Povežite se s nama

Ekonomija

Energean ulaže pojačane napore u dalje istraživanje ugljovodoničnih resursa Crne Gore

Objavljeno

dana

Energean ulaže pojačane napore u dalje istraživanje ugljovodoničnih resursa Crne Gore

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Kompanija Energean je obavijestila Ministarstvo kapitalnih investicija i Upravu za ugljovodonike Crne Gore da ulaže pojačane napore u sklapanju partnerstva sa drugom E&P kompanijom kako bi ušla u drugi period istraživanja i nastavila da istražuje ugljovodonične resurse Crne Gore.

“Kompanija je ispunila sve obaveze koje se odnose na prvi period istraživanja predviđene ugovorom o koncesiji za blokove 26 i 30 u podmorju Crne Gore. S tim u vezi, sprovedeno je tehnološki najmodernije prikupljanje 3D seizmičkih podataka, a prikupljeni podaci su u potpunosti obrađeni i interpretirani”, navodi se u saopštenju.

Prema ugovoru o koncesiji, kako bi ušla u drugi period istraživanja koji se odnosi na bušenje jedne istražne bušotine, kompanija Energean je u obavezi da sklopi farm-out ugovor sa drugom E&P kompanijom i objavi rezultat takvih radnji najkasnije do 15. marta 2022. godine.

Advertisement

“Energean iskazuje snažnu volju i spremnost da uđe u drugi period istraživanja, koji podrazumijeva sprovođenje istražne bušotine sa partnerskom kompanijom i u toku je procedura za postizanje farm-out ugovora. Međutim, Energean se ne može obavezati da će uspjeti da zaključi takav ugovor sa partnerom u rokovima utvrđenim ugovorom o koncesiji, uzimajući u obzir neizvjesnost tržišta koja je izazvana pandemijom”, piše u saopštenju.

Energean će razmotriti sve opcije koje mogu dovesti do rješenja koje će biti od koristi za državu Crnu Goru, istraživanje ugljovodonika na Jadranu kao i dalje prisustvo kompanije u zemlji.



Aktuelno
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

Domaći proizvođači optužuju trgovačke lance i preprodavce da ih ucjenjuju

Objavljeno

dana

Autor

Domaći proizvođači optužuju trgovačke lance i preprodavce da ih ucjenjuju

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Iako smo očekivali da ćemo barem tokom ljeta paradajz, papriku i krastavac kupovati po pristojnijoj cijeni, imajući u vidu da smo ga van sezone plaćali i preko tri eura zbog nepostojanja domaće plasteničke proizvodnje, kilogram je i dalje između euro i po i dva eura i na pijacama i u trgovinama, poše Pobjeda.

U razgovoru sa proizvođačima i preprodavcima na pijacama stičemo utisak da niko nije zadovoljan. Prvi jer su, kako tvrde, prinuđeni da prodaju svoje proizvode po niskim cijenama, drugi jer tvrde da po gajbi ne zarade više od nekoliko eura, dok trgovci standardno nijesu zainteresovani da komentarišu svoje marže.

“Svi se ugrađuju, samo mi ispaštamo i jedino ćemo mi da propadnemo. Računam da do sljedeće godine vjerovatno neće opstati 60 do 70 odsto proizvođača”, kaže poljoprivrednica iz Zete Ivana Mrdak navodeći da je krastavac koji je prodavala 50 do 60 centi u trgovinama dostizao cijenu od euro do 1,20 eura.

Advertisement

Trpe ogromne gubitke zbog cijena đubriva koje nekontrolisano rastu.

“Nešto što je koštalo 12 eura za džak od 25 kg, sada košta 40 eura. Ono što me koštalo 200, sada će me koštati hiljadu eura. Kako da planiram proizvodnju”, pita se Mrdak dodajući da bi 200 eura podrške, koje im je dalo Ministarstvo poljoprivrede trebalo da im vrate ,,da popiju po kafu“.

Mrdak upozorava da ni u jednom sektoru cijene ne rastu rapidno kao u poljoprivredi.

Advertisement

“Niko nije našao za shodno da pokuša stopirati cijene. Ljudi u gradu misle kako se mi bogatimo, a bogate se oni koji posreduju između nas i krajnjih kupaca. Mi ne tražimo da se bogatimo, nijesmo se ni do sada bogatili, samo tražimo da preživimo ovu muku, a ne znam ko će uspjeti to ove godine “, navodi Mrdak.

Objašnjava da ih, kada odu u velike lance, ne pitaju koliko košta roba, već im oni određuju cijenu ,,hoćeš-nećeš“. Ako se ništa ne poboljša, Mrdak kaže da će sljedeće godine morati da smanji proizvodnju.

“Ne vidim ni zračak nade da u narednom periodu bar budemo na pozitivnoj nuli, da nam se vrati ono što smo uložili. Plastenici su stradali od grada, niko nije došao da utvrdi štetu, čak su nam pojedini kazali da nemamo što ni prijavljivati. Meni je ove godine propalo deset tona lubenice, jer pretpostavljam da je bilo važnije prodati robu iz uvoza, mada mislim da je bila manja potražnja i zbog manjeg broja turista”, kaže Mrdak.

Advertisement

Ipak, smatra da i među poljoprivrednicima vlada apatija i neorganizacija, kada je riječ o njihovim potrebama.

“Najgore je to što kao proizvođači nijesmo organizovani, ne znam zbog čega niko neće da se pobuni niti da stvori pritisak. Niko nam neće kucati na vrata i pitati nas imamo li kakav problem. Ne znam čega više imamo da se bojimo, kad smo dovedeni na rub egzistencije”, poručuje Mrdak.

Uzrok visokih cijena je višak uvoza, smatra poljoprivredni proizvođač iz Malesije Željko Milić.

Advertisement

“Uvozni lobi šteluje neprirodne cijene, jer to nije logično, nije prirodno. Oni neće našu robu koja je jeftinijia, kvalitetnija i svježija, ali hoće skupu robu iz uvoza. Ugušili su proizvođače koji su im konkurencija”, navodi Milić.

Smatra da se cijene u maloprodajama formiraju na bazi proizvoda iz uvoza, koji su, kako tvrdi Milić, skuplji 30 do 40 odsto od crnogorskih.

“Sve vrijeme se govori o tome da su domaći proizvodi skuplji od uvoznih, a to nije istina. Neka neko pogleda koliko košta kilogram paprika iz uvoza. Mi nemamo gdje sa proizvodima, nego da ih dajemo trgovcima, a oni da bi zadržali monopol i povećali zaradu formiraju cijene na osnovu uvoznih, pa se na tu robu ugrađuju 20, a na našu 60 odsto. Kao da nam kažu ,,mi imamo te proizvode, ali možemo vam učiniti da ih kupimo, jer svakako nemate šta drugo s njima“. Tako smo ucijenjeni, jer je naše tržište pretrpano proizvodima iz uvoza “, tvrdi Milić.

Advertisement

Kaže da su na sopstvenom tržištu stranci, jer veliki lanci imaju ugovoreni uvoz za 12 mjeseci, a crnogorski proizvođači ne mogu obezbijediti paradajz, krastavac ili kupus za toliko mjeseci godišnje.

“Naše tržište je i suviše veliko za našu proizvodnju, ne možemo imati višak proizvoda ako pokrivamo samo 20 odsto tržišta, a smiješno je koliko se stalno priča o tim viškovima. Uvozi se sve moguće, do te mjere da uvoz pravi višak bez nas. To što od nas kupe je mizerno, ucjenjuju nas, pokušavaju da nas zbrišu sa tržišta”, tvrdi Milić.

Za pola godine uvoz mesa 56 miliona

Advertisement

Prema podacima Monstata, za prvih šest mjeseci ove godine uvoz mesa bio je vrijedan 56,7 miliona što je uvećanje od 39 odsto, dok je uvoz voća i povrća iznosio 41,29 miliona što je 22,7 odsto više nego prošle godine u istom periodu.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković je ranije za Pobjedu ocijenio da je do povećanog uvoza hrane došlo zbog stabilizacije tržišta, a da je vrijednost uvoza dodatno uvećana inflatornim poremećajima.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Štednje struje gotovo da nema, meteo prilike ne idu na ruku

Objavljeno

dana

Autor

Cijena struje narednih mjeseci neće biti ispod 150 eura po megavat satu

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Najavljena energetska kriza, kako sada stvari stoje i kako pokazuju podaci, ne brine građane. Štednje gotovo da nema, a meteorološke prilike nam ne idu na ruku. Iz Elektroprivrede pozivaju na štednju.

U Crnoj Gori je u julu potrošeno 27 odsto više struje nego u junu.

“U odnosu na prethodnu godinu, takođe je veća i u odnosu na 2019.”, kazao je izvršnog direktora EPCG Nikola Rovčanin.

Advertisement

A, sve to se dešava u trenutku kada ni vrijeme ne ide na ruku energetskom sektoru. Već duže nema ozbiljnijih padavina, pa se suočavamo i sa velikim sušama.

“Za poboljšanje bilansa voda, neophodna je ciklonska kiša, da se realizuje velika količina kiše od preko 100 litara na kvadratnom metru”, kazao je meteorolog Branko Micev.

Da je suša ozbiljna pokazuju i slike akumulacionih jezera.

Advertisement

“Došlo je do poremećaja u režimu padavina, samim tim i u režimu bilansa voda i to će se sigurno odraziti na stanje”, dodao je Micev.

“Piva je negdje na 65 posto od plana, Perućica na 50 posto, inače, Perućica je u redovnom godišnjem remontu do 31. avgusta, na Pivi imamo zastoj jednog agregata tako da radi sa dva agregata zbog kvara na transformatoru ali to ćemo otkloniti”, kazao je Rovčanin.

Zbog svega navedenog, Rovčanin ističe da rast potrošnje nije povoljan u ovakvim okolnostima.

Advertisement

“Jer je veliki uvoz, ne samo količinski, čak je količinski i manji, već zbog cijene, koja na tržištu dostiže i do 500 eura. EPCG je za jun, jul i avgust uvezla oko 100 miliona eura, što je zaista neuobičajeno, prošle godine je bilo negdje iznad 30 miliona, sada već tri puta i više od toga, što je veliki teret za EPCG. I moj apel i apel kompanije jeste da štedimo”, poručio je Rovčanin.

Državne institucije i lokalne samouprave još uvijek se nijesu odlučili, kao u nekim evropskim zemljama, za mjere kao što su gašenje rasvjete, svijetlećih bilborda i slično.

No, ono što možemo, kažu iz EPCG, jeste da klima uređaje podesimo da hlade na 25 stepeni Celzijusa, a da uređaje koji su veliki potrošači koristimo kada je jeftina struja.

Advertisement



Aktuelno
Nastavite čitati

Ekonomija

Aerodromi raspisali oglas za novog direktora: Ovoga puta ne treba iskustvo u vazdušnom saobraćaju

Objavljeno

dana

Autor

Aerodromi prvi put na beogradskom sajmu: ”Između planina i mora”, Crna Gora je sve što vam treba

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Aerodromi Crne Gore raspisali su javni konkurs za izvršnog direktora, nakon što je, prije deset dana, sa ove pozicije smijenjen Goran Jandreoski, a na njegovo mjesto privremeno imenovan pomoćnik direktora za komercijalne poslove Vladan Drašković.

Tada je iz ACG rečeno da Odbor direktora očekuje od menadžmenta ubrzanje započetih procesa modernizacije, dok su Jandreoskom zahvalili na saradnji i poželjeli mu sreću i uspjeh u daljem radu, ali bez objašnjenja zbog čega je smijenjen. Međutim, njemu su, kako je naveo, motivi za smjenu „jasni kao dan“, ali ih je iz pristojnosti i profesionalnosti, odlučio zadržati za sebe.

“Na dan kad smo dočekali milionitog putnika i u mjesecu kada bilježimo ozbiljan rast prometa putnika i vazduhoplova, nakon godine, koliko sam proveo na mjestu izvršnog direktora, u kojoj su nam prihodi 150 posto veći u odnosu na godinu ranije i iznose 12 miliona eura, neko je ocijenio da takav rezultat treba da se kazni. Odgovor sa obrazloženjem na pitanje zašto sam smijenjen treba da se traži na drugoj adresi”, kazao je tada Jandreoski.

Advertisement

Nakon njegove smjene u medijima se spekulisalo da je ovo mjesto planirano za potpredsjednika Bošnjačke stranke (BS), koji je, prema podacima sa internet stranice BS završio Ekonomski i Fakultet za menadžment u Podgorici te stekao licence brokera, dilera, investicionog savjetnika i investicionog menadžmenta penzionog fonda.

Kada su Aerodromi u maju prošle godine raspisali oglas za direktora na kom je, među 14 kandidata, izabran Jandreoski, oglasom su, osim fakultetske diplome i pet godina rukovodilačkog iskustva, tražili i visoke etičke standarde i integritet, znanje engleskog jezika, iskustvo u oblasti vazdušnog saobraćaja, ekonomije ili poslovnog upravljanja. Osim toga, u oglasu je bilo navedeno da se na konkurs mogu javiti i stranci.

Sadržaj oglasa, koji je juče objavljen preko Zavoda za zapošljavanje, ovog puta je nešto drugačiji, te osim fakultetskog obrazovanja, znanja engleskog na srednjem nivou i petogodišnjeg upravljačkog iskustva, nema zahtjeva koji se odnose na dodatno iskustvo u vazdušnom saobraćaju niti je navedena mogućnost prijave stranih državljana. Oglas je, kako se navodi, otvoren narednih 15 dana, a zainteresovani kandidati su u obavezi da uz prijavu dostave diplomu, biografiju, dokaz o iskustvu na poslovima upravljanja, ljekarsko i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Advertisement

Vlada je prije mjesec imenovala novi odbor direktora ACG, a za predsjednika imenovala funkcionera GP Ura Eldina Dobardžića. Od starih članova, ostao je samo Nebojša Đoković iz DF-a, koji je prethodno bio predsjednik, dok su imenovani Kemal Purišić iz BS, Slavko Vukčević iz SNP-a i Momčilo Martinović iz DPS-a.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije