Povežite se s nama

Crna Gora

Stanje alarmantno kada je riječ o krivolovu u Crnoj Gori

Objavljeno

dana

Stanje alarmantno kada je riječ o krivolovu u Crnoj Gori

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


Nelegalno ubijanje životinja nije samo ekološki, nego i socio-ekonomski problem i potrebno ga je što prije rješavati, jer je situacija u Crnoj Gori, kada je riječ o krivolovu, alarmantna, a prije svega treba definisati nulto stanje i strogo primjenjivati kaznenu politiku.

To je saopšteno u prvom dijelu konferencije „Krivolov u Crnoj Gori – izazovi i rješenja problema“, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović, rekao je da je problem krivolova jedan od prvih kojim se počeo paviti na početku mandata i ispostavilo se da je problem značajno kompleksniji, nivo organizovanosti krivolova višeslojan, te da je rješenje potrebno tražiti kroz multisektorski sistematski pristup, uz podizanje ekološke svijesti o važnosti očuvanja i održivog korišćenja prirodnih resursa i konačno strogu primjenu kaznene politike za počinioce.

Advertisement

Aleksandar STIJOVIĆ, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

„Smatramo da je u narednom periodu stepen saradnje između nadležnih institucija, potrebno podići na još veći nivo, a sve u cilju smanjenja stope krivolova. Vrijeme je da se konačno pooštri kaznena politika, odnosno da se poštuju zakonski propisi. Suguran sam da bi se time stepen krivolova smanjio“, smatra Stijović.

Predstavnik CZIP, Aleksandar Perović, vjeruje da svi problemi vezani za krivolov potiču od loše organizacje lovstva u Crnoj Gori.

Aleksandar Perović, predstavnik CZIP

„Postali smo izvor crne honike kada su u pitanju zaštićene vrste. Svakodnevno se u Crnoj Gori odstreljuju strogo zaštićene vrste. Zadnji je trenutak da se uozbiljimo, da odradimo reviziju učinjenog, da  Lovački savez bude funkcionalan i da krenemo od dobrih osnova. Prije svega treba da definišemo nulto stanje, a onda da pišemo programe. Iskustva nema, moramo da idemo na teren i da definišemo nulto stanje, a kad to odradimo svaki dokumnet i program će biti mnogo bolji“, objasnio je Perović.

Advertisement

Kazao je da ga kao biologa boli da u 21. vijeku Crna Gora nikada nije uradila sistematičan monitoring kada su u pitanju krupne zvijeri, ali i ptičije vrste.

Sekretar Lovačkog saveza Crne Gore, Mladen Ćabak, kazao je da je krivolov prisutan svuda u svijetu, pa tako i u Crnoj Gori, a sve slučajeve su, kako je dodao, snažno osudili i javno tražili da se pronađu počinioci.

Mladen Ćabak, sekretar Lovačkog saveza Crne Gore

„Krivolov šteti svima nama i zato podržavamo sve projekte koji će doprinijeti njegovom istrebljenju. Želimo najaviti da će Lovački savez Crne Gore početi obuku svih lovočuvara za sticanje stručnog zvanja čuvar/čuvarka lovišta i rezervata. Nadamo se da će tako obučeni lovočuvari biti još spremniji u vršenju svojih dužnosti među kojima je sprečavanje krivolova“, rekao je Ćabak.

Advertisement

Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvoj smatra da je danas sav lov u Crnoj Gori zapravo krivolov i da nije urađeno ništa da se to spriječi.

Konferencija „Krivolov u Crnoj Gori – izazovi i rješenja problema“

Stijović je odgovorio da je Ministarstvo pokrenulo određeni broj aktivnosti iz svoje nadležnosti, ali da proces teče sporije nego što je očekivano, jer nema dovoljno administrativnih kapaciteta i jer su ove godine veliki problemi zadesili cijelu zemlju, a to su poplave, suše, požari.

Predstavnica CZIP, Marija Stanišić, ukazala je da je jedan od velikih problema na terenu korišćenje nelegalnih sredstava u lovstvu.

Advertisement

Marija Stanišić, predstavnica CZIP

„Za posljednje tri godine na terenu smo zatekli 55 ilegalnih vabilica za prepelice. Zabilježili smo oko 456 iligalnih pucnjava u područjima gdje lova ne bi trebalo da bude. Jedan od problema koji se kontinuirano ponavlja su mreže koje vlasnici imanja na području Zete postavljaju kako bi zaštitili usjeve, a žrtve većinom budu zaštićene vrste ptica“, navela je Stanišić.

Rekla je da se iste vabilice vrte što znači da se nakon korišćenja i oduzimanja vabilice, ona ponovo vraća na mjesto gdje je bila što ukazuje na to da se taj problem kontinuirano ne rješeva.

Kada je riječ o nelegalnim sredstvima za lov, problem, kako je kazala Stanišić, predstavljaju i čeke i mamci.

Advertisement

„Za posljednje tri godine smo podnijeli 26 krivičnih prijava Tužilaštvu i policiji i imali smo 18 inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora iz domena Zakona o divljači i lovstvu i Zakona o zaštiti prirode. Polovina krivičnih prijava koje smo podnijeli je odbačena. Za pola nikad i ne dobijemo odgvor“, kazala je Stanišić.

Od ukupno 83 prijave Tužilaštvu za krivično djelo ubijanje i mučenje životinja, 50 odsto je, kako je naveča, odbačeno u startu.

„Od prijava koje završe predu sudom u zadnjih pet godina imamo 21 uslovnu kaznu, dvije novčane kazne i dvije kazne u javnom interesu kada je riječ o ubijanju i mučenju životinja. A što se tiče nezakonitog lova statistika je još poraznija- pet uslovnih osuda, dvije kazne zatvora i dvije novčane kazne. Potrebna je edukacija i sudstva i tužilaštva kako bi se konkretno tretirali problemi iz oblasti zaštite životne sredine“, kazala je Stanišić.

Advertisement

Smatra da je, kada je riječ o krivolovu, stanje alarmantno i da pod hitno treba da se rješavaju problemi i daju konkretne aktivnosti i rokovi do kada svi imaju obavezu da nešto urade da bi se situacija poboljšala.

Predstavnik CZIP, Bojan Zeković, naveo je da je osam vabilica registrovano samo za jednu noć-u avgustu ove godine.

Bojan Zeković, predstavnik CZIP

Zeković je ukazao da postoji nelogičnost i neusklađenost isporučenih podataka lovačkih društava za različite vrste.

Advertisement

„Kada su u pitanju ptičije vrste, npr. velikog tetrijeba, vidimo problematične podatke gdje 2008. imamo 86 jedinki, 2009. imamo 37 jedinki, a 2010. imamo 1141 jedinku. Takođe, vidimo da u periodu 2017. do 2018. imamo dupli pad brojnosti, odnosno sa 1163 jedinke na 590 jedinki“, naveo je Zeković.

Konsultant dr, Marija Vugdelić, predstavljajući Nacrt nacionalnog akcionog plana za borbu protiv nelegalnog ubijanja ptica, rekla je da nelegalno ubijanje životinja nije samo ekološki, nego i socio-ekonomski problem.

dr Marija Vugdelić, konsultant

„Zakonski okvir je koliko toliko adekvatan, ali definitivno je potrebno unapređenje cijelog okvira. Što se tiče strateškog okvira, zaklučak je da je potrebna bolja integracija politika zaštite prirode i politika lovstva i da je, posebno u lovstvu, potrebno jačati segment zaštite. Postoji rasutost nadležnosti, jer pitanje krivolova, ili lova, spada u domen zaštite prirode, domen lovstva, pa onda imamo i dio koji je u domenu poljoprivrede, šumarstva“, objasnila je Vugdelić.

Advertisement

Dugoročna vizija Nacionalnog akcionog plana je da se, kako je rekla, u potpunosti eliminiše svaki oblik nelegalnog ubijanja ptica na teritoriji Crne Gore, a prvi cilj je da se do 2030. godine nelegalno ubijanje ptica smanji za minimum 50 odsto“, kazala je Vugdelić.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Miloš Janković, rekao je da je u protekloj lovnoj godini u lovištima Crne Gore na poslovima čuvanja lovišta bio zaposlen 31 upravnik i 72 lovočuvara, odnosno ukupno 103 lica.

Miloš Janković, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kazao je da su u toku aktivnosti na formiranju radne gupe koja će uspostaviti tješnju saradnju između svih relevantnih institucija.

Advertisement

„Zakoni nisu toliko loši. Zaprvo su i dobri, ali primjena može biti problematična“, rekao je Janković.

Na pitanje da li može da definiše rokove za buduće korake koje će ministarstvo preduzeti u cilju suzbijanja krivolova, Janković je odgovorio da ne može precizno reći kada će se baviti ovim problemima. Konkretno pitanje se odnosilo na formiranje radne grupe za borbu protiv krivolova i ponovno pokretanje postupka izmjena Zakona o lovstvu i divljači, te mogućnosti da građani i nevladin sektor učešćem doprinesu radu pomenutih grupa.



Aktuelno
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Crna Gora

Zelena čoja Montenegra na sceni između crkava: Minut ćutanja za žrtve sa Cetinja

Objavljeno

dana

Autor

Zelena čoja Montenegra na sceni između crkava: Minut ćutanja za žrtve sa Cetinja

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


Dramski program XXXVI festivala Grad teatar nastavljen je 12. avgusta, na sceni između crkava u Starom gradu, izvođenjem predstave „Zelena čoja Montenegra“, po motivima romana Moma Kapora u saradnji sa Zukom Džumhurom, a u režiji Nikite Milivojevića. Riječ je o prošlogodišnjoj koprodukciji JU „Grad teatar“ Budva, Beogradskog dramskog pozorišta i Gradskog pozorišta iz Podgorice.

Zelenu čoju Montenegra su Momo Kapor i Zuko Džumhur pisali kombinujući fikciju i istorijske činjenice, kao priču o neobičnom prijateljstvu između knjaza Nikole i u bici na Vučjem dolu zarobljenog Osman paše. Tako je poznata priča našla put do premijere na sceni Manastira Stanjevići prošle godine, i sada na sceni između crkava u budvanskom Starom gradu. U predstavi su priče u kojima se prepliću vrijeme, prostor, stvarno i nestvarno, toliko da ih je ponekad nemoguće razlikovati.

Beogradska publika je ovu predstavu premijerno vidjela na sceni Beogradskog dramskog pozorišta u novembru prošle godine, a podgorička u decembru na sceni Gradskog pozorišta. U međufestivalskom periodu predstava je na redovnom repertoaru svih koproducenata, a gostovala je i na značajnim regionalnim festivalima.

Advertisement

Glumica Maja Stojanović je kazala da cijela ekipa voli ovu predstavu.

“Igramo je sa lakoćom i uspješno cijelu godinu već. Uvijek je sve rasprodato, karta ne može da se nađe ni ovdje ni u Beogradu gdje je igramo svakog mjeseca tri ili četiri puta tako da smo baš zadovoljni. Ovo je jedan uspješan projekat. Scenu između crkava jako volim jer sam intimno vezana za nju zbog uloga koje sam na njoj ranije igrala”, kazala je Stojanović.

Božidar Zuber, koji mijenja Emira Ćatovića u ulozi naratora i vojvode Vukašina, je naglasio da predstava uvijek ostavi lijep utisak na publiku.

Advertisement

“Većinu budvanske publike poznajem, reakcija je bila standardno dobra. Mijenjam kolegu pa nisam bio u prilici da igram ovu predstavu u Stanjevićima, ali svaka scena ima posebnu draž i nosi svoju tugu ili radost. Moja uloga je takva da izaziva najviše reakcija kod publike zbog prelaska iz uloge naratora u ulogu vojvvode Vukašina pa izaziva dodatne simpatije, a i po prirodi sam šaljivdžija što ljudi znaju”, kazao je on.

Tužna i tragična vijest o ubijenim i povrijeđenim ljudima na Cetinju obilježila je sate pred samo izvođenje predstave te je, nakon izvođenja, cijela glumačka postavka zajedno sa publikom odala minut ćutanja žrtvama. Glumac Milorad Damjanović je kazao da su saznali šta se dogodilo na Cetinju pred sam početak predstave.

“Nije bilo prijatno, ali svaki glumac kad uđe u predstavu mora da je odigra. Što kažu, show must go on. Od sredine predstave smo se dogovorili da je minut ćutanja najmanje što možemo da uradimo na kraju predstave. Pomiješana su osjećanja s obzirom na to da je predstava prošla fantastično i da smo je prošle godine igrali u Stanjevićima gdje je predstava imala potpuno drugu dimenziju. To su nadomjestila na neki način zvona crkava koja su se čula tokom predstave u odnosu na cijelu ovu priču. Ja sam davno ovdje između crkava igrao “Ukroćenu goropad”i još par predstava, a večeras je bilo drugačije jer su svi kafići zaćutali u jednom trenutku i sve je bilo podređeno predstavi. Ne znam kako se normalan čovjek osjeća kada čuje ovako tužne vijesti, jako mi je žao i svima nam je žao. Mi smo morali da odradimo svoj posao, ali duboko saučestvujemo u bolu sa svima onima koji su danas nekog izgubili”, kazao je Damjanović.

Advertisement

Režiju i adaptaciju teksta „Zelene čoje Montenegra“ potpisuje Nikita Milivojević, koji je i scenograf predstave. Kostimograf je Jelena Stokuća, za muziku je zadužen Aleksandar Srebrić, a za scenski pokret Amalija Benet. U predstavi pored Stojanović, Zubera i Damjanovića igraju Miloš Pejović, Dejan Đonović, Simo Trebješanin, Jelena Simić, Andrija Kuzmanović, Branimir Brstina, Ivan Tomić, Milorad Damjanović, Ivan Zablaćanski i Stefan Radonjić.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Crna Gora

Raičević: Vijest o tragediji koja se dogodila na Cetinju duboko nas je uznemirila

Objavljeno

dana

Autor

Raičević: Zašto su sredstva za rekonstrukciju puta kroz Mrkojeviće preusmjerena za put Bioče-Mateševo-Kolašin

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


Vijest o tragediji koja se dogodila na Cetinju duboko nas je uznemirila, saopštio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

“U ovim teškim trenucima za cijelo društvo, porodicama koje su izgubile svoje najmilije u ime građana Bara i svoje ime upućujem izraze najdubljeg saučešća, iskrenog saosjećanja i solidarnosti. Povrijeđenima želim što skoriji oporavak”, naveo je Raičević.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Crna Gora

CKM: Dijelimo bol familija stradalih Cetinjana

Objavljeno

dana

Autor

Borilovićev kolega: U posljednje vrijeme ponašao se kao usamljeni vuk

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


Duboko nas je potresla vijest o tragediji  koji se dogodila na Cetinju. Dijelimo  bol i tugu sa familijama stradalih  i povrijeđenih u ovom nemilom dogadjaju, saopštila je NVO CKM.
Familiji, prijateljima stradalih kao i svim građanima Cetinja upućujemo najiskrenije izraze saučešća.
Povrijeđenim  u ovom tragičnom događaju želimo brz oporavak i da se što prije sa bolničkog liječenja vrate svojim kućama.



Aktuelno
Nastavite čitati

Najčitanije