Povežite se s nama

Ekonomija

Svjetske privrede u problemima: Ljudi masovno daju otkaze, evo šta je glavni razlog

Objavljeno

dana

Svjetske privrede u problemima: Ljudi masovno daju otkaze, evo šta je glavni razlog

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Svjetske privrede su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno davati otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u trgovinama i uslužnom sektoru.

Advertisement

Činjenica da su radnici počeli otkazivati ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplikovala je ionako napetu situaciju u svjetskoj trgovinskoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju upravljati s dvije krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje nabaviti sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mjesta, piše zagrebački Index.

Svjetski fenomen

Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku svijeta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se s 3.3 miliona mjesečno u aprilu 2021. na 4.3 miliona mjesečno u septembru ove godine, što su historijski nivoi.

Prema anketi na uzorku od 6.000 radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 69 posto radnika planira potražiti novi posao u sljedećih nekoliko mjeseci, a 24 posto u sljedećih tri do šest mjeseci. Agencija za zapošljavanje koja je sprovela anketu procjenjuje da su prijašnjih godina mogli očekivati da će 11 posto radnika promijeniti posao. Od 7.500 ispitanih preduzetnika u Njemačkoj, njih 66 posto navelo je da ne mogu pronaći dovoljno stručnih radnika. Istraživanje Microsofta 2020., na uzorku od 30.000 radnika, pokazalo je da 41 posto anketiranih planira dati otkaz.

Advertisement

Situacija u Evropi je puno manje dramatična od one u SAD-u zbog toga što su standardno manje oscilacije u zaposlenosti/nezaposlenosti te su radnici manje mobilni.

U aprilu 2020., uslijed pandemije i lockdowna, stopa nezaposlenosti u SAD-u naglo je skočila s četiri na 14 posto, ali se brzo vratila na pet posto. S druge strane, u EU nije bilo naglog skoka nezaposlenosti, ali je ona još uvijek iznad sedam posto, viša nego u SAD-u.

Međutim, to je istorijska konstanta i očekivano s obzirom na razlike u socijalnim i radnim pravima između EU i SAD-a.

Daju otkaz jer ga mogu priuštiti

Advertisement

Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i politikama vezanima za nju. Lockdowni su prisilili ljude da uspore tempo te razmisle o svojim karijerama i životima.

Velik rast zapošljavanja nakon otvaranja dao im je mogućnost da ideje o promjeni karijere sprovedu u djelo. S više od 10 miliona otvorenih radnih mjesta – ta promjena je relativno laka. Uz to, 2020. je bila godina velike štednje. Kako je velik dio godine puno toga bilo zatvoreno, onda su ljudi manje trošili, odnosno mijenjali su svoje potrošačke navike.

Rekordni nivoi štednje omogućile su im da akumuliraju dovoljno novca za prebroditi neko vrijeme do pronalaska novog posla i da uopšte sebi mogu priuštiti upuštanje u potragu.

Poboljšanje radnih uslova

Advertisement

Zavod za statistiku rada u SAD-u je u oktobru objavio podatke prema kojima raste zapošljavanje u svim sektorima, osim u javnom. Prosječna plata po satu rasla je 4.9 posto u zadnjih godinu dana (na 30.96 dolara), a broj radnih sati u sedmici pada s 34.8 na 34.7 sati.

Poslodavci paničare oko novonastale situacije i boljim uslovima nastoje zadržati radnike i privući nove.

Radnici iskorištavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uslove nego pokušavaju napravili bolji balans između privatnog i radnog života. To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vrijeme, brigu za porodicu i djecu, hobije i rekreaciju.

Podaci za SAD pokazuju da su žene ostvarile brži rast plata od muškaraca, 4.9 posto u odnosu na 3.4 posto. Profitirali su i oni koji su promijenili posao jer su im plate rasle za 5.4 u odnosu na 2020., dok su onima koji nisu mijenjali posao rasle 3.9 posto. Više su rasle plate srednje i niže kvalificiranima nego visokoobrazovanima, a mlađi radnici imali su veći rast plata od starijih.

Advertisement

Društvene promjene

Jedan aspekt “masovne ostavke” je i promjena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenima da budu dislocirani iz kancelarije i rade od kuće. Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta. Ljudi se sve više vraćaju živjeti u mala mjesta, podstaknuti mogućnosti rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živjeti u skupim gradskim središtima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.

“Masovna ostavka” izmiješala se s već započetim promjenama na tržištu rada, kao što su digitalizacija i omogućavanje rada na daljinu, spremanje podataka u “cloudove” umjesto u fizičkom obliku i rast cijena nekretnina u urbanim središtima, te tako ljudima ponudila alternativu, pritom pomažući malim gradovima da obnove život u sebi, ali i gradsku blagajnu.

Velike promjene zahvaćaju i porodični život. Sve više članova porodice radi od kuće, kuha, brine se za djecu u kući (umjesto da ih odvode u vrtiće i škole), zabavljaju se u kući, pa čak i samostalno obrazuju djecu. Udio Amerikanaca koji žele raditi duže od 62. godine pao je na 50.1 posto, na najniži nivo od 2014.

Advertisement

Preniske plate

Makroekonomisti smatraju da se primarno radi o problemu preniskih plata, tj. niskokvalifikovani radnici shvatili su da njihov rad vrijedi više nego što za njega dobijaju, a situacija s covidom-19 dala im je priliku ne samo da razmisle o tome šta žele nego su i, uslijed velikih direktnih i indirektnih državnih transfera stanovnicima, dobili dodatan kapital da mogu neko vrijeme biti bez posla u potrazi za pozicijama s boljim uslovima.

Zbog toga se ni u SAD-u ni u EU nezaposlenost nije vratila na pretpandemijske nivoe, iako je rekordno puno otvorenih radnih mjesta.

Poslodavci će jednostavno morati podizati plate najslabije plaćenim radnicima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini. To će se dogoditi, pa se nakon “masovne ostavke” može očekivati fenomen “masovnog zapošljavanja”,  zavisno od toga hoće li se privreda dovoljno brzo oporaviti.

Advertisement



Aktuelno
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

Austrija želi snažnije ekonomske odnose sa Crnom Gorom

Objavljeno

dana

Autor

Austrija želi snažnije ekonomske odnose sa Crnom Gorom

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Predsjednica Privredne komore Nina Drakić i ambasador Austrije u Crnoj Gori Karl Miler razgovarali su o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje između dvije države.

Advertisement

Ambasador Miler, koji je odnedavno u našoj državi, istakao je da ambasada želi da još snažnije doprinese povezivanju privrednika Crne Gore i Austrije, a prilika za to može biti poslovni forum u okviru događaja koji se, u sklopu kampanje Refocus Austria, planira za proljeće.

“Ova kampanja predstavlja glavnu komponentu plana ekonomskog oporavka austrijske Vlade nakon pandemije kovid-19”, navodi se u saopštenju.

Predsjednica Drakić kazala je da će u komunikaciji sa Privrednom komorom Austrije snažno doprinijeti organizaciji poslovnog foruma privrednika dviju država.

Miler je ukazao na potrebu intenzivnijeg uključivanja austrijskih kompanija na tenderskim pozivima koji se raspisuju u Crnoj Gori, a naročito u projektima koje finansira EBRD.

Advertisement

Sagovornici su se saglasili da zaštita životne sredine nudi mnogo mogućnosti za austrijske investicije, koje bi doprinijele harmonizaciji Crne Gore sa načelima EU u ovoj oblasti.

“Takođe, veliki prostor za saradnju crnogorskih i austrijskih kompanija postoji i u oblasti turizma, posebno imajuću u vidu  potencijale sjevera Crne Gore”, ističe se u saopštenju.

Drakić je upoznala ambasadora sa organizacijom i aktivnostima Privredne komore Crne Gore, među kojima će jedna od najznačajnih aktivnosti u naredom periodu biti digitalizacija usluga ove asocijacije i podrška privredi u procesu digitalne transformacije.

Ona je istakla da bi iskustva austrijske privredne komore bila dragocjena u tom procesu.

Advertisement



Aktuelno
Nastavite čitati

Ekonomija

Izjednačavanje zarade radnika bez obzira na stepen stručne spreme: Školovani da se strpe ili da isele

Objavljeno

dana

Autor

BRUKA I FIJASKO Air Montenegro na dva leta do Ciriha NULA putnika: Fina vam je rabota, Spajiću i Milatoviću

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Uticaj izjednačavanja ili smanjenja raspona između zarada koje pravi program „Evropa sad“ je apsolutno demotivirajući za zaposlene na višim nivoima poslovne hijerarhije i proizvešće dodatne troškove preduzećima, kazao je Pobjedi Vasilije Kostić, profesor i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.

Advertisement

Programom „Evropa sad“, koji je na snazi od 1. januara, predviđeno je povećanje minimalne zarade na 450 eura, koliko će primati većina zaposlenih bez obzira na stepen stručne spreme.

Ovakvo izjednačavanje zarada Kostić tumači kao „uravnilovku“, produkt ruskog komunizma za jednaku raspodjelu dohotka među radnicima, nezavisno od količine i kvaliteta obavljenog posla.

“Imajući u vidu da se radi o većim stepenima stručnosti, opasnost od negativnog uticaja na poslovanje preduzeća je tolika da će, siguran sam, poslodavci morati da prave određene kompenzacije kako bi suzbili nezadovoljstvo zaposlenih zbog novih relativnih odnosa. To će biti dodatni negativni činilac u pogledu rasta troškova i otežavanja udlova poslovanja”, ocijenio je Kostić, ističući da je zarada jedan od ključnih motivatora zaposlenih.

“Ukoliko zarada odgovara fer nadoknadi, radnik nije motivisan na veće zalaganje nego inače, već nije negativno motivisan, odnosno nije nezadovoljan. Kako su zarade dio ukupnog procesa poslovanja, to i relativni odnosi među njima imaju značajan potencijalni uticaj na motivaciju zaposlenih “, pojašnjava Kostić.

Advertisement

To, kako dodaje, nažalost nije u fokusu pažnje onih kojih bi trebalo biti, niti je to od njihovog interesa.

“Govori se samo o tome kojim će se sve sredstvima prinude obezbijediti primjena takvog rješenja. Sama činjenica da je nečemu prije nego li je počelo sa primjenom potreban znatan mehanizam infrastrukture prinude, morala bi dovesti do neizbježnog pitanja zašto je uopšte potrebno sve to ako donešeno rješenje odražava opšti interes”, ukazao je Kostić.

Sa druge strane, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković smatra da je suština programa „Evropa sad“ u povećanju minimalca i tome da niko ne prima zaradu manju od iznosa koji mu omogućava obezbjeđivanje minimalnih životnih uslova.

“Iako ni iznos od 450 eura nije dostatan, to je značajan korak ka postizanju tog cilja. Prema tome, za nas je važno da svi građani, bez obzira na neke individualne osobenosti, pa i stručnu spremu, imaju standard prijemčiv uslovima života koje diktiraju tehnološka dostignuća 21. vijeka “, navodi Keković.

Advertisement

Na pitanje da li se ovakvim izjednačavanjem zarada obeshrabruju visokoobrazovni kadrovi koji će doći u situaciju da primaju iste ili neznatno veće zarade od kolega sa nižom stručnom spremom, Keković je odgovorio da svakako treba praviti razliku u vrednovanju doprinosa pojedinaca.

“Zato je za očekivati da se iznivelišu zarade shodno stručnim spremama i doprinosima koje pojedinci daju u stvaranju nove vrijednosti. Naravno, to će zavisiti od ekonomske moći svakog poslodavca pojedinačno. Ipak, mislim da do tog trenutka, mali rasponi zarada između zaposlenih sa nižim spremama i zaposlenih sa visokom školskom spremom, ne bi smjeli nikoga da destimulišu, jer treba se radovati svačijem dobru”,  zaključio je Keković.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Upućen poziv poslovnoj zajednici Crne Gore da se pridruži inicijativi Otvoreni Balkan

Objavljeno

dana

Autor

Upućen poziv poslovnoj zajednici Crne Gore da se pridruži inicijativi Otvoreni Balkan

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Inicijativa Otvoreni Balkan predstavlja priliku za razvoj i unapređenje trgovinskih odnosa i ekonomsko-socijalnog napretka građana Crne Gore i Makedonije, saopšteno je na sastanku koji su predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Predrag Mitrović, i predsjednik Unije poslodavaca Makedonije (CERM) Mile Boškov, održali u prostorijama CERM-a u Skoplju.

Advertisement

“Tokom susreta upriličenog u okviru zvanične radne posjete predsjednika Unije poslodavaca CERM-u, Mitrović i Boškov uputili su poziv poslovnoj zajednici Crne Gore da se pridruže kolegama iz Sjeverne Makedonije i pristupe inicijativi Otvoreni Balkan. Kako su istakli, ova inicijativa je dobro i korisno rješenje koje doprinosi inteziviranju i daljem jačanju postojećih ekonomskih veza privrednika i zemalja regiona i olakšava njihovo pozicioniranje u režimu buduće ekonomske saradnje unutar Evropske unije”, saopšteno je iz Unije poslodavaca Crne Gore.

Kako su naveli, Vlade država koje teže članstvu u EU moraju stvarati uslove da privrednici izgrade i osnaže svoje kapacitete, kako bi mogli da proizvode robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta. S tog aspekta, na sastanku je navedeno da se kao jedna od važnih prednost Otvorenog Balkana prepoznaje i to što daje priliku poslodavcima zemalja regiona da testiraju, razvijaju i unapređuju svoje kapacitete, a time i da se pravovremeno pripremaju za promjene koje im donosi budući nastup na jedinstvenom tržištu EU.

“Savremene tržišne sisteme karakteriše otvorena privreda. Zato Otvoreni Balkan ne smije biti “priča” koja će se koristiti za bilo kakvo dnevno-političko zastrašivanje, već isključivo za postizanje dogovora o ukupnim procesima koji će doprinijeti regionalnoj saradnji i podstaći primjenu četiri slobode koje prelaze granice Evropske unije – slobodu pružanja usluga i slobodu kretanja roba, ljudi i kapitala”, navodi se u saopštenju.

Uz prenošenje iskustva CERM-a po pitanju projekta Otvoreni Balkan, učesnici sastanka u Skoplju su razmijenili informacije o stanju socijalnog dijaloga, aktuelnoj ekonomskoj klimi i uticaju COVID-19 krize na poslovanje privrednika, te dogovorili konkretne aktivnosti koje će UPCG i CERM realizovati na polju međusobne saradnje i jačanja poslovnih veza privrednika Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Advertisement

“Susret Mitrovića i Boškova je zaključen najavom da će UPCG i CERM i u narednom periodu pružati podršku razvoju ekonomskih odnosa dvije države i aktivno doprinositi uspješnom završetku procesa pristupanja Crne Gore i Sjeverne Makedonije u članstvo EU”, zaključuje se u saopštenju.



Aktuelno
Nastavite čitati

Najčitanije