Povežite se s nama

Ekonomija

Manifest za izvoz ili šverc cigareta

Objavljeno

dana

Manifest za izvoz ili šverc cigareta

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


INSTRUKCIJE BARSKOJ CARINARNICI KAKO SA CIGARETAMA U SLOBODNOJ ZONI LUKE BAR

Manifest za izvoz ili šverc cigareta

UPC zahtijeva da barska carinarnica kada istekne rok za skladištenje cigareta u slobodnoj zoni Luke Bar, traži od vlasnika da cigarete s akciznom markicom stave na tržište, a da za one koje u skladu sa zakonom o akcizama nijesu obilježene, otpremi u inostranstvo drumskim putem ili brodom

Advertisement

Luka Bar, Foto: Anto Baković

Advertisement

Uprava prihoda i carina (UPC) dala je Carinarnici u slobodnoj zoni u Luci Bar 27. decembra prošle godine instrukciju kako da postupi sa cigaretama koje su tamo skladištene, što je dva dana ranije u odnosu na odluku Vlade o zabrani skladištenja duvana u ovoj slobodnoj zoni u kojoj je razrađeno kako da se postupa sa cigaretama koje su tamo.

Prethodna odluka Vlada o zabrani skladištenja cigareta iz jula prošle godine nije predviđala kako da se postupa sa duvanom, a to nije definisano ni Zakonom o slobodnim zonama.

Advertisement

U instrukciji UPC u koju “Vijesti” imaju uvid, piše da je dostavljaju nakon što je prethodno UPC dobila od Ministarstva finansija i socijalnog stranja odgovor na upit o postupanju carinskog organa u slobodnim zonama.

UPC, čiji je vršilac dužnosti direktora Milena Petričević, zahtijeva da barska carinarnica kada istekne rok za skladištenje cigareta u slobodnoj zoni Luke Bar, traži od vlasnika da cigarete s akciznom markicom stave na tržište, a da za one koje u skladu sa zakonom o akcizama nijesu obilježene, otpremi u inostranstvo drumskim putem ili brodom.

”Ako se roba otprema u inostranstvo drumskim putem za nju se podnosi tranzitna deklaracija koja će pratiti robu do odredišne granične carinske ispostave, a ako je oprema u pomorskom saobraćaju, ista će napustiti slobodnu zonu i carinsko područje uz podnošenje odlazećeg manifesta nadležnoj carinskoj ispostavi”, piše u dokumentu UPC.

Advertisement

Izvor “Vijesti” iz slobodne zone u Luci Bar kaže da je dosadašnji način šverca cigareta iz barske luke upravo bio putem lažnog manifesta koji se pravio kao da su cigarete otišle nekim brodom iz slobodne carinske zone, a zapravo su se švercovale drumskim putem prema Srbiji i BiH.

“Sa ovom instrukcijom postojeće cigarete u slobodnoj zoni Luke Bar mogu izaći na sivo tržište putem lažnog manifesta i zapravo se može reći da se ozakonjuje praksa koja je postojala u ranijem periodu kod šverca cigareta”, kaže izvor “Vijesti”.

U instrukciji, UPC se poziva na član 176 i 66 Carinskog zakona, ali ne i na Zakon o slobodnim zonama.

Advertisement

Popis

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, u slobodnoj zoni Luke Bar se nalaze cigarete koje su vrijedne 60 miliona eura što je oko 1.200 šlepera u kojima staje oko 1.000 paketa sa oko 500.000 paklica.

Odluka Vlade u julu uslijedila je nakon što je UPC, dok je njom rukovodio doškorašnji vršilac dužnosti direktora Aleksandar Damjanović, naložila fizički popis cigareta čiji rezultati u javnosti do danas nijesu poznati, ali se u UPC nalaze tačni podaci sa zatečenim stanjem na 1. jun prošle godine.

Novog popisa cigareta nije bilo, a on bi dao odgovor da li je u međuvremenu bilo i u kojoj mjeri šverca cigareta po stupanju na snagu Vladine odluke krajem jula prošle godine, prema kojoj nema skadištenja.

Advertisement

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” iz slobodne zone Luke Bar, posljednja odborenja za skladištenje ističu u maju i junu ove godine, a u momentu donošenja Vladine odluke, bilo je 30 vlasnika robe ili njihovih zastupnika koji su imali zakupljena skladištenja.

Nova Odluka Vlade o zabrani skladištenja koja je 31. decembra objavljena u Službenom listu, donijeta je uz poziv na član 5 Zakona o slobodnim zonama u kome se navodi da “u zoni i skladištu se mogu obavljati privredne djelatnosti koje ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i/ili životnu sredinu, materijalna dobra i bezbjednost države, u skladu sa zakonom”.

”Vijesti” su juče tražile odgovore od UPC na pitanje – pošto Zakon o slobodnim zonama ne predviđa šta da se radi sa duvanom koji se nalazi tamo, kako je moguće nižim pravnim aktom definisati postupanje sa cigaretama i u skladu sa kojim članom zakona je ta instrukcija. Pitanja su i kada će se uraditi novi popis cigareta i šta je planirano sa njima da se uradi. Odgovoreno je da “s obzirom na izuzetno kratak rok, te obimnost upita i pored želje da izađu u susret, to nije moguće u naznačenom roku i da će nastojati da odgovore dostave što skorije”.

Advertisement

UPC je poslije Nove godine donijela i rješenje kojim je dopunila ono iz 2003. godine kojim je Luci Bar odobren početak rada slobodne zone. Dopunskim rješenjem je precizirano da se tamo zabranjuje skladištenje duvana.

Carinarnica u Baru bez upravnika

Carinarnica u Baru od 31. decembra prošle godine nema upravnika jer Petrićevićka nije donijela rješenje o imenovanju upravnika nakon što je Željku Ivanoviću isteklo privremeno rješenje za upravnika. Njega je na tu poziciju imenovao Damjanović.

”Vijesti” su pitale juče UPC zašto Ivanoviću nije produžen status na toj poziciji, hoće li mu biti produžen status i kada će carinarnica dobiti upravnika.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

„BTL Medical Montenegro“ da vrati „Sinofarmu“ pet miliona eura

Objavljeno

dana

"BTL Medical Montenegro" da vrati "Sinofarmu" pet miliona eura

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


PRIVREDNI SUD DONIO PRESUDU U AFERI „RESPIRATORI“

„BTL Medical Montenegro“ da vrati „Sinofarmu“ pet miliona eura

Prvostepenom presudom podgorička kompanija „BTL Medical Montenegro“, obavezna da plati pet miliona eura sa zateznim kamatama zato što beogradskoj kompaniji nije isporučila 200 naručenih respiratora u martu 2020. godine. BTL uložio žalbu Apelacionom sudu, a respiratori se od sredine ljeta prošle godine nalaze u skladištu Luke Bar

Advertisement

Foto: preduzetnica.me

Advertisement

Privredni sud je po tužbi beogradske kompanije “Sinofarm” donio presudu po kojoj je podgorička kompanija “BTL Medical Montenegro”, obavezna da plati pet miliona eura sa zateznim kamatama, zato što beogradskoj kompaniji nije isporučila 200 naručenih respiratora. BTL, čiji je vlasnik Sanja Lekić, uložio je žalbu Apelacionom sudu.

Protivtužbeni zahtjev podgoričke kompanije je Privredni sud odbacio kao neosnovan.

Advertisement

”Vijesti” imaju uvid u prvostepenu presudu Privrednog suda iz januara ove godine.

Dvije kompanije, su 28. marta 2020. godine potpisale ugovor o kupoprodaji 200 respiratora “ACM 812A” za pet miliona eura, a dan kasnije još jedan vrijedan 3,9 miliona eura za još 200 marke “shangrila 510S”. Respiratori su, prema preuzetim obavezama podgoričke firme, trebalo da budu otpremljeni iz Kine dva dana kasnije, nakon ukupnog avansa od 8,9 miliona eura, koliko je beogradska firma uplatila 30. marta 2020. godine.

”BTL Medical” je, međutim, nekoliko dana kasnije, 3. aprila, obavijestio da ne može na vrijeme da ispuni obaveze, zbog čega je “Sinofarm” zatražio povraćaj novca, posebno ukazujući na to da je “nabavka respiratora na tržištu postala od krucijalne važnosti za zdravstvene sisteme i da je zbog katastrofalne slike širenja pandemije koronavirusa i broja oboljelih Srbija imala urgentnu potrebu za predmetnim respiratorima u ugovorenom roku isporuke”. U međuvremenu, “BTL Medical” je vratio 3,9 miliona, ali ne i preostalih pet miliona, poručujući da ne prihvata raskidanje tog ugovora “jer se on izvršava”. Iz “Sinofarma” su priznali da su “napravili neoprostivu komercijalnu grešku”, jer su novac uplatili bez bankarske garancije i samo na riječ izvršne direktorice podgoričke kompanije Olivere Đuranović, pa ga sada traže sudskim putem.

Advertisement

Iz beogradskog “Sinofarma” su tvrdili da je BTL uključio u čitav posao još dva posrednika, firme iz Rijeke i sa Kipra, te da su svi računali na veliku zaradu, jer su provjerom, navodno, ustanovili da je Kinezima od pet miliona bilo uplaćeno samo 2,1 milion eura.

”Usvaja se tužbeni zahtjev tužioca ‘Sinofarm’ prema tuženom ‘BTL Medical Montenegro’.Utvrđuje se da je ugovor o kupoprodaji od 28.03 2020. godine zaključen između tužioca i tuženog raskinut. Obavezuje se tuženi da na ime uplaćane kupoprodajne cijene isplati tužiocu novčani iznos od pet miliona eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30.marta 2020.godine pa do dana konačne isplate, a u roku od osam dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnom prinudnog izvršenja” piše u presudu sudije Privrednog suda Faruka Mušovića.

Prema podacima Centralne banke, račun podgoričke kompanije je u blokadi na iznos duga od 6,63 miliona eura.

Advertisement

Advokat “BTL Medical Montenegra” Goran Petrović za “Vijesti” je juče kazao da su uložili žalbu Apelacionom sudu i da očekuje da ona bude uvažena.

”Ovo je čist ugovorni odnos o isporuci robe i mi smo neprijatno iznenađeni ponašanjem Privrednog suda. U žalbi smo naznačili da je sve što je naznačeno u tužbi i presudi nezakonito. Članom 3 zaključenog ugovora definisano je da će se roba isporučiti kada se uplati novac i po uplati novac je pošao na račun trgovca koji je bio dobavljač. Sudija je odbio da sasluša direktora riječke firme Egzotrejd Borna Cicero preko koje su nabavljani respiratori i da se pribavi izvještaj od kineske kompanije da su pare legle na račun. Nadamo se da će se žalba uvažiti i da će se naložiti predloženo saslušanje i pribavljanje ovog izvještaja”, istakao je Petrović.

On je kazao da su respiratori stigli prošlog ljeta i da se nalaze u skladištu u Luci Bar.

Advertisement

Zbog ovog slučaja “Sinofarm” je podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu za prevaru i stvaranje kriminalne organizacije, ali je istom tužilaštvu uslijedila prijava i od strane “BTL Medical Montenegro”.

Petrović je kazao “Vijestima” da su obje odbačene jer se radi Privrednom sporu.

Tužilaštvo BIH saslušalo Lekićku zbog nabavke 100 respiratora

Kompanija “BTL Medical Montenegro “ u vlasništvu Sanje Lekić koja prije epidemije COVID-19 nije bila među značajnijim uvoznicima medicinske opreme u Crnoj Gori, našla se u središtu još jedne sporne trgovine respiratorima, za potrebe zdravstvenog sistema Bosne i Hercegovine (BIH).

Advertisement

Bosanski mediji su 2020.godine objavili da se kompanija pominje kao posrednik u nabavci respiratora za potrebe tamošnjeg zdravstva, a da cijeli posao istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Ova agencija je tamošnjem sudu i tužilaštvu predala izvještaj o pretresima u Federalnoj upravi civilne zaštite i firmi “Srebrena malina”, sa kojom se “BTL” pominje u ugovoru o nabavci 100 respiratora.

Tužilaštvo BIH je u februaru ove godine za bosanski portal Klix zvanično saopštilo da su 11. februara 2021. godine donijelo naredbu o provođenju istrage protiv Samira Cerića i Sanje Lekić, radi postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela u vezi s predmetom “Respiratori”.

Bosanski portal prenosi i da im je Tužilaštvo BIH saopštilo da je putem međunarodne pravne pomoći zamolilo saslušanje Sanje Lekić i da je ona saslušana u svojstvu svjedoka.

Advertisement

Marković je kazao da njegov klijent nema nikave veze sa slučajem u BIH, niti sa firmom “”Srebrena malina” i najavio je krivičnu prijavu protiv Kristijana Marića.

Marić je,kako prenosi bosanski portal, vlasnik firme Promotion, kojem je Tužilaštvo BiH dalo imunitet od krivičnog gonjenja u ovom slučaju.

“Anjumara” dobila spor potiv BTL Medical Montenegro”

Privredni sud je donio presudu i u korist beogradske kompanije “Anjumara” kojom je obavezao podgoričku kompaniju “BTL Medical Montenegro “ da joj isplati 772,5 hiljada eura sa zateznom kamatom počevši od 25.marta 2020.godine u roku od osam dana od pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnom izvršenja.

Advertisement

”Utvrđuje se da je povučena protivtužba ‘BTL Medical Montenegro’ kojom je tražio da se obaveže ‘Anjumara’ da preuzme ugovorenu robu 30 respiratora model PA700B, kao i preostalu količinu naručenih respiratora koju je isplatio po profakturi tuženog, ali sa oznakama PA700B i PA900B ili da primi povrat cijene za ovu količinu respiratora koji će biti preciziran nakon davanja nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke”, navodi se u presudi Privrednog suda u koju “Vijesti” imaju uvid.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Crna Gora opredijelila 50.000 eura za pomoć Ukrajini

Objavljeno

dana

Autor

Svjetska banka ponudila pomoć za reformu penzionog sistema i javne uprave

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


saopštio državni sekretar janko odović

Crna Gora opredijelila 50.000 eura za pomoć Ukrajini

Istovremeno, predloženo je da Vlada razmotri i prihvat i privremeni smještaj raseljenih lica iz Ukrajine

Advertisement

Foto: Luka Zeković

Advertisement

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja odobrilo je slanje humanitarne novčane pomoći Ukrajini u izosu od 50.000 eura, kazao je državni sekretar u ovom Vladinom resoru Janko Odović.

Novac će biti izdvojen iz Tekuće budžetske rezerve.

Advertisement

Istovremeno, predloženo je da Vlada razmotri i prihvat i privremeni smještaj raseljenih lica iz Ukrajine.

„Crna Gora izražava solidarnost sa narodom Ukrajine. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je upravo odobrilo slanje novčane pomoći, a predložili smo da Vlada razmotri i prihvat i privremeni smještaj raseljenih lica iz Ukrajine“, napisao je Odović na Tviteru.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

MEK: Realni rast plata daleko veći od inflacije

Objavljeno

dana

Minimalna potrošačka korpa za jun 656,9 eura

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


„povećan životni standard“

MEK: Realni rast plata daleko veći od inflacije

„Rekordno povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura i prosječne zarade u januaru sa 537 na 686 eura, omogućilo je da prvi put jedna prosječna zarada može pokriti kompletnu minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu“, saopštili su iz Ministarstva ekonomskog razvoja

Advertisement

Foto: Shutterstock

Advertisement

Realizacija programa Evropa sad uticala je na povećanje životnog standarda građana i ublažila negativne efekte rasta cijena uzrokovanih eksternim šokovima na globalnom nivou, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

„Upoređivanjem cijena osnovnih životnih namirnica iz januara prošle godine sa cijenama iz januara ove, jasno se može vidjeti u kojoj mjeri bi bila oslabljena kupovna moć građana bez povećanja neto zarada, kroz program Evropa sad“, rekli su iz Ministarstva.

Advertisement

Kako su kazali, da je nivo zarada u januaru ostao na nivou iz decembra prošle godine, za prosječnu platu bi se moglo kupiti znatno manje namirnica u poređenju sa početkom prošle godine.

„Rekordno povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura i prosječne zarade u januaru sa 537 na 686 eura, omogućilo je da prvi put jedna prosječna zarada može pokriti kompletnu minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu. Potrebno je naglasiti da se dio potrošačke korpe koji se odnosi na izdatke za hranu može, prvi put, kompletno pokriti iz minimalne zarade“, rekli su iz Ministarstva.

Dakle, povećanje plata je, kako smatraju, najefikasniji mehanizam kojim se u ovakvim situacijama Vlada može boriti protiv globalnog povećanja cijena, a u cilju očuvanja životnog standarda građana.

Advertisement
tabela MEK
foto: MEK

„I neke od najrazvijenih zemalja u ovom trenutku posežu upravo za ovakvom mjerom, povećavajući minimalnu cijenu rada, a time i raspoloživi dohodak građana“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo ekonomskog razvoja, kako su rekli, u cilju obezbjeđivanja boljeg životnog standarda, osim brojnih drugih mehanizama, pripremilo Zakon o privremenoj kontroli cijena životih namirnica za građane koji se nalazi na javnoj raspravi. Predloženi zakon može u kratkom roku imati efekte kako bi se održala stabilnost životnog standarda.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je treći put predložilo izmjene Zakona o akcizama, tražeći ponovo da Skupština omogući Vladi da odlukom može da smanji akcizu na gorivo do 20 odsto.

„Ova Vlada je, za samo godinu rada, obezbijedila i četvrtu podršku penzionerima sa najnižim primanjima, a sada iznosi 3,9 miliona eura za njih preko 77 hiljada“, zaključuje se u saopštenju.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije