Povežite se s nama

Ekonomija

Vuković: Glavni grad ostvario više prihoda za šest mjeseci 2022. nego za čitavu 2018.

Objavljeno

dana

Vuković: 21. maj je tekovina borbe za Crnu Goru ove generacije

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Izvjesno je da će budžet premašiti 100 miliona eura, obaramo rekorde, kazao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković povodom realizacije ovogodišnjeg budžeta Glavnog grada.

“Realizacija budžeta (prihodi) Glavnog grada Podgorice za cijelu 2018. godinu: 61,847,434 eura. Realizacija budžeta za prvihšest mjeseci 2022. godine: 62,875,924 eura”, napisao je Vuković.

Prema njegovim riječima, izvjesno je da će budžet premašiti 100 miliona eura!

Advertisement

“Obaramo rekorde! Podgorica nezadrživo grabi naprijed”, objavio je Vuković na Twitter-u.

Zahvalio se svima na tom dostignuću, pa poručio da bi do kraja decenije “Podgorica mogla postati najbolji grad za život u ovom dijelu Evrope”.

“Uz zahvalnost ljudima iz mog tima koji su omogućili da vam danas predstavim ovakve rezultate, uz zahvalnost svima vama koji ste dali značajan doprinos uspjesima grada, uz posebnu zahvalnost našim sugrađanima na podršci i pojerenju, želim da vam kažem da sam apsolutno uvjeren da bi, ukoliko se njen razvoj nastavi ovim tempom, a za šta postoje svi preduslovi, Podgorica do kraja decenije mogla postati ubjedljivo najbolji grad za život u ovom dijelu Evrope”, navedeno je na fotografiji koju je Vuković podijedilo na svom Twitter-u.

Advertisement

Advertisement



Aktuelno
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

Cijene nafte na najnižem nivou od februara

Objavljeno

dana

Autor

Cijene nafte na najnižem nivou od februara

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Cijene nafte su prošle sedmice na svjetskim tržištima oštro pale, spustivši se na nivoe od februara pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnoj ekonomiji dovela do pada potražnje za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je prošle sedmice 8,7 odsto na 94,92 dolara, dok je na američkom barel pojeftinio 9,7 odsto na 89,01 dolara, prenosi SEEbiz.

Znatan pad cijena nafte nadovezao se na julski pad, tokom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko četiri odst, a na američkom gotovo sedam odsto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižem nivou od februara.

Advertisement

Trgovce naftom prošle sedmice brinula je snažna inflacija, usporavanje ekonomskog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda.

Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska centralna banka u četvrtak podigla kamatnu stopu 50 baznih bodova, na 1,75 odsto, najviše u zadnjih 27 godina, te upozorila da bi ekonomija mogla ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024.

S druge strane, američka ekonomija već je zabilježila dva tromjesečja pada aktivnosti, te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. Ipak, investitore više zabrinjava skok zaposlenosti u julu za 528 hiljada, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećoj svjetskoj ekonomiji raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi s agresivnim podizanjem kamatnih stopa.

Advertisement

Fed je već u dva navrata podigao kamatne stope za 0,75 procentna boda, odnosno ukupno 1,5 odsto, a slično bi mogao učiniti i u septembru, jer želi da obuzda inflaciju. Više kamatne stope negativno utiču na ekonomski rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.

S druge strane, ponuda nafte i dalje je slaba. Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), smanjen je sedmicu prije 5. avgusta, prvi put u zadnjih deset sedmica i to za njih sedam, na ukupno 598, podaci su kompanija za energetske usluge Baker Hughes Co.

Grupa naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je sredinom sedmice da će povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100 hiljada barela dnevno u septembru, ali to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982. godine, pokazuju podaci OPEC-a.

Advertisement

Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno “vrlo ograničenu dostupnost” rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj “ozbiljnih poremećaja snabdijevanja”.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Savković: Pejović ispunio obećanje, isplatio šest minimalnih zarada

Objavljeno

dana

Autor

Plansko isključenje ćelija u KAP-u završava se u četvrtak

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Srđan Savković, jedan od bivših radnika Uniprom KAP-a, saopštio je da je direktor tog preduzeća Veselin Pejović u potpunosti ispunio obećanje dato radnicima Kombinata aluminijuma.

Podsjetimo, KAP je zbog povećanja struje redukovao proizvodnju i morao je da smanji broj radnika.

Savković kaže da je Pejović dao obećanje da će radnicima koji se ne zaposle ili ne nađu posao isplatiti šest minimalnih zarada, što je i učinio, iako nije bio u obavezi.

Advertisement

Dodaje da za to ima i potvrdu.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Berndt: Uložili smo milijardu eura u Crnu Goru

Objavljeno

dana

Autor

Berndt: Uložili smo milijardu eura u Crnu Goru

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Evropska investiciona banka je od 2006. Crnoj Gori odobrila projekte u vrijednosti preko milijardu eura u javnom, ali i privatnom sektoru – kazao je u intervjuu za Pobjedu v. d. upravnog direktora ogranka EIB Global Markus Berndt.

Rat u Ukrajini koji je uticao na rast cijena hrane, robe i energije, znatno je, kako navodi, ublažio pozitivne prognoze za ekonomske aktivnosti, pa su izgledi da dođe do inflacije sve veći. Berndt ocjenjuje da bi moglo doći do povećanja kreditnog rizika za banke i pada kvaliteta sredstava, a njihova analiza pokazuje da bi to najviše moglo pogoditi trgovačke kompanije, te djelatnosti usmjerene na izvoz i turizam.

Najveći udarac bi, kako smatra Berndt, u slučaju recesije, pretrpjeli sektori hemije, farmacije, hrane, poljoprivrede i transporta. EIB je, kako navodi Berndt, projektima vrijednim 70 miliona eura uticao na poboljšanje vodovodne i kanalizacione mreže u više crnogorskih opština, dok je u sektor transporta uložio 251 milion eura. Tokom 2020. godine, obezbijeđeno je 40 miliona eura za rehabilitaciju pet glavnih saobraćajnica u Crnoj Gori.

Advertisement

Koje glavne planove EIB ima na Zapadnom Balkanu, a koje u Crnoj Gori?

BERNDT: Kao banka Evropske unije, EIB Global će nastaviti da podržava razvoj najbitnije infrastrukture, privatnog sektora i održivog rasta na Zapadnom Balkanu. Pošto smo jedan od ključnih finansijera za Ekonomski i investicioni plan EK, već podržavamo njegovo izvršavanje finansijskim i tehničkim sredstvima. Ovaj plan predviđa devet milijardi eura za ključne projekte u regionu koji podržavaju prelazak na zelene i digitalne tehnologije, regionalnu integraciju, povezanost i konvergenciju sa EU. Najvažnije investicije u okviru ove strategije su rehabilitacija željeznice duž dionice Bar – Vrbnica u Crnoj Gori, izgradnja koridora Vc u Bosni i Hercegovini, željezničkog koridora X u Srbiji, postrojenja za obradu otpadnih voda u Skoplju i međunarodnih vodova za gas u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. U skladu sa našim akcijskim klimatskim planom, EIB planira da poveća finansijska sredstva za energetsku nezavisnost, obnovljivu energiju, zaštitu životne sredine i klimatsku adaptaciju. Nastavićemo da podržavamo održive projekte mobilnosti, kao što su poboljšanje plovidbe kontinentalnim vodenim putevima i modernizacija gradskog prevoza. Što se tiče Crne Gore, očekuje se dodatni fokus na oblasti obrazovanja, zdravstva, klimatskih aktivnosti i održivog transporta. Konkretnije, očekujemo da potpišemo investiciju za željeznicu Crne Gore koja će podržati radove na rehabilitaciji širom južne, centralne i sjeverne oblasti Crne Gore, duž željezničke linije Bar – Podgorica – Vrbnica.

Nedavno ste posjetili Crnu Goru. Koja je bila svrha Vaše posjete i ko su Vaši glavni partneri?

Advertisement

BERNDT: Cilj naše posjete bio je da ojačamo odnose sa našim lokalnim partnerima, konkretno, sa premijerom Dritanom Abazovićem i drugim istaknutim članovima Vlade. Drago nam je što možemo da diskutujemo o mogućnostima širenja naše podrške, a posebno tehničke i savjetodavne, za pripremu najbitnijih projekata u sektorima transporta, obrazovanja, voda i zdravstva. Istovremeno, drago nam je što smo bili u prilici da potpišemo novi ugovor sa našim dugogodišnjim partnerom u Crnoj Gori, Investiciono-razvojnim fondom (IRF), koji nam je pomogao da zemlji isporučimo 520 miliona eura za mala preduzeća, čime je podržan razvoj radnih mjesta i privatnog sektora.

Da li crnogorski privrednici, mala i srednja preduzeća mogu računati na podršku EIB banke u narednom periodu? Koliko će ta podrška iznositi i kako će se distribuirati?

BERNDT: EIB Global je potpisao veoma važan ugovor u vrijednosti od 50 miliona eura sa IRF-om, što je najnovija mjera podrške Evropskog tima za brži oporavak poslije pandemije kovida-19 i za djelotvornije klimatske aktivnosti. Ova namjenska kreditna linija podržaće smanjenje ugljeničkih emisija i uvođenje energetski efikasnih praksi širom malih preduzeća u zemlji, čime će se omogućiti brži prelazak na održivu, zelenu i kružnu ekonomiju. Ova operacija će doprinijeti i stvaranju novih prilika za zapošljavanje mladih putem specijalnih uslova za zajmove koji se pružaju u okviru inicijative EYET za zapošljavanje i obuku mladih. Sredstva će biti dostupna u lokalnim komercijalnim bankama pod povoljnim uslovima što se tiče kamata i rokova dospijeća. U saradnji sa IRF-om, EIB je otključala 150 miliona eura od početka pandemije, čime se malim i srednjim preduzećima omogućilo da riješe probleme sa likvidnošću i očuvaju radna mjesta i kontinuitet poslovanja, dok se istovremeno prilagođavaju novim okolnostima na tržištu. Trenutno primjenjujemo i važnu novu tehničku pomoć u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost EIB sa našim IRF partnerima kako bismo ojačali njihov kapacitet za pružanje ključnih finansijskih usluga u Crnoj Gori, a ova tehnička dotacija potpisana je ranije ove godine. Banka namjerava i da razvije nove instrumente za garancije i podjelu rizika za privatni sektor u saradnji sa EK. U okviru novog Evropskog fonda za održivi razvoj plus („EFSD+“), ovi instrumenti će podržati ekološke i digitalne tranzicije u partnerskim zemljama EU, kao i implementaciju strategije Global Gateway.

Advertisement

Koliko novčanih sredstava će EIB ove godine uložiti u Zapadni Balkan i koji dio tih sredstava se odnosi na Crnu Goru? Koliko su te investicije iznosile prethodnih godina i na koje projekte su se najviše odnosile?

BERNDT: Planiramo da započnemo važne projekte tokom ove godine na Zapadnom Balkanu, prvenstveno u transportnom i privatnom sektoru. Samo od 2009. godine EIB banka je investirala 9,5 milijardi eura u ovaj region, što je doprinijelo stvaranju bezbjednijih puteva, novih mostova, škola, bolnica, radnih mjesta i centara za inovacije. Projekti velikih razmjera duž glavnih koridora poboljšali su integraciju u regionu i EU, te su ubrzali trgovinu i ekonomske odnose.

Ranije ove godine smo uspostavili novi namjenski ogranak EIB Global, koji će nam omogućiti da proširimo svoju podršku van EU pomoću strukture koja je osmišljena tako da njeguje snažno, fokusirano partnerstvo sa Evropskim timom, a krajnji rezultat je veći uticaj našeg finansiranja. EIB Global podržava projekte u javnom i privatnom sektoru u okviru instrumenta NDICI-Global Europe, i to u oblastima digitalizacije, transporta, energije, zdravstva, obrazovanja i istraživanja. Time se ojačavaju naši interni kapaciteti za unapređivanje održivog razvoja na Zapadnom Balkanu.

Advertisement

U okviru novog ogranka smo uvećali tehničku podršku u regionu radi pripreme projekata na polju održive mobilnosti, obnovljive energije, zaštite životne sredine i obrazovanja. Ova podrška dolazi u obliku tehničkih i investicionih dotacija, bespovratnih sredstava, koje omogućavaju uspješnu pripremu i implementaciju projekata. U Crnoj Gori je EIB banka odobrila projekte u vrijednosti preko jedne milijarde eura od 2006. godine. Naša podrška u ovoj zemlji obuhvata više sektora, od obrazovnih do ekoloških projekata.

Pored našeg rada u javnom sektoru, aktivni smo i u privatnom sektoru, gdje podržavamo finansijske institucije i korporativne partnere. Raspodjelom 70 miliona eura za projekte vezane za vodovod i kanalizaciju u Crnoj Gori do danas, EIB je pomogla da se u mnogim opštinama poboljšaju higijenski uslovi, kao i da mnogi stanovnici širom Crne Gore dobiju pristup pijaćoj vodi. Banka je finansirala radove na unapređenju otpornosti na prirodne nepogode popravljanjem većih oštećenja koja su nastala nakon obilnih kiša i poplava 2010. godine i uvođenjem mjera za prevenciju poplava.

EIB banka je priznata po podršci koju pruža energetskoj nezavisnosti u Evropi i uklanjanju fosilnih goriva – nafte i gasa – iz ekonomske upotrebe u Evropi. Kakav je Vaš tim i što je do sada urađeno? Hoće li EIB podržati proizvodnju „zelene energije“ u Crnoj Gori i izgradnju obnovljivih izvora energije?

Advertisement

BERNDT: Aktuelna kriza baca svjetlo na značaj unapređivanja obnovljive energije i energetske bezbjednosti. U okviru našeg novog ogranka EIB Global planiramo da uvećamo podršku za projekte na polju obnovljive energije i zelene tranzicije. U skladu sa Zelenim planom za region i pratećom tranzicijom, EIB Global namjerava da dodatno proširi svoje učešće u energetskom i ekološkom sektoru kako bi se doprinijelo podizanju nivoa svijesti, pripremile strategije i projekti i razvile administrativne mogućnosti kako na Zapadnom Balkanu, tako i u Crnoj Gori.

Istovremeno, EIB snažno podržava energetsku nezavisnost i zelenu tranziciju kao jedini način da se poveća otpornost na poremećaje u snabdijevanju energijom. Banka EU se nedavno pridružila inicijativi REPowerEU, koju je usvojila EK, a čiji je cilj smanjenje zavisnosti od ruskih fosilnih goriva i ubrzanje zelene tranzicije na kontinentu.

Može li Crna Gora da očekuje podršku, i koju vrstu podrške, od EIB banke kada je u pitanju transportna infrastruktura? Da li je EIB banka spremna da podrži nastavak izgradnje auto-puta Bar – Boljare?

Advertisement

BERNDT: Do danas je EIB banka dodijelila 251 milion eura transportnom sektoru Crne Gore, što je doprinijelo modernizaciji drumske, željezničke i vazduhoplovne infrastrukture. Tokom 2020. godine EIB banka je namijenila 40 miliona eura za rehabilitaciju pet glavnih saobraćajnica širom zemlje u dužini od 180 km, uključujući mostove i tunele. Očekuje se da ovaj projekat promoviše regionalni i nacionalni rast, olakša trgovinu, podrži razvoj privatnog sektora i doprinese ekonomskoj i socijalnoj koheziji u regionu. Što se tiče finansiranja novih drumskih dionica, EIB vrši procjenu svih potencijalnih projekata u skladu sa našim akcijskim klimatskim planom i nedavno usvojenom Politikom za zajmove u oblasti transporta. Istovremeno, planiramo da povećamo finansiranje projekata iz oblasti održive mobilnosti, kao što je poboljšanje željezničke i vodne putne mreže.

Koje su glavne aktivnosti EIB banke u Ukrajini? Kolika je dosadašnja podrška koju je ove godine EIB banka uputila Ukrajini?

BERNDT: Od početka rata u Ukrajini, EIB banka aktivno doprinosi odgovoru EU na krizu u Ukrajini i sarađuje sa Evropskim timom kako bi pružala blagovremenu pomoć i podršku narodu Ukrajine i pogođenih zemalja. Do danas je ova banka obezbijedila skoro pet milijardi eura kao podršku Ukrajini i zemljama članicama EU u ublažavanju socijalnih i ekonomskih efekata invazije. To obuhvata 668 miliona eura koje su obezbijeđene za hitne potrebe likvidnosti vladi Ukrajine, kao i kreditnu liniju od četiri milijarde eura za podršku zemljama koje su udomile ratne izbjeglice.

Advertisement

EIB institut je isporučio humanitarne pakete u vrijednosti od 2,5 miliona eura Ukrajincima koji su pogođeni ratom. Najnoviji paket pomoći za Ukrajinu od 1,59 milijardi eura EIB je odobrio u julu ove godine, uključujući hitnu finansijsku pomoć od jedne milijarde. Cilj je da se pomogne Ukrajini da nadomjesti najhitnije potrebe i nastavi da obavlja najkritičnije servise i aktivnosti, poput brze obnove javne infrastrukture. Nastavićemo da sarađujemo sa EK na isporučivanju dalje podrške Ukrajini i partnerskim zemljama u regionu koje su pogođene ratom, uključujući prekide u snabdijevanju energijom i hranom, kao i razvoj nove i otpornije infrastrukture.

Koje će biti posljedice ratnih dešavanja u Ukrajini po ekonomije zemalja na Zapadnom Balkanu?

BERNDT: Usljed rata u Ukrajini, ustalio se porast cijena hrane, robe i energije, pa je porasla i neizvjesnost. Još uvijek se ne očekuje da ekonomija EU uđe u recesiju, ali pozitivne prognoze za aktivnosti su znatno ublažene, a šanse da dođe do inflacije postaju sve izglednije. Ekonomsko usporavanje nakon rata će najvjerovatnije dovesti do smanjenja fiskalnih prihoda, čime će se na državne budžete staviti dodatni pritisak. Usljed aktuelne krize, dalje tenzije u lancima nabavke i poremećeni trgovinski odnosi mogu da naruše sveukupnu nabavku. Na strani potražnje, rastuće cijene energije i robe negativno utiču na domaćinstva, dok će povećana neizvjesnost usljed tekućeg rata naškoditi investicijama i pouzdanosti potrošača.

Advertisement

Oba ova faktora bi mogla da dovedu do povećanja kreditnog rizika za banke i do pada u kvalitetu sredstava. Naša analiza pokazuje da bi ovo najviše moglo da pogodi kompanije koje se bave trgovinom, kao i djelatnosti orijentisane na izvoz i turizam.

Ako se fokusiramo na uticaj rastućih ulaznih cijena, očekujemo da sektori hemije i farmacije, hrane i poljoprivrede i transporta pretrpe najveći udarac. U okviru inicijative Evropskog tima, ogranak EIB Global je spreman da podrži zemlje Zapadnog Balkana u suočavanju sa trenutnim izazovima kada su u pitanju poremećaji snabdijevanja energijom i hranom, tako što će razviti održive projekte sa povoljnim uslovima finansiranja koji u obzir uzimaju finansijsku, ekološku i socijalnu održivost zemlje.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije