Povežite se s nama

Ekonomija

Bulatović: Auto-put već pozitivno mijenja Kolašin

Objavljeno

dana

Bulatović: Auto-put već pozitivno mijenja Kolašin

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović nedavno je obišao auto-put, a efekti koje će najznačajniji infrastrukturni objekat donijeti Kolašinu i njegovim građanima su višestruki, pišu Dnevne novine.

Advertisement

Moderna saobraćajnica će Kolašin približiti Podgorici kao glavnom gradu i administrativnom centru države, što će omogućiti da se živi u Kolašinu, a radi u Podgorici, odnosno da se živi u Kolašinu, a studira u Podgorici. Iako zvanično nije pušten u funkciju, auto-put je već počeo da pozitivno mijenja Kolašin. Prije svega se to odnosi na investicije u oblasti turizma.

Kako je nedavno konstatovano na Konferenciji o razvojnim resursima Kolašina, u gradu se, na Bjelasici i na lokalitetu Breza, gradi sedam hotela. Vrijednost tih ulaganja je oko sto miliona eura. Radi se o prestižnim hotelima koji će trajno podići kvalitet turističke ponude Kolašina i cijele Crne Gore. Planirano je da kroz organizaciju rada hotela bude obezbijeđeno oko hiljadu smještajnih jedinica. U osnovnoj organizaciji rada ovih hotela biće zaposleno oko 700 radnika, a otvoriće se čitav reprolanac radnih angažmana u poljoprivredi, saobraćaju, trgovini i ostalim djelatnostima.

Kolašin 1450

UBRZANI RAZVOJ

“Sa puno prava možemo da koristimo i izgovaramo rečenicu ‘ubrzani razvoj Kolašina’. To nije rutinska složenica, već konstatacija onoga što se posljednjih godina dešava u Kolašinu. Tolika koncentracija investicija na području samo jedne opštine je pravi ekonomski i društveni fenomen koji dobija više na značaju kada znamo da se dešava u vremenu epidemije COVID-19, koja je usporila i globalnu i regionalne i lokalne ekonomije. Potencijali Kolašina su bili toliko vrijedni da su i u vremenu poslovnog opreza koji je nametnula korona privukli ozbiljne investitore i ozbiljne investicije”, kazao je Bulatović.

Advertisement

Razvoj Kolašina tim ubrzanim ritmom, kako on ističe, rezultat je, između ostalog, i kapitalnih državnih investicija koje su započele prije nekoliko godina.

Milosav Bulatović

“Naravno, kapitalne investicije se dešavaju na prostoru sa prirodnim i ekonomskim potencijalima, čemu podršku daje i organizovana lokalna samouprava, koja adekvatno ispunjava svoje partnerske obaveze u smislu infrastrukturne podrške ”, istakao je prvi čovjek grada na Tari.

Na čelu kapitalnih državnih investicija je u svakom slučaju projekat vijeka, odnosno prva dionica auto-puta Podgorica – Mateševo sa priključnim putem do Kolašina. Izuzetno značajna investicija je saobraćajno otvaranje planine Bjelasice izgradnjom puta Kolašin Berane preko Bjelasice.

SKIJAŠKI CENTAR

Advertisement

Za Kolašin su, kako je Bulatović kazao, takođe važne investicije u skijašku i turističku infrastrukturu na Bjelasici.

foto rtcg.me

“ Sve saobraćajne investicije su takve da prilično mijenjaju način života na prostoru kuda prolaze. Zbog toga će auto-put trajno promijeniti način, ali i kvalitet života u našoj opštini. Najava skorog završetka i puštanja u saobraćaj auto-puta Podgorica Mateševo je nešto što će obradovati i motivisati svakog stanovnika Kolašina. Očekujemo daće završni poslovi na auto-putu obezbijediti i kvalitetni saobraćajni priključak između Kolašina i Mateševa”, kazao je on.

Efekti koje će donijeti auto-put Kolašinu i njegovim građanima su višestruki.

“Moderna saobraćajnicaće Kolašin približiti Podgorici kao glavnom gradu i administrativnom centru države, što će omogućiti da se živi u Kolašinu, a radi u Podgorici, da se živi u Kolašinu a studira u Podgorici. Iz Kolašina će biti bliže i dostupnije poslovne, obrazovne, zdravstvene, kulturne, sportske aktivnosti. Sve će to učiniti da dođe do demografske konsolidacije, da se smanji i zaustavi iseljavanje. Sa demografskom konsolidacijom ide i kadrovska konsolidacija. Na drugoj strani, Kolašin će se kao mala, mirna, uređena varoš nametnuti kao ugodno mjesto za život iz kojeg ništa neće biti daleko”, navodi Bulatović.

Advertisement

Kolašin 1600

BLIŽI SVIM CENTRIMA

Prema njegovim riječima, i kolašinski turistički potencijalii turistička privreda će biti bliži aerodromu u Golubovcima, kao i atraktivnim turističkim kapacitetima našeg primorja.

“To će omogućiti broj ne originalne turističke pakete iproizvode, a jedan od njih je i skijanje na Bjelasici i kupanje na Jadranu u istom danu. Turističkim agencijama i tur-operaterima, a što je najvažnije gostima i turistima, biće bliža kolašinska etnosela, ekokatuni, autentični kapaciteti seoskog turizma, pansioni, mali i veliki hoteli. Biće bliže kolašinske rijeke, planine, jezera, skijališta, biće bliži fudbalski tereni, sportska dvorana. Ali i ubrane borovnice, planinski čajevi, ispletene vunene čarape”, kazao je Bulatović.

Budući izgled hotela na Bjelasici

Na drugoj strani, sa pozicije lokalne uprave čine sve uz maksimalni napor da spremno dočekaju život sa auto-putem u smislu potrebne infrastrukture, komunalne uređenosti i ostalih lokalnih servisa koji će biti potrebni životu sa auto-putem.

Advertisement

“ Sigurni smo da tako razmišljaju i svi ostali subjekti u Kolašinu, najprije turistička privreda, a onda i svi ostali. Auto-put postavlja izazove, podiže standarde, traži nove kvalitete u svim djelatnostima. Iako zvanično nije pušten u funkciju, auto-put je već počeo da pozitivno mijenja Kolašin. Prije svega se to odnosi na investicije u oblasti turizma. Kako je nedavno konstatovano na Konferenciji o razvojnim resursima Kolašina, u gradu se, na Bjelasici i na lokalitetu Breza, gradi sedam hotela. Vrijednost tih ulaganja je oko sto miliona eura. Radi se o prestižnim hotelima koji će trajno podići kvalitet turističke ponude Kolašina i cijele Crne Gore. Planirano je da kroz organizaciju rada hotela bude obezbijeđeno oko hiljadu smještajnih jedinica. U osnovnoj organizaciji rada ovih hotela biće zaposleno oko 700 radnika, a otvoriće se čitav reprolanac radnih angažmana u poljoprivredi, saobraćaju, trgovini i ostalim djelatnostima”, kazao je on.

Građevinski radovi na dionici Smokovac Mateševo, auto-puta Bar Boljare, nedavno su završeni, a auto-put će biti pušten u rad kada to budu odobrile stručno nadležne komisije. Kako je ranije najavljeno, auto-put bi mogao biti pušten i do Nove godine, a najkasnije do maja naredne godine.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić nedavno je najavio da bi cijena putarine mogla da iznosi osam centi po kilometru, što je od tri do tri i po eura.



Aktuelno
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

Izjednačavanje zarade radnika bez obzira na stepen stručne spreme: Školovani da se strpe ili da isele

Objavljeno

dana

Autor

BRUKA I FIJASKO Air Montenegro na dva leta do Ciriha NULA putnika: Fina vam je rabota, Spajiću i Milatoviću

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Uticaj izjednačavanja ili smanjenja raspona između zarada koje pravi program „Evropa sad“ je apsolutno demotivirajući za zaposlene na višim nivoima poslovne hijerarhije i proizvešće dodatne troškove preduzećima, kazao je Pobjedi Vasilije Kostić, profesor i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.

Advertisement

Programom „Evropa sad“, koji je na snazi od 1. januara, predviđeno je povećanje minimalne zarade na 450 eura, koliko će primati većina zaposlenih bez obzira na stepen stručne spreme.

Ovakvo izjednačavanje zarada Kostić tumači kao „uravnilovku“, produkt ruskog komunizma za jednaku raspodjelu dohotka među radnicima, nezavisno od količine i kvaliteta obavljenog posla.

“Imajući u vidu da se radi o većim stepenima stručnosti, opasnost od negativnog uticaja na poslovanje preduzeća je tolika da će, siguran sam, poslodavci morati da prave određene kompenzacije kako bi suzbili nezadovoljstvo zaposlenih zbog novih relativnih odnosa. To će biti dodatni negativni činilac u pogledu rasta troškova i otežavanja udlova poslovanja”, ocijenio je Kostić, ističući da je zarada jedan od ključnih motivatora zaposlenih.

“Ukoliko zarada odgovara fer nadoknadi, radnik nije motivisan na veće zalaganje nego inače, već nije negativno motivisan, odnosno nije nezadovoljan. Kako su zarade dio ukupnog procesa poslovanja, to i relativni odnosi među njima imaju značajan potencijalni uticaj na motivaciju zaposlenih “, pojašnjava Kostić.

Advertisement

To, kako dodaje, nažalost nije u fokusu pažnje onih kojih bi trebalo biti, niti je to od njihovog interesa.

“Govori se samo o tome kojim će se sve sredstvima prinude obezbijediti primjena takvog rješenja. Sama činjenica da je nečemu prije nego li je počelo sa primjenom potreban znatan mehanizam infrastrukture prinude, morala bi dovesti do neizbježnog pitanja zašto je uopšte potrebno sve to ako donešeno rješenje odražava opšti interes”, ukazao je Kostić.

Sa druge strane, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković smatra da je suština programa „Evropa sad“ u povećanju minimalca i tome da niko ne prima zaradu manju od iznosa koji mu omogućava obezbjeđivanje minimalnih životnih uslova.

“Iako ni iznos od 450 eura nije dostatan, to je značajan korak ka postizanju tog cilja. Prema tome, za nas je važno da svi građani, bez obzira na neke individualne osobenosti, pa i stručnu spremu, imaju standard prijemčiv uslovima života koje diktiraju tehnološka dostignuća 21. vijeka “, navodi Keković.

Advertisement

Na pitanje da li se ovakvim izjednačavanjem zarada obeshrabruju visokoobrazovni kadrovi koji će doći u situaciju da primaju iste ili neznatno veće zarade od kolega sa nižom stručnom spremom, Keković je odgovorio da svakako treba praviti razliku u vrednovanju doprinosa pojedinaca.

“Zato je za očekivati da se iznivelišu zarade shodno stručnim spremama i doprinosima koje pojedinci daju u stvaranju nove vrijednosti. Naravno, to će zavisiti od ekonomske moći svakog poslodavca pojedinačno. Ipak, mislim da do tog trenutka, mali rasponi zarada između zaposlenih sa nižim spremama i zaposlenih sa visokom školskom spremom, ne bi smjeli nikoga da destimulišu, jer treba se radovati svačijem dobru”,  zaključio je Keković.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Upućen poziv poslovnoj zajednici Crne Gore da se pridruži inicijativi Otvoreni Balkan

Objavljeno

dana

Autor

Upućen poziv poslovnoj zajednici Crne Gore da se pridruži inicijativi Otvoreni Balkan

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Inicijativa Otvoreni Balkan predstavlja priliku za razvoj i unapređenje trgovinskih odnosa i ekonomsko-socijalnog napretka građana Crne Gore i Makedonije, saopšteno je na sastanku koji su predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Predrag Mitrović, i predsjednik Unije poslodavaca Makedonije (CERM) Mile Boškov, održali u prostorijama CERM-a u Skoplju.

Advertisement

“Tokom susreta upriličenog u okviru zvanične radne posjete predsjednika Unije poslodavaca CERM-u, Mitrović i Boškov uputili su poziv poslovnoj zajednici Crne Gore da se pridruže kolegama iz Sjeverne Makedonije i pristupe inicijativi Otvoreni Balkan. Kako su istakli, ova inicijativa je dobro i korisno rješenje koje doprinosi inteziviranju i daljem jačanju postojećih ekonomskih veza privrednika i zemalja regiona i olakšava njihovo pozicioniranje u režimu buduće ekonomske saradnje unutar Evropske unije”, saopšteno je iz Unije poslodavaca Crne Gore.

Kako su naveli, Vlade država koje teže članstvu u EU moraju stvarati uslove da privrednici izgrade i osnaže svoje kapacitete, kako bi mogli da proizvode robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta. S tog aspekta, na sastanku je navedeno da se kao jedna od važnih prednost Otvorenog Balkana prepoznaje i to što daje priliku poslodavcima zemalja regiona da testiraju, razvijaju i unapređuju svoje kapacitete, a time i da se pravovremeno pripremaju za promjene koje im donosi budući nastup na jedinstvenom tržištu EU.

“Savremene tržišne sisteme karakteriše otvorena privreda. Zato Otvoreni Balkan ne smije biti “priča” koja će se koristiti za bilo kakvo dnevno-političko zastrašivanje, već isključivo za postizanje dogovora o ukupnim procesima koji će doprinijeti regionalnoj saradnji i podstaći primjenu četiri slobode koje prelaze granice Evropske unije – slobodu pružanja usluga i slobodu kretanja roba, ljudi i kapitala”, navodi se u saopštenju.

Uz prenošenje iskustva CERM-a po pitanju projekta Otvoreni Balkan, učesnici sastanka u Skoplju su razmijenili informacije o stanju socijalnog dijaloga, aktuelnoj ekonomskoj klimi i uticaju COVID-19 krize na poslovanje privrednika, te dogovorili konkretne aktivnosti koje će UPCG i CERM realizovati na polju međusobne saradnje i jačanja poslovnih veza privrednika Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Advertisement

“Susret Mitrovića i Boškova je zaključen najavom da će UPCG i CERM i u narednom periodu pružati podršku razvoju ekonomskih odnosa dvije države i aktivno doprinositi uspješnom završetku procesa pristupanja Crne Gore i Sjeverne Makedonije u članstvo EU”, zaključuje se u saopštenju.



Aktuelno
Nastavite čitati

Ekonomija

Northstar predstavio projekat od 400 miliona eura i 500 radnih mjesta

Objavljeno

dana

Autor

Northstar predstavio projekat od 400 miliona eura i 500 radnih mjesta

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Vlada Crne Gore daje podršku projektima koji imaju za cilj promociju Crne Gore kao luksuzne turističke destinacije i popravljanja imidža naše države kao turističke destinacije“, saopšteno je nakon sastanka potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića sa predstavnicima kompanije Northstar.

Advertisement

Predstanici kompanije Northstar, kako se navodi, zahvalili su se Abazoviću na prijemu i spremnosti da sasluša probleme sa kojima se susrijeću prilikom realizacije projekta.

“Oni su potpredsjedniku Abazoviću detaljno predstavili projekat izgradnje luksuznog hotela, luksuznih turističkih vila i kondo hotela na Luštici, koji podrazumijeva investiciju vrijednu oko 400 miliona eura i 500 novih radnih mjesta”, dodaje se u saopštenju.

Predstavnici Northstar su istakli da su prethodno potpisali Ugovor sa hotelskim operaterom Marriott i da će hotel biti pod njihovim premium brendom The Ritz Carlton.

“Ovakvi projekti imaju podršku Vlade i treba ih razvijati kako bi se Crna Gora što bolje predstavila kao luksuzna turistička destinacija”, kazao je Abazović.

Advertisement

Konstatujući evidentne infrastrukturne probleme koji usporavaju realizaciju ovog projekta, Abazović je istakao da je cilj Crne Gore da afirmiše “direktne strane investicije i ukljanja barijere koje se tiču realizacije sličnih projekata”.

Napominju, sastanku sa Abazovićem i njegovim savjetnicima, Filipom Adžićem i Ivom Šoćem, bili su predstavnici investitora: Emira Soccoro, predsjednica Borda direktora projekta, Imad Mahmoud, izvršni direktor i predstavnik vlasnika u Bordu, Angel Rodriguez, direktor razvoja projekta i član Borda, Vladimir Čvorović, tehnički direktor i Stefan Nikčevič, menadžer razvoja projekta.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije