Povežite se s nama

Društvo

Ljubav u duginim bojama uz zahtjeve vlastima

Objavljeno

dana

Ljubav u duginim bojama uz zahtjeve vlastima

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Prajd protekao bez incidenata

Ljubav u duginim bojama uz zahtjeve vlastima

Brojni predstavnici vlasti mogli da čuju zahtjeve za poboljšanje statusa LGBT osoba


Sa jučerašnjeg prajda, Foto: Savo Prelević
Advertisement

Nastavak procesa usklađivanja zakona o istopolnom partnerstvu, rješavanje nestašice ljekova u vezi sa hormonalnim terapijama transrodnih osoba, usvajanje zakona koji se odnosi na rodni identitet i ojačana odgovornost pravosuđa po pitanju kažnjavanja govora mržnje i napada na LGBT osobe.

To su zahtjevi koje su Vladi i Skupštini upućeni sa jučerašnjeg, devetog Montenegro prajda, održanog u Podgorici pod sloganom “Ljubav, ljudi!”

Prajd je protekao bez incidenata, uz učešće najviše predstavnika vlasti do sada.

Advertisement

Član Organizacionog odbora Danijel Kalezić kazao je da je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola počeo sa primjenom, ali da 26 povezanih zakona i podzakonskih akata još nijesu dopunjeni.

”Pozivamo i Vladu i Skupštinu da nastave taj proces i da nakon dva utvrđena predloga izmjena i dopuna zakona završimo taj posao do kraja, kako bismo mogli svoja ljudska prava da praktikujemo nesmetano, kao svi ostali ljudi. Drugi zahtjev se odnosi na trans zajednicu. Ogroman problem koji traje preko godinu je nestašica hormonalne terapije. Zahtjevamo da taj problem bude riješen što prije”.

Treći zahtjev, kako je rekao, odnosi se na nastavak procesa za kreiranje i usvajanje Zakona o rodnom identitetu na osnovu samoodređenja.

”Taj proces je u toku i zahtijevamo da Zakon bude usvojen. Zahtijevamo i unapređenje pravosudne prakse. Mi znamo da nema standardizovanog postupanja institucija u odnosu na govor mržnje i zločin iz mržnje prema nama. I na kraju, zahtjev koji Organizacioni odbor ima ove godine jeste usmjeren na saniranje negativnih ekonomskih posljedica koje je kovid pandemija izazvala prema našoj zajednici i pozivamo nadležne institucije da se pozabave tim pitanjem”.

Član Organizacionog odbora Vojin Ćetković poručio je da je ljubav najveći čin otpora, neosporiva, neustrašiva, sveprisutna i svemoguća.

Advertisement
Montenegro Prajd 2021
foto: Savo Prelević

”Ona nas inspiriše da budemo to što jesmo, da se mijenjamo i da mijenjamo. Jedino promjena podstaknuta ljubavlju je ona prava, iskrena i uvjerljiva. I zato sam danas ovdje pred vama kao ljubavnik i kao buntovnik, kao ponosna kvir osova koja u ime ljubavi želi bolje sjutra za sve nas. Živjela ljubav!”.

Članica Organizacionog odbora Marija Jovanović ispričala je da se stalno pita šta društvu treba da se desi da patnja i nepravda napokon nestanu.

”Šta treba da se desi pa da ne skrenemo pogled kad neko gura ili udara romsko dijete na ulici, da se ne pravimo da ne čujemo da naš komšija tuče ženu svaku noć, da tužilaštvo reaguje onda kada žrtve nasilja traže pomoć, da se mijenjaju zakoni tako da štite svaku građanku i građanina podjednako, da dok čekamo na slobodu ne mora da nas okružuje 100 policajaca, da ne strahujemo da li će naše porodice da nas se odreknu zbog toga što volimo, da ne oplakujemo život mlade sugrađanke i svih žena koje su prije nje živjele, bile tretirane kao vlasništvo i onda iz mržnje ubijene, ako su uopšte imale priliku da se rode”.

Povorku je obezbjeđivao veći broj policajaca, a učesnici uglavnom nijesu poštovali mjere za suzbijanje koronavirusa.

Nikad više predstavnika vlasti: Milatović i Spajić
Nikad više predstavnika vlasti: Milatović i Spajićfoto: Savo Prelević

Aktuelnim mjerama zabranjeno je organizovanje javnih priredbi, političkih i privatnih skupova, proslava, žurki, svadbi, kao i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Osim potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, prisutni su bili ministri Đorđe Radulović, Milojko Spajić, Jakov Milatović, ministarka Tamara Srzentić, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima, ombudsman Siniša Bjeković

Abazović je kazao da je uvijek na strani ljudi koji su ugroženi.

Advertisement

”Kome god znači naša podrška, ima je. Raduje me što više nema toliko tenzija sazrijevamo kao društvo. Želimo istinsko demokratsko društvo. Usvajanje Zakona o istopolnom partnerstvu bitan je korak naprijed. Želimo da bude sve u skladu sa Ustavom i zakonima i dajte da pravimo državu koja je jednaka za sve njene građane”.

Spajić i Milatović su poručili da podržavaju održavanje prajda i da su na licu mjesta da pokažu da je Crna Gora otvorena za sve.

”Šaljemo poruku jedne normalnosti, da su ovakvi dani jedna normalna stvar za Crnu Goru. Crna Gora ne smije da robuje nikakvim fobijama, homofobijama, ksenofobijama, crkvenim fobijama, bilo kakvim fobijama… Mi smo otvoreno društvo za sve, sve različitosti treba da poštujemo, njegujemo, to je naša snaga. I ja sam ponosan što sam iz Crne Gore baš u ovakvim danima”, rekao je Spajić.

Šetnja protekla bez incidenata
Šetnja protekla bez incidenatafoto: Savo Prelević

Milatović je poručio da inkluzivnog ekonomskog razvoja nema bez inkluzivnog društva.

”Upravo iz tog razloga mi smo danas ovdje, ovo je jedan od načina na koji pokazujemo da podržavamo u potpunosti inkluziju u društvu u svakom smislu”.

Gradonačelnik Vuković je ocijenio da je parada ponosa odlika razvijenog svijeta.

Advertisement

On je podsjetio na prajd 2012. na kojem je bilo, kako je istakao, mnogo više policije. Naglasio je da je danas mnogo drugačija slika.

”Ne smijemo da diskriminišemo nikoga i moramo pokazati maksimalnu inkluzivnost. Odnosno, otvorenost da poštujemo ljudska prava”.

Detalj sa prajda
Detalj sa prajdafoto: Savo Prelević

Učesnici su se okupili kod Spomenika kralju Nikoli, i odatle krenuli sa Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, od Spomenika kralju Nikoli, ka mostu Blaža Jovanovića, pa ka Ulici Stanka Dragojevića, te skrenuli u Bokešku i prošli pored Trga nezavisnosti. Odatle su išli Ulicom slobode do hotela “Hilton” i završili šetnju na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog odakle su i krenuli.

Poslanica GP URA Božena Jelušić istakla je zahvalnost organizatorima, uz nadu da će se razviti svijest da se poštuju maksimalno prava LGBT širom Crne Gore.

”Na odboru za rodnu ravnopravnost biće razmatrana mogućnost usklađivanja Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima, kako bi LGBT zajednica u potpunosti ostvarila prava predviđena tim zakonom”.

Advertisement

Vijesti



Vijesti

Društvo

Treću dozu primilo više od 54 hiljade građana

Objavljeno

dana

Autor

Treću dozu primilo više od 54 hiljade građana

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


revakcinisano 56,8 odsto

Treću dozu primilo više od 54 hiljade građana

Prvu dozu vakcine primilo je 44,7 odsto, a drugu 41,9 odsto ukupnog stanovništva


Ilustracija, Foto: Reuters
Advertisement

U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 60,7 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 56,8 odsto.

Prvu dozu vakcine primilo je 277.326 osoba ili 44,7 odsto, a drugu 259.738 ili 41,9 odsto ukupnog stanovništva.

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primilo je 106 osoba, a revakcinisano je 269.

Advertisement

Treću dozu do sada su primile 54.264 osobe, a u posljednja 24 sata 359.

Masovna vakcinacija protiv Kovid-a 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

„Sistemsko suočavanje sa prošlošću da konačno postane prioritet vlasti“

Objavljeno

dana

Autor

"Sistemsko suočavanje sa prošlošću da konačno postane prioritet vlasti"

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


trideset godina od granatiranja dubrovnika, u nvo sektoru traže pravdu za žrtve ratnih zločina

„Sistemsko suočavanje sa prošlošću da konačno postane prioritet vlasti“

Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama, poručuju Tea Gorjanc Prelević (HRA), Vesna Teršelič (Documenta) i Daliborka Uljarević (CGO)


Foto: Screenshot/Youtube
Advertisement

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću poručili su, povodom 30. godišnjice granatiranja Dubrovnika, kako očekuju da suočavanje sa prošlošću na sistemski način konačno postane prioritet vlasti u Crnoj Gori.

„Očekujemo da se obezbijedi pravda za žrtve ratnih zločina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti, jer kako je admiral Vladimir Barović u svom oproštajnom pismu saopštio, agresija JNA na Hrvatsku bila je djelo suprotno crnogorskoj časti“, navodi se u saopštenju koje potpisuju izvršne direktorice HRA i CGO-a Tea Gorjanc Prelević i Daliborka Uljarević, i voditeljica Centra za suočavanje sa prošlošću – Documenta, Vesna Teršelič.

Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je, naglašavaju, obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama.

Advertisement

Jugoslovenska narodna armija (JNA) je na današnji dan, prije 30 godina, izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme opsade tog grada, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine.

Tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Granatirano je i staro gradsko jezgro, koje je od 1979. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa oko 20,000 naslova, oštećene su mnoge vrijedne stare zgrade, kao i glavna dubrovačka ulica – Stradun. Na Stradunu je tada, s fotoaparatom u ruci, poginuo i mladi Pavo Urban, čijih posljednjih 12 fotografija svjedoče o granatiranju starog dijela grada. „Manje je poznato da je prva žrtva granatiranja Dubrovnika, ironijom sudbine, bio pjesnik Milan Milišić, Srbin po nacionalnosti, koji je poginuo u svom domu“, dodaje se u saopštenju.

Najviše rezervista JNA koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, njih više od 7.000, bilo je sa teritorije Crne Gore. Istoričari Šerbo Rastoder i Novak Adžić, podsjećaju iz nevladinih organizacija, zapisali su da je ratna operacija Dubrovnik „bila po činjenju osvajački, rušilački i pljačkaški pohod na Republiku Hrvatsku, konkretno na dubrovačko područje“.

Gorjanc Prelević, Teršelič i Uljarević poručuju da Državno tužilaštvo Crne Gore, u saradnji sa hrvatskim kolegama, mora procesuirati zločine počinjene prilikom rata na širem dubrovačkom području, kao i da vlade Crne Gore i Hrvatske treba da nastave da zajednički obilježavaju godišnjice zločina, „da se oni ne bi ponovili“.

„Iako su tokom rata na dubrovačkom području i opsade Dubrovnika nesumnjivo izvršeni brojni ratni zločini – stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sprovođena organizovana pljačka privatnih i javnih dobara (podaci s kojima raspolaže Documenta), grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode te 240 dana u pomorskoj i vazdušnoj blokadi – Crna Gora je procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj na tlu Crne Gore“, dodaje se u saopštenju.

Advertisement

Prema istraživanju javnog mnjenja koje je HRA sprovela u junu 2020. godine, napad na Dubrovnik je kao ratni zločin prepoznalo 83 odsto ispitanih osoba, ali je više od polovine ispitanika reklo da je nedovoljno informisano o ulozi Crne Gore u ratovima devedesetih. Istraživanje CGO je pokazalo da polovina onih koji znaju za napad na Dubrovnik, odbija da odgovori na pitanje ko je za taj napad odgovoran.

Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom opsade Dubrovnika osudio samo generala-pukovnika JNA Pavla Strugara iz Crne Gore, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Jokića iz Srbije, koji je priznao krivicu, na sedam godina zatvora. Niko drugi nije procesuiran pred međunarodnim ili domaćim sudovima zbog ratnih zločina izvršenih nad starim gradskim jezgrom i na širem dubrovačkom području.

Predsjednik tadašnje Republike Crne Gore, Milo Đukanović, 2000. je, podsjećaju iz NVO, izrazio žaljenje „svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je pričinio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima“. „Devet godina ranije, Vlada Socijalističke Republike Crne Gore, kojoj je Đukanović bio na čelu, zajedno sa njenim predsjedništvom na čelu sa Momirom Bulatovićem, objavljivala je putem tada malobrojnih javnih glasila, dnevne novine Pobjeda i Televizije Crne Gore, da Hrvati namjeravaju da osvoje Boka Kotorsku i takvom ratnom propagandom znatno doprinijela da odziv na mobilizaciju bude masovan“, ističu iz NVO.

„Međutim, nisu svi Crnogorci bili za rat, čak ni oni u JNA. Pamtimo otpor kontraadmirala Krsta Đurovića i admirala Vladimira Barovića, kao i pjesmu crnogorskih liberala na čelu sa Slavkom Perovićem sa protesta na Cetinju ‘S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!’ U Crnoj Gori je u to vrijeme bio veoma aktivan antiratni pokret, koga su činili brojni političari, profesori i studenti, među kojima i oni koji su još aktivni u javnom životu, Rade Bojović, Nebojša Medojević, Džemal Perović, Žarko Rakčević, princ Nikola Petrović Njegoš i drugi“, dodaje se u saopštenju.

Gorjanc Prelević, Teršelič i Uljarević ukazale su da nema pokazatelja da se državno tužilaštvo Crne Gore ikada ozbiljno i samoinicijativno bavilo istraživanjem zločina na dubrovačkom ratištu, iako im je ekspert Evropske unije, Mauricio Salustro, još 2014. izričito preporučio da to urade, i iako je Ivica Stanković, bivši vrhovni državni tužilac, to teorijski isplanirao Strategijom o procesuiranju ratnih zločina 2015. godine.

Advertisement

„Nije poznato ni da li je Specijalno državno tužilaštvo preduzelo istražne radnje povodom informacije, koju je HRA dobila 26. februara 2021. godine od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, da u radu imaju nekoliko predmeta protiv crnogorskih državljana i osoba sa prebivalištem u Crnoj Gori, okrivljenih za ratne zločine počinjene u Dubrovniku tokom 1991. i 1992. godine. Na čelu Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koje je nadležno za procesuiranje ratnih zločina, u posljednjih šest godina se nalazi Milivoje Katnić, koji je u vrijeme opsade Dubrovnika u svojstvu oficira JNA vršio vlast u osvojenom Cavtatu“, navodi se u zajedničkom saopštenju.

Povodom 30. godišnjice granatiranja Dubrovnika, Akcija za ljudska prava, Documenta i Centar za građansko obrazovanje podržali su internetsku kampanju koju sprovodi SENSE Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule „Dubrovnik 1991 – Spomenici na nišanu“.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

U KCCG životno ugroženo 35 pacijenata

Objavljeno

dana

Autor

Životno ugrožena 54 kovid pacijenta u KCCG-u

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


DNEVNI IZVJEŠTAJ

U KCCG životno ugroženo 35 pacijenata

Na liječenju trenutno nalazi 95 pacijenata sa Kovid-19 infekcijom


Foto: KCCG
Advertisement

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) životno je ugroženo 35 pacijenata pozitivnih na koronavirus.

Kako su saopštili iz te ustanove, na liječenju se trenutno nalazi 95 pacijenata sa Kovid-19 infekcijom.

U toku jučerašnjeg dana, prijavljena su 183 novopozitivna slučaja.

Advertisement

Preminulo je pet osoba, a do 15:00 časova je prijavljen oporavak kod 269 pacijenta.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije