Povežite se s nama

Ekonomija

Tri krave za Kubu

Objavljeno

dana

Tri krave za Kubu

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


piše: Jadranka Rabrenović

Od sada će prosječna porodica, sa prosječnom platom, imati godišnje tri hiljade eura više, pa može kupiti novo polovno auto, hvalisavo je tvitnuo juče ministar ekonomije Jakov Milatović.

Hm, novi polovni auto?

Advertisement

Objasnio je da će dosadašnja prosječna zarada od 530 eura, zahvaljujući reformskom projektu ,,Evropa sad“, porasti na 660 eura, pa će prosječno građanin od februara ove godine zarađivati mjesečno 130 eura. Ministar podrazumijeva da je prosječni građanin u braku sa prosječnom građankom, pa će zajedno da se vinu do 260 eura mjesečno više nego do sada.

Na stranu sada to što se poslanicima, na primjer, mjesečno daje za telefon upravo to povećanje plate prosječnog građanina!

Teoretski je moguće, nabraja ministar na Tviteru, da prosječni građani kupe i tri krave ako hoće da se vrate na selo, kupe mnogoštošta što će im život učiniti ljepšim, a ako neće mogu si priuštiti egzotično putovanje na – Kubu.

Advertisement

I baš to upućivanje na Kubu, koja je sa Kinom i Sjevernom Korejom jedina ostala domovina uravnilovke, pokazuje kako i koliko ministar ekonomije cijeni građane zemlje čijom ekonomijom upravlja, za koje smatra da nijesu dorasli da kupe novi auto, pa im je dosta i novi polovni.

Najprije je, ne razmišljajući puno o efektima projekta ,,Europa zdaj“ (ime pozajmljeno od slovenačke Mladine od prije 30 godina), određeno da minimalac mora da bude 450 eura, odnosno povećan za 44 odsto. I to u državi u kojoj visokoobrazovani kadrovi u prosvjeti, na primjer, prosječno zarađuju 553 eura. Za njih je planirano povećanje od 17,7 odsto.

Ili kako je ministru odtvitnuo jedan građanin – ,,Ako je neko sa srednjom školom do sada imao platu 419 eura sa 33 godine staža i deset odsto na zvanje, po novome će imati 528 eura, a neko ko je počeo juče, bez dana staža i sa osnovnom školom imaće 450 eura. Znači da je plata tog nekog sa SSS i 33 godine staža i stečenim zvanjem veća samo 78 eura. Ma bravo, eksperti!“

Advertisement

Uz to, eksperti su najavili da je ,,Europa zdaj“ program koji treba da privuče i na povratak osokoli mlade i obrazovane Crnogorke i Crnogorce koji rade vani! Kako, zaboga, kad mladi i obrazovani u EU primaju najmanje za plavu kartu u Njemačkoj, na primjer, – 2.900 eura mjesečno neto. Uz plaćene penzijske i zdravstvene doprinose sa porezom na zarade.

Isti ovaj ministar je izjavio da je presretan što će za 1.500 penzionera iz budžeta ove godine isplatiti otpremnine od po 12 hiljada eura. A što je sa ostalih 113.500 starosnih, invalidskih i porodičnih penzionera; zašto oni ne mogu da dobiju otpremnine, kad su, kao i onih 1.500, uredno plaćali poreski doprinos?

I tako ćemo imati priliku da se tokom primjene ad hoc programa reformi i građani i eksperti Zdravka Krivokapića uvjere da je teško donositi propise koji nepristrasno obuhvataju prava svih građana. Bojim se da je ,,Evropa sad“ već pokazala da tom programu i sad trebaju strukturne popravke.

Advertisement



Aktuelno
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ekonomija

Privredna komora i HAMAG-BICRO: Saradnja u cilju jačanja ekonomija Crne Gore i Hrvatske

Objavljeno

dana

Autor

Privredna komora i HAMAG-BICRO: Saradnja u cilju jačanja ekonomija Crne Gore i Hrvatske

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vjeran Vrbanec potpisali su danas u Zagrebu Sporazum o saradnji ove dvije institucije.

Saradnja će doprinijeti ostvarivanju zajedničkih interesa potpisnica i jačanju ekonomija Crne Gore i Republike Hrvatske. Kroz prenos znanja, iskustva i najbolje prakse, HAMAG-BICRO i Privredna komora Crne Gore nastojaće doprinijeti unapređenju uslova poslovanja malih i srednjih preduzeća dvije države, uspostavljanju njihove međusobne saradnje i realizaciji projekata korišćenjem nacionalnih, evropskih i drugih fondova.

Foto: PKCG
Foto: PKCG

” Potpisivanje Sporazuma o suradnji sa HAMAG-BICRO-om za Privrednu komoru Crne Gore je korak naprijed ka proširivanju usluga koje nudimo članicama. Prenos znanja i iskustava kolega iz Hrvatske može doprinijeti snaženju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, s naglaskom na kontekst korišćenja evropskih fondova i pristupa finansijama uopšte”, kazala je Drakić.

Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a izjavio je da potpisivanjem Sporazuma, HAMAG- BICRO iskazuje snažnu podršku rastu i razvoju ekonomije Crne Gore.

Advertisement

” Naše dvije zemlje dijele raskošna prirodna bogatstva i snažan turistički potencijal, kao i preduzetničke kapacitete. Stoga vjerujemo da bi sredstva iz evropskih fondova doprinijela daljem razvoju Crne Gore”, kazao je Vrbanec, dodajući da je jačanje zemalja u okruženju u interesu je svih, kako bi region bio ekonomski snažan i prosperitetan. Sporazum je potpisan u prisustvu Tomislava Pokaza, savjetnika predsjednika Vlade Republike Hrvatske.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Zašto hrana neće pojeftiniti u 2022. godini?

Objavljeno

dana

Autor

Ukinuti neradnu nedjelju za oporavak privrede

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Izvor: Radio Slobodna Evropa

Svi prehrambeni proizvodi poskupjeće u 2022. godini, od kafe do senfa. Mnogi proizvođači hrane kažu da planiraju podići cijene u 2022. za niz proizvoda, poput paste, sira i grickalica, što će potrošačima u supermarketima izazivati nove probleme s visokim troškovima.

Zašto je hrana poskupjela i neće pojeftiniti?

Advertisement

Procjenjuje se da će cijene hrane porasti za još pet posto u prvoj polovini 2022. godine, prema istraživačkoj kompaniji IRI iz Sjedinjenih Američkih Država, iako će nivo povećanja varirati zavisno o trgovinama i regijama, piše World Street Journal.

Pandemija je imala neočekivan učinak na cijene hrane. Početkom 2020., kada je veći dio svijeta ušao u karantin, postojala je zabrinutost da će gomilanje zaliha i zatvorene granice uzrokovati rast cijena. Umjesto toga cijene su se jedva pomaknule.

Tek nekoliko mjeseci kasnije, kada se činilo da je pandemija popustila u bogatom svijetu i kada su se ekonomije ponovno otvorile, cijene su počele alarmantno brzo rasti.

Advertisement

Do maja 2021. dosegli su najvišu tačku od 2011., nakon što su porasli za 40 posto u 12 mjeseci, prema indeksu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

U 2022. iste sile koje su stvorile ovaj porast nastaviće stvarati probleme, piše Economist, što znači da su male šanse da će cijene padati.

Ključni faktor koji objašnjava rast je izbijanje svinjske gripe u Kini 2018., koja je prepolovila broj svinja.

Advertisement

To je prisililo zemlju da uvozi mnogo svinjetine i alternativnih izvora proteina (uglavnom peradi i ribe), zajedno sa žitaricama za njihovu prehranu, tokom 2019. i 2020., smanjujući globalne zalihe.

Činilo se da se situacija smirila do sredine 2021., ali dokazi da se bolest ponovno širi pothranjuju strah od novog odstrjela.

Te sumnje će se zadržati i 2022., što će pomoći da tržišta hrane budu nestabilna, piše Economist.

Advertisement

Drugi faktor bio je niz logističkih zastoja uzrokovanih brzim ponovnim otvaranjem međunarodne trgovine u vrijeme kada COVID-19 još uvijek guši aktivnost na važnim uskim grlima.

Nedostatak kontejnera, kao i nastavak prizemljenja mnogih aviona, koji često prevoze najdelikatnije namirnice, znače da je transport svježeg voća i povrća i dalje težak.

Glavne namirnice poput žitarica i šećera putuju u rasutom stanju na ogromnim brodovima, ali kapacitet je i tamo ograničen. Ne pomaže ni to što su se cijene nafte oporavile, podstaknuvši inflaciju u svemu, od gnojiva i hemikalija do troškova prijevoza kopnom i okeanima.

Advertisement

Vremenske neprilike glavni uzrok

Ipak, najveći izvor neizvjesnosti, kao i uvijek u poljoprivredi, jeste vrijeme.
Početkom 2021. cijene su dijelom porasle kao rezultat suše u regijama Sjeverne i Južne Amerike koje se bave proizvodnjom žitarica.

Uslovi sadnje i žetve poboljšavali su se tokom cijele godine, ali naučnici sada misle da postoji velika vjerovatnoća da će se tokom zime pojaviti još jedna neprilika od one vrste, poput fenomena La Nina, koji je poremetio klimatske obrasce prije godinu dana.

Advertisement

U međuvremenu, katastrofe koje su učestale, poput poplava i šumskih požara (kojih je bilo mnogo 2021.), ovog bi puta mogle ozbiljnije naštetiti proizvodnji u svjetskim žitnicama.

Ekstremni vremenski događaji u 2021. godini izazvali su skokove cijena poljoprivrednih proizvoda, koje su ostale povišene i u 2022., jer su neuobičajeni uslovi koji su oštetili usjeve rezultirali stalnim nestašicama, piše Financial Times.

Cijena robe, uključujući brazilsku kafu, belgijski krompir i kanadski žuti grašak – tražena kao zamjena za proteine u biljnoj hrani – naglo je porasla prošle godine kao odgovor na ekstremne temperature i poplave.

Advertisement

Naučnici su upozorili da će ti uslovi postajati sve češći i intenzivniji kako se klimatske promjene budu ubrzavale.

Ozbiljni mrazevi u Brazilu pogodili su pojas kafe u zemlji u julu, dovodeći cijene do gotovo sedmogodišnjih maksimuma.

Vrijeme u Brazilu i dalje je nestabilno, što povećava zabrinutost zbog daljnje štete na usjevima.

Advertisement

Logistički problemi i promjene u potrošačkim navikama koje su proizašle iz pandemije takođe su prošle godine povisile cijene osnovnih proizvoda kao što su šećer i pšenica.

“Poljoprivreda je jedan od najizloženijih sektora klimatskim promjenama”, izložen riziku od pojedinačnih ekstremnih vremenskih događaja i dugoročnih promjena u klimatskim obrascima, stoji u izvještaju Stockholmskog instituta za životnu sredinu.

Rizici su bili “višestruko veći” od prilika, navodi se.

Advertisement

Očekivanja u 2022.

Gledajući naprijed u novu godinu, čini se da će stope inflacije nastaviti uticati na prehrambenu industriju i uzrokovati rast cijena, posebno u trgovinama mješovitom robom širom zemlje, piše Fortune.

“Inflacija nadmašuje povećanje prihoda domaćinstvima i uveliki utiče na povjerenje potrošača, koje je na niskom nivou. Samo je pitanje vremena kada će to uticati na potrošnju na materijalni način”, rekao je Greg McBride, glavni finansijski analitičar Bankrate, u intervjuu za Fortune, u decembru 2021. godine.

Advertisement

Istraživačka kompanija IRI navodi da će rast cijene varirati od vrste namirnica, ali i regije.
“Kako raste inflacija, neke velike kompanije uvode dodatna poskupljenja”, stoji u izvještaju IRI-a.

“Vidimo da se sve veća osjetljivost na cijene pojavljuje za svakodnevne artikle kao što su meso za doručak, smrznuta perad i hrana za kućne ljubimce.”

Ipak, piše Economist, cijene će vjerovatno ostati ispod vrijednosti postignutih u 2007. – 2008., kada je globalni strah od nedostatka hrane potakao nerede širom svijeta.

Advertisement

Većina zemalja izbjegavala je onu vrstu protekcionističkih mjera – zabranu izvoza i gomilanje zaliha – koje su tada podstakle krizu.

Velik dio hrane koju ljudi konzumiraju je prerađen, što znači da višu cijenu sirovina često djelimično apsorbuju oni koji je transportuju, prerađuju i prodaju na svakom koraku.

Ali skuplja poljoprivredna dobra i dalje će uzrokovati veliku štetu u zemljama u razvoju, jer njihovo stanovništvo jede mnogo manje prerađene hrane: više jaja i krupnih žitarica, manje čokoladica i gotovih jela.

Advertisement

Štetu će pogoršati i drugi problemi koji su najteže pogodili siromašne zemlje, kao što su depresijacija lokalnih valuta, ograničenja i poremećaji povezani s COVID-19 te gubitak prihoda domaćinstava zbog pandemije i njenih posljedica.

Snažan lijek bila bi vakcinacija, zaključuje Economist, kako bi se ekonomije izvan bogatog svijeta mogle ponovno otvoriti i njihovi prihodi ponovno početi rasti.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Nakon masovnog partijskog zapošljavanja EPCG povećava plate zaposlenima za više od 12 odsto

Objavljeno

dana

Autor

EPCG: Za šest mjeseci zaposlili 115 osoba

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Elektroprivreda Crne Gore odlučila je da poveća plate zaposlenima za 12,44 odsto, navodi se u odluci u koju je CdM imao uvid, a koju potpisuje Milutin Đukanović kadar Demokratskog fronta, predsjednik Odbora direktora EPCG. Može se pretpostaviti da je ova odluka ima veze sa trenutnom uzavrelom političkom situacijom u Crnoj Gori, kad aktuelna Vlada broji posljednje dane.

On je u odluci naveo da je ovo prvo povećanje u posljednjih deset godina. Ovo povećanje dolazi zajedno sa već usvojenim povećanjem kroz program Evropa sad.

“Ovakvu odluku Odbor je donio cijeneći prije svega ostvarene rezultate (prihod je povećan za gotovo 75 odsto, a iskazana dobit će iznositi preko 30 miliona eura), i želju da motivišemo zaposlene da u značajnoj mjeri doprinesu razvoju investicionih projekata koji su pred nama”, naveo je Đukanović.

Advertisement

Predsjednik Odbora direktora EPCG je najavio da će se povećanje od 12,44 odsto obračunavati od januarske plate.

Plate predstavnika menadžerskog tima biće uvećane u rasponu između 2,5 do 10 procenata.

Prosječna plata u EPCG je 927 eura.

Advertisement

Za stambeni fond biće opredijeljeno dodatnih pola miliona eura.

Elektroprivreda je od dolaska novog menadžmenta koji čine kadrovi Demokratskog fronta i Demokrate, prepoznata po masovnom partijsko-kumovsko-rodbinskom zapošljavanju. Na stotine novih radnika je zaposleno.

Prema podacima Ministarstva kapitalnih investicija, Elektroprivreda Crne Gore ima 14 odsto više zaposlenih u odnosu na 2020..

Advertisement

Najveće troškove na zarade zaposlenih je zabilježila Elektroprivredaa.

Novi bord EPCG izabran je 16. marta 2021. godine, a na njegovom čelu je funkcioner DF Milutin Đukanović. Bord je 24. marta imenovao Nikolu Rovčanina za izvršnog direktora. Rovčanin je bio portparol Demokrata, a ranije je radio u pljevaljskom Vodovodu.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije