Povežite se s nama

Politika

Đukanović: Neupitna i dogledna evropska predstavlja jedini garant dugoročne stabilnosti i konkurentnosti Evrope

Objavljeno

dana

Đukanović: Neupitna i dogledna evropska predstavlja jedini garant dugoročne stabilnosti i konkurentnosti Evrope

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


Kao članica NATO-a podigli smo bezbjedonosne standarde i povećali stepen sigurnosti svih naših građana, kao i investitora i turista. Dalje unapređenje konkurentnosti našeg investicionog ambijenta i privlačenje referentnih poslovnih partnera iz inostranstva imperativ je brzog povratka naše zemlje na put dinamičnog ekonomskog i društvenog razvoja,saopštio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na “Poslovnim razgovorima Crna Gora-San Marino“ koji se organizovao u saradnji sa Privrednom komorom i nadležnim ministarstvima. Neupitna i dogledna evropska i evroatlanska perspektiva za sve zemlje koje žele da postanu članice Evropske unije, istakao je on, zasnovana na zaslugama i postugnitim rezultatima, predstavlja jedini garant dugoročne stabilnosti i konkurentnosti Evrope u budućem geopolitičkom poretku.

“U martu ove godine navršila se decenija i po od uspostavljanja diplomatskih odnosa između Crne Gore i Republike San Marino. Prijateljstvo i saradnja među zemljama i narodima nikada nije nastajalo samo po sebi, niti je bilo rezultat jednostranih inicijativa. Ono se uvijek temeljilo na preduzimljivosti vrijednih i odgovornih pojedinaca da se u svim trenucima, ma koliko bili bremeniti teškoćama, posvete razumijevanju razlika, identifikaciji šansi i pronalaženju puteva koji otvaraju bolju perspektivu buduće saradnje”, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, teško možemo razumjeti bilo kakvu perspektivu, ekonomsku ili političku, bez razumijevanja prošlosti i sadašnjosti. U njihovim korijenima nalazi se, kako kaže Đukanović, sjeme budućnosti. Zato želim da učinim veoma kratak osvrt na našu ponosnu istoriju.

Advertisement

“Crna Gora i San Marino su tokom svog dugog trajanja, iskazujući umijeće u suočavanju sa različitim izazovima, uspijevale da sačuvaju suverenitet i kulturno istorijsku posebnost. Obje zemlje su ostale otvorene, i bile odlučne i uspješne u odbrani svojih, često ugroženih najvećih vrijednosti. Tokom vjekova postojanja, iz naših zemalja se odlazilo, ali u njih se i dolazilo. Upravo su otvorenost, duga i bogata istorija, kulturno nasljeđe i prirodni ambijent, uticali na jačanje turizma kao privredne grane koja u stvaranju vrijednosti u Crnoj Gori i San Marinu zauzima značajno mjesto. Danas, preko dva miliona turista godišnje posjećuju svaku od naših država. Potpisivanjem Sporazuma o saradnji u oblasti turizma stvorili smo kvalitetnu osnovu za dalje unapređenje naših odnosa u ovoj, za nas, strateškoj privrednoj grani”, kazao je on.

Naša upućenost, dodaje crnogorski predsjednik, na međudržavnu saradnju potvrđuje se i na planu evropskih integracija.

“Rekao bih da se Crna Gora i San Marino nalaze u veoma važnim fazama procesa harmonizacije sa evropskim sistemom vrijednosti i uključivanja u jedinstveno evropsko tržište. U novembru 2018. godine nastavljeni su pregovori San Marina o perspektivi potpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom, dok Crna Gora nastoji da intenzivira proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja i ostvari punopravno članstvo u Uniji”, saopštio je Đukanović.

Advertisement

Kriza u Ukrajini, jasan je Đukanović, dodatno je ukazala na značaj ostvarivanja vizije ujedinjene Evrope.

“Naše dvije zemlje pridružile su se vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU u primjeni sankcija Ruskoj Federaciji zbog agresije na nezavisnu i suverenu evropsku državu i grubog kršenja međunarodnog prava. Vjerujemo u pravo svih država da slobodno i samostalno biraju svoj put u budućnost. Nažalost, sve je jasnije da su mete agresije, pored Ukrajine i evropski sistem vrijednosti, jedinstvo i bezbjednost našeg kontinenta. Zato neupitna i dogledna evropska i evroatlanska perspektiva za sve zemlje koje žele da postanu članice Evropske unije, zasnovana na zaslugama i postugnitim rezultatima, predstavlja jedini garant dugoročne stabilnosti i konkurentnosti Evrope u budućem geopolitičkom poretku”, istakao je Đukanović.

On je rekao da su pred nama su brojne nove mogućnosti.

Advertisement

“Ako ih znalački iskoristimo unaprijedićemo našu saradnju i doprinijeti kvalitetu života naših građana. Predlažem da, kao prvi korak, već danas podstaknemo privredne komore dvije zemlje da definišu akcioni plan kojim bi stimulisale saradnju privrednika i preduzetnika. Da ih inspirišem i ovom opaskom: teže je bilo San Marinu da razvije proizvodnju i prodaju poštanskih markica po kojem osnovu danas prihoduje 10% odsto bruto domaćeg proizvoda, nego da mi zajedno, na temelju već dostignutog razvoja i neupitne političke volje, otvorimo vrata obimnijoj ekonomskoj saradnji. Tržišna ekonomija, zaštita imovine i vladavina prava utkani su u naše zakone i ulivaju povjerenje investitorima. Zato bi bilo neophodno dovršiti proces usaglašavanja Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i Sporazuma o zaštiti i promociji investicija između naših dviju država”, ocijenio je on.

Đukanović vjeruje da saradnja može biti obostrano korisna ne samo kroz jasne i vidljive ekonomske pokazatelje, već i kroz manje vidljivo, kao što su: promjena načina razmišljanja, drugačija ekonomska paradigma i priprema za buduće velike promjene koje će zadesiti Evropu i svijet.

“U Crnoj Gori mnogo možemo da naučimo od zemlje koja u prosjeku ima jedno preduzeće na četiri stanovnika ili o duhu preduzetništva koji je opstao kroz vjekove. Isto tako, možemo da proučimo diverzifikaciju privrede koja na veoma malom prostoru, od svega 61km2, kroz dominantno mala i srednja preduzeća, pravi dobar balans između turizma, industrije, zanatstva, poljoprivrede, bankarskih usluga i trgovine. Primijetio sam da se u San Marinu nalazi jedna od najprestižnijih škola u oblasti industrijskog dizajna na Apeninskom poluostrvu. To je još jedna prilika za povezivanje, posebno među mladima. Industrijski dizajn i dizajn uopšte je aktuelna tema i rastuća potreba i u Crnoj Gori. To samo potvrđuje jačanje svijesti o konkurenciji, međunarodnom tržištu i potrebi da što prije napustimo balkanske stereotipe, i izađemo na put savremenog, inovativnog i kreativnog načina komunikacije sa svijetom koji se sve brže razvija”, poručio je Đukanović.

Advertisement

Na ekonomskom planu, kaže on, mi u Crnoj Gori u kontinuitetu unapređujemo poslovni ambijent.

“Jačamo institucionalni okvir kako bi dalje snažili povjerenje domaćih i stranih investitora. Pokrenuli smo izgradnju kapitalnih infrastrukturnih projekata, kako bi svim kompanijama u Crnoj Gori olakšali transport i logistiku, i uticali na ravnomjerniji regionalni razvoj. Kao članica NATO-a podigli smo bezbjedonosne standarde i povećali stepen sigurnosti svih naših građana, kao i investitora i turista. Dalje unapređenje konkurentnosti našeg investicionog ambijenta i privlačenje referentnih poslovnih partnera iz inostranstva imperativ je brzog povratka naše zemlje na put dinamičnog ekonomskog i društvenog razvoja”, istakao je on.

Pored ekonomije, naglasio je Đukanović, postoji veliki prostor za saradnju u oblasti obrazovanja, nauke i kulture.

Advertisement

“Zato pozdravljam napore da što prije zaključimo još dva važna sporazuma: Sporazum o naučno-tehnološkoj saradnji i Sporazum o saradnji u oblasti kulture. Pominjem ove sporazume jer vjerujem da je za naše dvije zemlje od vitalne važnosti dalja posvećenost modelu održivog razvoja, očuvanju prirodnog ambijenta i kulturnog nasljeđa. Posebna, sanmarinska kultura, traje i obogaćuje savremenu svjetsku kulturnu riznicu. Dok slušate stihove koje izgovara Franćesko Ćeko Gvidi, popularni sanmarinski pjesnik, u kojima slavi lokalnu tradiciju i kulturu, većina italijana ga nijemo prati i teško razumije. Takva baština obavezuje da se ne devastira i prepusti zaboravu. Slične primjere imamo i u Crnoj Gori. Naša je generacijska dužnost da očuvamo vrijedno nasljeđe. Zato, ubrzajmo procedure koje će stvoriti osnov da istoričari, kulturolozi i umjetnici mogu da iskažu sebe i daju doprinos očuvanju i afirmaciji identiteta na koji smo ponosni”, poručio je on.

Svakako, naglasio je, važno je intenzivirati i parlamentarnu saradnju kroz direktne kontakte odbora za međunarodne odnose i eventualno posebnih grupa prijateljstva, a taj vid saradnje je od posebnog značaja i za dalje unapređenje institucionalnih odnosa sa Evropskom unijom.

“Ovako vidim ulogu politike – da otvori pojedina pitanja, razmotri moguće odgovore i ukaže na pravac kojim treba ići, u obostranom interesu dvije države. Zato, nastavimo da predano radimo i siguran sam da će rezultati koje ćemo postići biti od koristi za naše građane i doprinijeti njihovoj boljoj budućnosti”, zaključio je Đukanović.

Advertisement



Aktuelno
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Politika

Mišel: Moje saučešće svim porodicama koje su izgubile svoje bližnje u jučerašnjoj tragediji, mislima sam uz vas

Objavljeno

dana

Autor

Mišel: Moje saučešće svim porodicama koje su izgubile svoje bližnje u jučerašnjoj tragediji, mislima sam uz vas

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je saučešće svim porodicama koje su juče izgubile svoje bližnje u nezapamćenoj tragediji na Cetinju.

“Moje misli su uz sve građane, kao i uz premijera Dritana Abazovića i predsjednika Mila Đukanovića”, zaključio je Mišel.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Politika

Knežević: Izražavam svoje snažno uvjerenje da se ovakav gnusni čin više nikad neće ponoviti u Crnoj Gori

Objavljeno

dana

Autor

Knežević: Opšte rasulo i ćutanje u bezbjednosnom sektoru

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


Povodom tragičnih događaja na Cetinju, tokom kojih je među poginulima nastradalo čak i dvoje nedužne djece, upućujem svoje izraze najdubljeg saučešća porodicama postradalih, Cetinju i cijeloj Crnoj Gori, uz želju da se povrijeđeni što prije oporave i vrate svojim kućama, saopštio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.

“Izražavam svoje snažno uvjerenje da se ovakav gnusni čin više nikad neće ponoviti u Crnoj Gori, jer nema ničeg zajedničkog s njenim patrijarhalnim bićem, sa njenom duhovnošću, tradicijom i značajem porodice kroz istoriju”,  poručio je on.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Politika

Izdaja, laži i prevare

Objavljeno

dana

Autor

Zašto Abazović krije stav CANU o ugovoru sa SPC?

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


Piše: Savić Jovanović

Suštinu  ugovora između države  i SPC efektno je objasnio Aleksandar Raković, ideolog “srpskog sveta”, koji šalje  čestitku premijeru  Crne Gore u kojoj, između ostalog, kaže: “Bravo Abazoviću, potpisao si da je Srpska pravoslavna crkva osnovala Crnu Goru”.

Potpisivanjem ugovora između Vlade i Crkve Srbije, upaljen je fitilj građanskog rata u Crnoj Gori. Urađeno je to bez tačne najave, krijući i na prevaran način, kao što se, uostalom, na takav način donose svi izdajnički akti. Ovakvim sramnim dokumentom, po kojemu se sakralna i duhovna baština Crne Gore prepisuje na Crkvu Srbije, dakle na državu Srbiju, i još pride više od 50 kilometara kvadratnih državne teritorije, napravljena je, po svemu sudeći, najveća kriminalno-pljačkaška operacija i izdaja u istoriji Crne Gore.

Advertisement

Ovo je veća izdaja od one iz 1918. godine, jer je tada iznad glava onih koji su, navodno odlučivali visio srpski bajonet, a sada je urađeno ovo kako je urađeno potezom pera, bez “ispaljenog metka”. I to od jednog Albanca koji hoće da uredi odnose među pravoslavnim življem u Crnoj Gori. Njegova slabašna leđa ne mogu ponijeti toliki teret. Mora da su na njega bačene neke čini i dobro bi bilo da se neko javi da to sa njega skine. Zbog njegovog zdravlja, ali i zdravlja svih građana. A da nije baš dobrog zdravlja, vidjelo se nakon potpisivanja ugovora, kada je izjavio da mu je čast i da je ponosan što je  ispred države Crne Gore, “da ne trepne”, stavio potpis. Patrijarh srpski Porfirije, kao drugi potpisnik ovog ugovora izjavio je da “nije bilo mnogo riječi da se razumijemo”. I nije, jer Dritan nije dao nikome u Crnoj Gori da dođe do riječi. Naime, brojne primjedbe i sugestije, pristigle od Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, NVO sektora, političara, istoričara i drugih, Abazović je odbacio sa izgovorom, da u svemu tome nije “vidio ništa novo”.

Ulizica i srednji prst

Ako je poslije izglasavanja ovog ugovora na vladi Crne Gore premijer od šake do lakta odmjerio Evropskoj Uniji, koja je upozorila da ugovor sa Crkvom Srbije ne treba da bude prioritet, onda je Abazović akademicima, struci, nevladinom sektoru i uglednim ličnostima iz oblasti nauke i kulture, pokazao srednji prst, omalovažio ih i ponizio. Do koje je mjere postao ulizica i ponizni sluga tuđih gospodara i tuđih interesa, govori i to da u tekstu koji je napisan u Beogradu i dostavljen Podgorici na potpisivanje, nije smio ni zarez promijeniti. Suštinu ovog ugovora efektno je objasnio Aleksandar Raković, ideolog “srpskog sveta”, koji šalje čestitku premijeru Crne Gore u kojoj, između ostalog, kaže: “Bravo Abazoviću, potpisao si da je Srpska pravoslavna crkva osnovala Crnu Goru”.

Advertisement

A do posljednjeg trenutka tinjala je nada, istina kod malobrojnih, da vlada ima bar minimum državnog, političkog i patriotskog integriteta, moralnog i ljudskog dostojanstva, da neće potpisati ovakav sraman ugovor, i da će to odložiti za neku drugu priliku, makar do trenutka dok se srpski popovi ne uozbilje, dok ne budu manje lagali i provocirali i dok ne budu raspirivali mržnju gotovo svakom svojom izjavom. “Obnovićemo kapelu na Lovćenu kada napravimo otklon od zle komunističke misli i kad se očistimo od ustašluka koji je zahvatio donekle Crnu Goru”. Tako mitropolit Joanikije, samo nekoliko dana prije potpisivanja ugovora potpaljuje vatru i ponavlja vokabular primitivnog srpskog nacionalizma. A taj nacionalizam čiji je promoter i Dritan Abazović, pribjegao je drugoj taktici djelovanja, mnogo lukavijoj, ali ipak providnoj. Naime, osim tradicionalne čvrste vezanosti za Crnu Goru, manjinski narodi su se još čvršće vezali za državu, posebno od  90-ih godina prošloga vijeka, upravo zbog straha od velikosrpskog nacionalizma. Sada taj nacionalizam pokušava da manjinske narode okrene protiv države i Crnogoraca. Tako je Suada Zoronić, pripadnica Bošnjačkog naroda i članica Abazovićeve URA-e izjavila da su prvi genocid u Evropi u 20. vijeku počinili Crnogorci tokom Balkanskih ratova, normalno, nad muslimanskim življem. Svakako, ova istorijska neistina nije mogla iskočiti iz, pošteno rečeno, ljepuškaste glave pomenute gospođe, ali se nije udostojila da se, makar, izvine za izrečenu glupost. Nije joj rečeno da to uradi.

Pomoć Beograda i Tirane                    

Na drugoj strani, pripadnik Albanskog naroda i predsjednik opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, istog dana kada je na vladi izglasan ugovor o odnosima države i SPC, kaže da “što se tiče temeljnog  ugovora odluka je donijeta i to pitanje je danas zatvoreno”. Smatra da bi se rušenjem ove vlade “rušila i evropska budućnost Crne Gore”, pa nastavlja: “Želim da vjerujem da kod svih činilaca postoji državnička odgovornost i politička mudrost koje neće dozvoliti da se bilo kakve odluke donose naprečac, sa dalekosežnim negativnim posljedicama, već da će svaka odluka biti mudra za našu zajedničku Crnu Goru”. Bravo Nik, samo da si ovo rekao dan ranije, prije nego je ugovor naprečac izglasan na vladi. Ovako, ova izjava ne vrijedi ni boba, mada znamo na koga je adresirana. Nadalje, posljednjih dana ugledni predstavnici Bošnjačkog naroda u inostranstvu su izloženi napadima i provokacijama od strane ekstremističkih i četničkih grupa, koji se, inače, množe u Crnoj Gori u posljednje vrijeme, a sa kojima premijer Abazović proslavlja potpisivanje ugovora sa SPC. Dakle, sve se radi da se ubaci, klica razdora između manjinskih naroda i Crnogoraca, kako bi razjedinjena i međusobno posvađana Crna Gora bila lak plijen. Zato Abazović ima podršku, logističku i svaku drugu pomoć Beograda, pa i Tirane. Dva njihova zadatka već je ispunio: usporio je put Crne Gore ka Evropskoj uniji i potpisao ugovor sa SPC. Još samo da Crnu Goru “utovari” u Otvoreni Balkan i eto ti “cele” države u “srpskom svetu”. Možda baš ne “cele”, jer bi jedan njen dio pripao “albanskom svetu”.

Advertisement

Ljudi koji nemaju stida

Ostane li još koji mjesec na čelu vlade, Abazović će ispuniti i preostale zadatke koje je dobio od svojih gazda. Svi ostali su mu nebitni: slagao je i prevario predstavnike EU, svoje koalicione partnere i, na kraju, građane. “Abazović je lažov i prevarant. Nikad ne znaš sa njim na čemu si”, kaže jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević. Jedna albanska poslovica kaže: “Bježi od čovjeka koji se ne zna zacrveniti”. Takvih, nažalost, danas u Crnoj Gori ima previše, tako da je nemoguće od njih pobjeći. Oni kad otvoreno lažu, kao da se time zore, podignu glave, a pogled im ide negdje visoko. Ima previše nemorala, javnog blaćenja i svaštočinstva. Popovi po Crnoj Gori drže parastose osuđenim ratnim zločincima i pišu da su četnici pripadali antifašističkom pokretu. Na drugoj strani, svi oni koji se ne slažu da se tuđoj crkvi i ovakvim popovima daje na raspolaganje sakralna i kulturna baština države, proglašavaju se nacionalistima i ekstremistima. U tome prednjače premijer i njegova URA, koji, kada su obavili poslove za drugoga, zapomažu da se sada treba okrenuti ubrzanom putu ka EU. Oni, dakle, čija je članica, već pomenuta Suada Zoronić, 18 puta bila uzdržana na sjednici Ustavnog odbora Skupštine, na kojoj je trebalo predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda. Zar to nije vid opstrukcije i namjerno stopiranje izbora sudija, iako je to bila preporuka Brisela. Fasciniraju ljudi koji nemaju stida i kojih nije sramota, makar od svojih najbližih.

Svi na okup

Advertisement

Strah, mržnja i nepovjerenje, uvrede, prijetnje i četnička orgijanja ovladali su javnim prostorom Crne Gore. Narod je sluđen, gleda i sluša, a ne može da vjeruje što ga je snašlo. Nije čudo što je ovih dana postavljen kamen temeljac za novu mentalnu bolnicu u Podgorici. Ali, to je malo. Potrebne su bar još 5-6 takvih bolnica.

Šta činiti? Ništa se samo od sebe neće riješiti, već je potrebna nova energija i aktivizam svih kojima je stalo do države, do njene suverenosti i samostalnosti. Nešto slično kao što je bilo prije referenduma 2006. godine, kada su suverenističke stranke i partije, civilni sektor, manjinski narodi, razna udruženja i organizacije, istaknuti kulturni i javni radnici, zajedno sa građanima, stali pod jedan barjak i obnovili državnost i samostalnost svoje države. Sa istim elanom se i sada treba okupiti kako bi se država odbranila od “ala i vrana” koji su kidisali na nju sa svih strana. Ne bude li tako, piši propalo.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije