga što one mogu pretrpjeti najveću štetu u trenutnoj situaciji u kojoj se svi nalazimo, jer u suprotnom smatramo da ćemo svi izgubiti rušenjem objekta i pokretanjem novih tužbenih zahtjeva koji mogu dovesti do još veće štete za sve, nego što ona postoji u ovom trenutku“, zaključuju iz PS gradnje.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

ambiciozni projekti postojali i u prošlom vijeku, nijesu realizovani zbog malo volje i previše bahatosti

Objavljeno

dana

Autor

ambiciozni projekti postojali i u prošlom vijeku, nijesu realizovani zbog malo volje i previše bahatosti

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


ambiciozni projekti postojali i u prošlom vijeku, nijesu realizovani zbog malo volje i previše bahatosti

Od velikih ideja, do septičkih jama i zaborava

„Ulcinj je nakon zemljotresa imao para da ideje pretoči u djelo, ne jednom nego pet puta, ali uvijek je bilo nekog prečeg posla“, kaže za „Vijesti“ ekolog iz Ulcinja Dželal Hodžić

Advertisement
Samir Adrović
743 pregleda 0 komentar(a)
Advertisement

Stari grad, Ulcinj, Foto: Shutterstock
Stari grad, Ulcinj, Foto: Shutterstock
Advertisement

Da su čelnici Ulcinja sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka imali jasniju viziju razvoja grada u bliskoj budućnosti i prihvatili ideje servirane na stolu, Port Milena danas ne bi bila otvorena septička jama, dok su ratovi devedesetih “pojeli” ambiciozne projekte za Šasko jezero i kavezni uzgoj ribe u Valdanosu.

Advertisement

To potvrđuju dokumenti i zapisnici iz tog vremena sa sastanaka kojim su prisustvovali i akademici i eksperti iz Beograda i Italije, priznati ihtiolozi, ekolozi…

”Bilo je malo volje a previše bahatosti. Ulcinj je nakon zemljotresa imao para da sve te ideje pretoči u djelo, ne jednom nego pet puta, ali uvijek je bilo nekog prečeg posla”, kaže za “Vijesti” ekolog iz Ulcinja Dželal Hodžić.

Na sastanku u Ulcinju u februaru 1981. godine, dr Draga Janković iz beogradskog Instituta “Ruđer Bošković” i mr Stjepčević iz Biološkog instituta istakli su potrebu da se ispita fenomen zalaženja mlađi jegulje u Port Mileni i kneti i mogućnost korišćenja prirodnih prednosti u tom smislu.

Advertisement

”To pokazuje koliko je Port Milena tada bila moćan resurs, istinski turistički dragulj”, sjeća se Hodžić koji kaže da je prisustvovao sastanku.

Dželal Hodžić
Dželal Hodžićfoto: Samir Adrović

Cilj istraživanja, naglašeno je tada, bio bi proučavanje ihtioloških poroblema na tim terenima. Zaključeno je da bi tadašnji Agropogon, Zavod za okeanografiju mora iz Kotora i Solana “Bajo Sekulić” trebalo da budu ravnopravni nosioci projekta istraživanja. Posebnio je istaknuto da bi porojekat trebalo realizovati postupno i bez velikih ulaganja.

”Konstatovano je da postoji mogućnost zatvorenog eksperimentalnog sistema, poput njemačkog patenta, koji se realizuje na malom prostoru sa velikom gustinom i velikim prinosom. Takav sistem moguć je u toku čitave godine i može se kombinovati sa otvorenim sistemima. Na taj način mogu se odgajati velike količine mlađi u ranijim stadijumima”, piše u zapisniku sa sastanka kome su još prisustvovali i dr Karman, mr Knežević, ihtiolog Jovanović, Hodžić i Ramuš Gorana iz Agrpogona i Veselin Đurović i Daut Molabećirović iz Opštine Ulcinj.

Na sastanku je zaključeno da je potrebno što prije, najkasnije u roku od deset dana, uraditi projektni zadatak, odnosno elaborat istraživanja kojim bi se konkurisalo kod Republičke zajednice za naučnu djelatnost.

Advertisement
Šasko jezero
Šasko jezerofoto: Savo Prelević

Hodžić se sjeća da je sve završeno na tome jer su Opština i Solana brzo odustale od projekta.

”U Opštini su tada kazali da zbog zemljotresa imaju prioritetnijih problema, a u Solani su bili bahati. Imali su i jedni i drugi, moglo im je biti. Poljoprivreda i ovakvi projekti bili su im zadnja rupa na svirali”, prisjeća se Hodžić kako je briljantna ideja, voljom opštinskih moćnika, završila u arhivi.

Port Milena – ekološka bomba

Samo dvije i po decenije kasnije, Port Milena postaće ekološka bomba, sa koje se širi smrad i zaraza. Egzotične motive sa razglednica kojima su dominirale jedinstvene kalimere i kristalno čista voda, zamijenila je fekalna mutež, sa zamrlim biljnim i životinjskim svijetom, bez izgleda da se nešto bitnije promijeni u skorijoj budućnosti.

Neke ideje i projekti nestali su u vrtlogu surovih ratova početkom devedestih godina prošlog vijeka.

Advertisement

Tako je u protokolu sačinjenom 10. aprila 1990. godine, čija realizacija nikad nije ni počela, predmet bio priprema i realizacija projekta uzgoja, ulova i plasmana vodenih kultura. Potpisnici protokola bili su dr Vinćenco Polaci iz COIPA iz Rima, direktor ulcinjskog Agropogona Gojko Popović, predstavnik Montenegroturista iz Budve Božidar Popović, te Slobodan Šarenac ispred Jugoslovenskog zavoda za produktivnost, istraživanje i razvoj iz Beograda.

Otvorena kanalizacija: Port Milena
Otvorena kanalizacija: Port Milenafoto: Samir Adrović

U protokolu je zajednički ocijenjeno da prioritetnu fazu saradnje predstavlja uzgoj i ulov ribe na Šaskom jezeru.

”Pri čemu uzgoj jegulje ima isključivo izvoznu orijentaciju, a uzgoj krapa i skakavice – domaću tržišnu orijentaciju, za potrebe kupaca Agropogona. Sastavni dio projekta saradnje predstavljaju kapaciteti ulovne flote koju bi obezbijedio italijanski partner uključujući u zajednički sistem i domaće kapacitet kooperanata – ribara”, stoji u protokolu, koga je zamrznuo “rat za mir”, ali i kasnija ratna dešavanja u zemljama regiona.

Nekad uzorna kompanija na prostoru velike Jugoslavije, Agropogon, prestao je da postoji pet godina kasnije.

Advertisement

Istu sudbinu kao i protokol doživio je ugovor iz 1990. godine o finansiranju projekta “Intenizvini kavezni uzgoj ribe u priobalnoj zoni Ulcinja”. Republički skretarijat za razvoj tada je u tu svrhu izdvojio 100 hiljada dinara.

”Mislim da je lokacija za kavezni uzgoj bila planirana u Valdanosu, sa lijeve strane prema svjetioniku. Ta strana izložena je samo maestralu i zapadnjaku, što je idealno za kavezni uzgoj. Osim toga, more je tamo uvijek besprekorno čisto”, kaže Hodžić.

Ignorisan i tunel sa liftom ispod Starog grada

Hodžić priča da se sjeća da je sada pokojni inžinjer Lazar Ban, osamdesetih godina prošlog vijeka htio da izradi projekat tunela ispod Starog grada, koji bi vodio od mjesta gdje je sada lokal “Big Ben” do puta prema Limanu.

Advertisement
Stari grad Ulcinj, Ulcinj
foto: Shutterstock

”Tunel je trebalo da bude dug oko 150 metara, a Ban je negdje po sredini planirao i izgradnju lifta. I to su ignorisali”, kaže on.

Ribnjaci u Špatuli kapaciteta do 350 tona godišnje

Bez realizacije ostao je i zahtjev Agropogona za davanje ponude za izradu projekta za ribnjake na području Špatule, u zaleđu Velike plaže, dostavljen Zavodu za biologiju mora i okeanografiju iz Kotora u martu 1981.

U Agropogonu su tada tvrdili da bi kapacitet ribnjaka na toj lokaciji do 1985. mogao da dostigne i 350 tona godišnje. Iznos investicija za taj projekat kretao se između četiri i pet milijardi starih dinara.

Hodžić se sjeća da je sa ocem često išao u ribolov u Špatulu.

Advertisement

”Ribe je bilo u izobilju, posebno jegulje i to baš krupnih jedinki. Jezero je tada bilo povezano sa Bojanom. Nijesam odavno bio tamo, ali čujem da je jedan dio sada zatrpan”.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Novi Komentari

Najčitanije