Povežite se s nama

Večernji.hr

Dva potresa zabilježena na granici između Crne Gore i Albanije, snažno se osjetio u Podgorici

Objavljeno

dana

Dva potresa zabilježena na granici između Crne Gore i Albanije, snažno se osjetio u Podgorici

Šta susjedi pišu o CG, izvor portal: Večernji.hr



Crnogorski seizmolozi priopćili su da potresi nisu mogli izazvati materijalnu štetu.

Dva potresa manje jačine pogodila su u srijedu rano ujutro pogranično područje između Crne Gore i Albanije.

Jačina prvog potresa u epicentru, koji sed dogodio u 4 sata i 19 minuta, iznosila je 4,1 stupnja Richterove ljestvice, a drugog koji se osjetio desetak minuta kasnije iznosila je 3,4 stupnja po Richteru.

Iako je epicentar bio s albanske strane granice, potres se snažno osjetio u Podgorici koja je udaljena 20-ak kilometara od epicentra. Crnogorski seizmolozi priopćili su da potresi nisu mogli izazvati materijalnu štetu.

Albaniju je krajem studenog 2019. godine pogodio potres jačine 6,4 stupnja po Richteru u kojemu je stradalo 50 osoba.

VIDEO: Nezapamćena prevara: Žena (63) uplatila više milijuna misleći da ulaže u kriptovalute!

 




Večernji list

Nastavite čitati
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Večernji.hr

ZA VEČERNJI IZ CRNE GORE Analitičar: Pitanje za Hrvatsku je kako spriječiti agresivnu Srbiju da dobije izlaz na more 21 "Sjetimo se da je Crna Gora bila intenzivno korištena za rušenje režima Slobodana Miloševića, u kojem je Vučić bio ministar informiranja. Ovdje je bila baza i sigurno sklonište za njegove protivnike, iako je to tada bila zajednička država. Vučić to pamti", za Večernji list analizira docent fakulteta Političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović i predsjednik nevladine udruge za nadgledanje procesa tranzicije Crne Gore, Centra za monitoring i istraživanje (CeMi).

Objavljeno

dana

Autor

ZA VEČERNJI IZ CRNE GORE
            

            
                
    


            
        

    



                            

                        

                    

                

                

                    

                        
                        
                            Analitičar: Pitanje za Hrvatsku je kako spriječiti agresivnu Srbiju da dobije izlaz na more
                        

                        
                        

                        
                            










 
    
        
    



    
        
            
            21
        
    

                        

                    

                    
                    

                         "Sjetimo se da je Crna Gora bila intenzivno korištena za rušenje režima Slobodana Miloševića, u kojem je Vučić bio ministar informiranja. Ovdje je bila baza i sigurno sklonište za njegove protivnike, iako je to tada bila zajednička država. Vučić to pamti", za Večernji list analizira docent fakulteta Političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović i predsjednik nevladine udruge za nadgledanje procesa tranzicije Crne Gore, Centra za monitoring i istraživanje (CeMi).

Šta susjedi pišu o CG, izvor portal: Večernji.hr



ZA VEČERNJI IZ CRNE GORE

Analitičar: Pitanje za Hrvatsku je kako spriječiti agresivnu Srbiju da dobije izlaz na more

21

„Sjetimo se da je Crna Gora bila intenzivno korištena za rušenje režima Slobodana Miloševića, u kojem je Vučić bio ministar informiranja. Ovdje je bila baza i sigurno sklonište za njegove protivnike, iako je to tada bila zajednička država. Vučić to pamti“, za Večernji list analizira docent fakulteta Političkih nauka u Podgorici Zlatko Vujović i predsjednik nevladine udruge za nadgledanje procesa tranzicije Crne Gore, Centra za monitoring i istraživanje (CeMi).



Večernji list

Nastavite čitati

Večernji.hr

Pupovac: Rješavajmo zastave koje nisu zastave RH, koje se vide na službenim skupovima

Objavljeno

dana

Autor

Pupovac: Rješavajmo zastave koje nisu zastave RH, koje se vide na službenim skupovima

Šta susjedi pišu o CG, izvor portal: Večernji.hr



Ponovio je da ‘za dom spremni’, ustaška zastava ili bilo što što ima veze s ustaštvom i njegovim oživljavanjem, opravdavanjem ili veličanjem u Hrvatskoj ne smije imati pravo javnosti

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je u četvrtak kako poziv Aleksandra Vučića da hrvatski Srbi izvjese srpske zastave po Hrvatskoj nije doživio kao provokaciju, to promatra kao stvar koja se događa u Srbiji kao i da je za njih ta „stvar jučer završena“.

„Ja to nisam doživio kao provokaciju, ja to promatram kao stvar koja se događa u Republici Srbiji. Za nas je ta stvar jučer bila završena. Naša dužnost je da vodimo brigu o položaju Srba u Hrvatskoj, o dobrim međuetničkim odnosima u Hrvatskoj“, rekao je Pupovac za Novu TV upitan je li poziv srbijanskog predsjednika Vučića bila provokacija usmjerena prema njemu.

„Za nas je bilo važno da se razjasni pod kojim uvjetima u Hrvatskoj i Srbiji fizička lica mogu koristiti zastave drugih zemalja. Za nas je bilo važno da Srbi u Hrvatskoj razumiju da svoju nacionalnu trobojku mogu koristiti na praznike koji su vezani uz njihove institucije ili uz značajne praznike na službenim skupovima“, pojašnjavao je Pupovac.

Upitan je li došlo vrijeme da se Vučić ne petlja i ne šalje takve poruke, Pupovac je uzvratio: „Mi smo svoj posao odradili, ničega što bi bilo koga moglo zasmetati nije bilo“. 

Pozvao je međutim da se, kada je riječ o zastavama, prijeđe na probleme u Hrvatskoj. „Kada već govorimo o zastavama, ‘ajmo prijeći na zastave koje nisu zastave RH sa svim onim što još uvijek uključuje ustaško nasljeđe u Hrvatskoj uključujući zastave koje se mogu vidjeti i na službenim skupovima i na različitim javnim prostorima“, rekao je Pupovac.

Upitan razgovara li s premijerom, s kojim je koalicijski partner, da donese zakon ili propis kojim se to kažnjava, Pupovac je uzvratio da policija u svojem pravilniku postupanja ima odredbu da to treba uklanjati. „Vlada treba učiniti sve da nitko ne bude, od pripadnika manjina, s jedne strane izložen vanjskim pritiscima, a s druge strane da ne žive ni u kojoj vrsti nelagode ili straha„, rekao je.

Ponovio je i da ‘za dom spremni’, ustaška zastava ili bilo što što ima veze s ustaštvom i njegovim oživljavanjem, opravdavanjem ili veličanjem u Hrvatskoj ne smije imati pravo javnosti.

Sigurno ću ići u Vukovar

Na pitanje o tome hoće li ove godine na 30. obljetnicu pada Vukovara ići u tamo odgovorio je: „Sigurno ću ići u Vukovar!„, dodavši međutim da će još razgovarati o tome hoće li ići dan prije ili u državnoj koloni.

„Želim da podjele oko sjećanja i u Vukovaru i u drugim mjestima prestanu. I svatko treba dati svoj doprinos. Mi dajemo. Mislimo da je neophodno da ga daju svi“, zaključio je Pupovac.

Rekao je i kako bi volio da je današnji posjet predsjednika Crne Gore bio iskorišten „i za osvješćivanje činjenice da je u proteklih tjedan dana za vrijeme i nakon događanja u Crnoj Gori, u Hrvatskoj bilo stvoreno raspoloženje protiv Srpske pravoslavne crkve„.

Naveo je da bi najviše volio da Crnogorci sami mogu odlučiti o unutrašnjem uređenju, „pustimo ih da to rade“. „Sloboda vjeroispovijesti ne smije biti ometana“, poručio je.

VIDEO Uoči Dana srpskog jedinstva Milorad Pupovac je održao izvanrednu konferenciju za medije

 



Večernji list

Nastavite čitati

Večernji.hr

Milanović nakon sastanka s Đukanovićem: ‘Ovo je poruka Beogradu’

Objavljeno

dana

Autor

Milanović nakon sastanka s Đukanovićem: 'Ovo je poruka Beogradu'

Šta susjedi pišu o CG, izvor portal: Večernji.hr


Na poziv predsjednika Republike Zorana Milanovića, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi danas u uzvratnom, službenom posjetu Republici Hrvatskoj.

Đukanović je stigao na Pantovčak na tête-à-tête susret dvojice predsjednika, a potom su se održali i bilateralni razgovori službenih izaslanstava Republike Hrvatske i Crne Gore.

Nakon sastanka, u Uredu predsjednika Republike Hrvatske održala se konferencija za medije predsjednika Milanović i predsjednika Đukanovića gdje je bilo riječi ponajviše o političkoj krizi koja potresa Crnu Goru. 

“Razlog mog poziva je moja želja da dam podršku modernoj, građanskoj Crnoj Gori, onakvoj kakvu poznajemo zadnjih godina, mada ti odnosi nisu bili bez određenih upitnika. Većinu toga smo razjasnili. Crna Gora je od 1997. godine od jednog događaja, kada je prosvjednike tadašnje Socijalističke narodne partije pod utjecajem Beograda u maršu na Tuzi, malom naselju istočno od Podgorice u kojem žive katolički Albanci, svjetina se išla fizički obračunati i zaustavila ih je policija kojom je koordinirao Đukanović. To je prvi puta na prostorima divljačke Jugoslavije da je u tim krajevima policija koju kontrolira jedna etnička skupina stala u zaštitu nacionalne manjine koja je tretirana kao neprijatelj“, rekao je Milanović.

Dodao je i da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU-u. „Uz pomoć hrvatske vlade otvorila je zadnje poglavlje i pitanje je što sad? Čekati one koji su tek započeli, a tu mislim na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su zaslužile da davno počnu pregovore“, kazao je Milanović i istaknuo da Crna Gora zaslužuje preferencijalni tretman.

“U tom duhu i s tom namjerom moj je gost danas predsjednik Crne Gore”, rekao je Milanović.

Na pitanje novinara je li ovim susretom poslana poruka Beogradu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, Milanović je kazao da je to svakako poruka. “Tu je svatko treći višak. I Beograd i Moskva, Bruxelles u onoj mjeri koliko želite biti članica EU-a. Vraćam se opet na to pitanje što sad stoji između Crne Gore i Europske unije“, kaže.

Đukanović kaže da je potpora Hrvatske na europskom putu Crnoj Gori “važna i dragocjena” te da “imamo intenzivnu razmjenu iskustava”

“Održavamo frekventne političke kontakte i tome u prilog ide i ovo podsjećanje na posjet Milanovića Crnoj Gori i moj današnji uzvratni posjet”, govori Đukanović dodajući da su današnji razgovori bili fokusirani na europsku perspektivu Crne Gore i zapadnog Balkana.

“Za nas je europska i euroatlanska budućnost cijele regije jednako stabvilnost regije. Ne vjerujemo da je moguća stabilnost bez jasne i dogledne europske perspektive”, kaže. Đukanović smatra da na zapadnom Balkanu ne može biti vakuuma.

“Pogađa nas deficit pažnje s najvažnijih europskih političkih adresa. Tamo gdje izostaje očekviana pažnja i inicijativa onoga tko inicijativu treba dati, nastanjuju se interesi drugih, zemalja koje nastupaju s vrijednosnih platformi suprotstavljenih europskoj platformi”, kaže ukazujući na prisutnost Rusije u regiji.

“Vjerujemo da nema alternative europskoj integraciji zapadnog Balkana i zahvalni smo susjedima koji su to prošli i podržavaju na s u tom planu”, zaključuje Đukanović.

“Dotaknuli smo se i pitanja bilateralne suradnje. naša suradnja je razuđena i vrlo kvalitetna. Želim zahvaliti Hrvtskoj na raznim vidovima podrške Crnoj Gori”, govori crnogorski predsjednik spominjući donaciju od 10000 doza cjepiva AstraZeneca koje je Hrvatska donirala Crnoj Gori. On vidi i brojne potencijale za suradnju, osobito u području ekonomije.

Đukanović govori kako se zapadnom Balkanu ponovno šalju retrogradne političke poruke da je vrijeme za ostvarenje ciljeva iz 90-ih.

“Opet se plasira iluzija da na zapadnom Balkanu nije moguća multietnička demokracija da je vrijeme za stvaranje uvećanih nacionalno i vjerski homogenih država”, kaže Đukanović koji kaže da je Crna Gora ponosna na to što je sekularna država koja ubrzano usvaja europski sustav vrijednosti.

“I u ovim situacijama i nakon njih, Crna Gora je odlučna da ostane građanska država. Uvjeren sam da će to tako biti, kao što sam uvjeren da ćemo i dalje unaprjeđivati bilateralne odnose”, kaže.

Uskoro opširnije…



Večernji list

Nastavite čitati

Novi Komentari

Najčitanije