Povežite se s nama

Društvo

Paštrovići – građani drugog reda na rodnoj grudi

Objavljeno

dana

Paštrovići - građani drugog reda na rodnoj grudi

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Burna istorija

Paštrovići – građani drugog reda na rodnoj grudi

Paštrovići se pripremaju za obilježavanje šest vjekova autonomije pod Mletačkom republikom, Blažo Kažanegra upozorava da im je danas uskraćeno pravo da uđu u svoj grad – Sveti Stefan, kojeg su sagradili njihovi preci i živjeli u njemu vjekovima, da slobodno koračaju svojim javnim dobrima, da se kupaju na svojim plažama…


Foto: Privatna arhiva
Advertisement

Prije 600 godina Paštrovići su uživali autonomiju u okviru Mletačke republike, danas ne samo da je nemaju, nego su postali građani “drugog reda” na sopstvenoj teritoriji, dok je Sveti Stefan, nekadašnje sjedište “bankade” i administrativni i kulturni centar, djelimično prodat, iako je riječ o kulturno-istorijskom blagu.

To je za “Vijesti” ocijenio mještanin Blažo Kažanegra, jedan od pokretača inicijative da se grad-hotel “Sveti Stefan” vrati u državno vlasništvo.

Naglasio je da je 2023. godina veoma važna za Sveti Stefan i Paštroviće, jer bi trebalo obilježiti dva jubileja.

Advertisement

”Prvi jubilej je 600 godina od potpisivanja ugovora između Paštrovića i Venecije, a drugi 200 godina od rođenja Visariona Ljubiše. Na prvi jubilej me je nedavno podsjetio mještanin, moj ujak, arhitekta Željko Mitrović. U 15. vijeku, 4. aprila 1423. godine, na venecijanskoj lađi, usidrenoj ispred Drobnog pijeska, potpisan je čuveni ugovor između predstavnika paštrovskih plemena i Mletačke republike, koju je predstavljao admiral Frančesko Bembo, zapovjednik Jadranskog mora. Mudri Paštrovići, prihvativši vrhovnu vlast Mletačke republike, dobili su potvrdu prethodnih privilegija (‘breveređe’), pravo da biraju sebi kneza (‘rectore’) koji će suditi po starim paštrovskim zakonima i običajima, uz potvrdu i carinskih privilegija za trgovinu robom na teritoriji Mletačke republike”, naveo je Kažanegra citirajući podatke iz rada “Društveno-ekonomski razvoj Paštrovića”, S. Davidovića, iz Paštrovskog almanaha.

Visarion Ljubiša
Visarion Ljubišafoto: Privatna arhiva

Kažanegra navodi da su se Paštrovići obavezali da, u slučaju potrebe, ratuju za Veneciju na teritoriji od Kotora do Bara. Sve to, ističe, podrazumijevalo je visok stepen autonomije, odnosno sudske i zakonodavne vlasti na svojoj teritoriji, od Kufina do Babina vira, ali i garantovanu spoljnu zaštitu od osvajača.

”Tada, još u srednjem vijeku, kada je veći dio Evrope i svijeta bio okovan lancima feudalizma, od strane bilo domaćih ili tuđinskih vladara i knezova, Paštrovići su imali visok stepen autonomije, prava i sloboda na svojoj teritoriji – svoji na svome. Danas, 600 godina poslije, u 21. vijeku – vijeku jednakosti, tolerancije i liberalizma – Paštrovići ne samo da nemaju autonomiju, nego su još očigledno postali građani drugog reda na sopstvenoj teritoriji, dok je njihov grad Sveti Stefan… djelimično prodat privatnim subjektima. Mnoga prava koja imaju građani Evrope i svijeta, Paštrovići danas očigledno nemaju, pa im je na svojoj zemlji ograničena sloboda kretanja”.

Kažanegra je pojasnio da do skoro nijesu imali pravo da posjete plaže, gdje su vjekovima pristajali svojim barkama, ribali i trgovali, da nemaju pravo da uđu u svoj grad – Sveti Stefan, kojeg su sagradili njihovi preci i živjeli u njemu vjekovima.

”Jednostavno rečeno, nemaju pravo na svoje materijalno-kulturno nasljeđe, ali i nematerijalno nasljeđe jer, kao što kaže arhitekta Slobodan Bobo Mitrović (direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore 2003-2007), na ostrvu Sveti Stefan danas nema skoro ništa što bi upućivalo na istoriju tog mjesta i ljude koji su tamo živjeli, osim crkava. Zajedno sa građanima Crne Gore, oni nemaju pravo na svoje nacionalno blago, kao što ga imaju… narodi svijeta. Sva ova prava su imali za vrijeme Venecije, ali i kasnije”.

Crkve na Svetom Stefanu
Crkve na Svetom Stefanufoto: Privatna arhiva

Kažanegra navodi da Paštrovići ne traže da im se vrati autonomija koju su imali u srednjem vijeku, iako, kako ističe, imaju puni legitimitet za tako nešto, a i Evropska unija “uveliko promoviše koncept administrativne decentralizacije po raznim osnovima”.

”Traže da budu kao i svi drugi građani civilizovanog svijeta, da imaju sva građanska prava koja uživaju drugi ljudi i narodi oko njih i ništa više od toga. Da imaju pravo na svoju istoriju, svoju kulturu, svoj grad, da slobodno koračaju svojim javnim dobrima, da se kupaju na svojim plažama, da slobodno hodaju ulicama i trgovima svoga grada, da imaju puno pravo na svoju kulturnu baštinu, materijalnu i nematerijalnu, zajedno sa svim drugim građanima Crne Gore. Ovo nije nikakav luksuz i ovo već imaju građani skoro svih država svijeta”.

Advertisement

Navodi da su dugi niz godina mještani trpjeli i suzdržavali se od korišćenja svojih javnih teritorija – plaža, ulica i trgova, u njihovom gradu Svetom Stefanu, jer su mislili da rade nešto što će biti dugoročno korisno i za njih i za cijelo društvo.

”Trpjeli su, da ne budem grub, neku vrstu blagog turističkog aparthejda, u 21. vijeku, koji se ponekad u pojedinim momentima projavljivao u svojoj punoj formi. Nakon skoro petnaest godina trpljenja i suzdržavanja od svojih vjekovnih prava i sloboda (dijelom dobrovoljnog, a dijelom nametnutog), postalo je jasno čemu sve to vodi – izgradnji stanova za tržište u zoni kulturne i prirodne baštine, praćeno devastacijom te iste baštine. Nijedan projekat ne može biti ekskluzivan ako je cijena te njegove eksluzivnosti ograničavanje vjekovnih prava i sloboda mještana koji tu žive, kao i devastacija našeg kulturnog i prirodnog blaga. Sada je vrijeme da se stvari stave na svoje mjesto i da mještani postanu punopravni građani u svom rodnom mjestu, i ništa više od toga se ne traži”.

Razglednica Svetog Stefana iz ranog 20. vijeka
Razglednica Svetog Stefana iz ranog 20. vijekafoto: Privatna arhiva

Ocijenivši da je 2023. vrlo bitna za Paštroviće, ali i za cijelu Crnu Goru, Kažanegra je kazao da su počeli neformalni razgovori mještana o obilježavanju važnih jubileja.

Navodi da je arheolog i istraživač u oblasti kulture Dušan Medin predložio organizovanje naučne konferencije koja bi imala za cilj izradu “temeljne naučne monografije” o istoriji Svetog Stefana.

”Slični projekti se pominju na temu istraživanja života i djela Visariona Ljubiše, te se i u tom pogledu planira organizovanje konferencija i pravljenje monografije o ovom velikanu. Takođe se pominje otvaranje Muzeja paštrovske istorije i kulture koji bi obogatio turističku ponudu mjesta, kao i postavljanje spomen-ploče na rodnoj kući Visariona Ljubiše, uz dogovor sa trenutnim vlasnikom/zakupcem i uz njihovu saglasnost. Bilo bi takođe poželjno da jedna od ulica na ostrvu bude nazvana po Visarionu Ljubiši”.

Kažanegra ističe da je na Svetom Stefanu neophodno češće organizovati razne kulturne manifestacije, predavanja, izložbe, radionice, književne i poetske večeri, kulinarske događaje.

Advertisement

”Sve u duhu promocije lokalne kulture – koncepta koji sve više dobija na važnosti u savremenom svijetu punom brzine i otuđenosti. Sveti Stefan ima potencijal da bude otvoren i zimi kao grad (dok je hotel zatvoren), sa makar jednim restoranom, muzejom i suvenirnicom za dnevne posjetioce kojih bi sigurno bilo mnogo, naročito iz Crne Gore i regiona. Očekujemo da se ova dva jubileja proslave u slobodnom gradu Svetom Stefanu, koji će do januara 2023. biti vraćen u puno državno vlasništvo (upravnim aktom ili sporazumom o razmjeni akcija), otvoren za sve ljude dobre volje, uz stabilno rješenje spora sa trenutnim zakupcem (kompromis, poravnanje, itd.). Poželjno bi bilo, svakako, da Opština Budva i resorno ministarstvo za obrazovanje i kulturu novčanim sredstvima i logistikom pomognu organizaciju ovih važnih jubileja”.

Mitropolit, pregovarač s Vatikanom, prvi ministar obrazovanja…

Kažanegra ističe da je Visarion Ljubiša (1823-1884) “važna istorijska ličnost, nezasluženo zapostavljena i zaboravljena u našem društvu, pa i užoj zajednici”.

”Velikan se rodio na Svetom Stefanu na Savindan, 14. januara 1823. (27. januara po važećem kalendaru), dobivši ime Vasilije. Nakon primanja monaškog postriga u mladosti, dobio je ime Visarion. Dugo je službovao po mnogim crkvama i manastirima na primorju, ujedno baveći se učiteljskom djelatnošću po mjesnim školama. Prelaskom u Crnu Goru, otvorile su se brojne mogućnosti za njega, pa je ubrzo i stekao veliko povjerenje kod kralja (knjaza) Nikole. Bio je arhimandrit manastira Morače i Cetinjskog manastira, rektor Cetinjske bogoslovije, episkop zahumsko-raški, mitropolit crnogorski, prvi ministar obrazovanja Crne Gore, kao i prvi predsjednik Crvenog krsta Crne Gore. Učestvovao je u prikupljanju građe za izradu Opšteg imovinskog zakonika. Bio je glavni pregovarač sa Vatikanom oko potpisivanja konkordata, te se smatra i autorom nacrta početnog teksta sporazuma koji je kasnije u velikoj mjeri prihvaćen u konačnoj verziji. Tokom svog boravka u Rimu sretao se sa Josipom Jurajem Štrosmajerom koji je bio savjetnik crnogorske strane u pregovorima. Trebalo je da bude primljen na audijenciju kod pape, ali pojedini kardinali nisu to dopustili jer je Visarion tada bio u rangu episkopa, zbog čega je Štrosmajer vrlo negodovao, o čemu svjedoči jedno njegovo pismo upućeno knjazu Nikoli nešto kasnije. Družio se sa Simom Matavuljem, Stjepanom Mitrovim Ljubišom, Jovanom Pavlovićem i drugim viđenijim ljudima tog vremena. Bio je takođe i jedan od članova-osnivača Cetinjske čitaonice. Pred upokojenje, svoju kuću na Cetinju ostavio je ‘ubogim siromasima koji žive u varoš Cetinjsku, kojom će opština iste varoši upravljati, a pod kiriju davati, i kiriju od ove siromasima dijeliti’”.

Kažanegra ističe da danas na njegovoj rodnoj kući na Svetom Stefanu nema nikakvog obilježja i da bi, u nekoj drugoj zemlji, ta kuća vjerovatno bila muzej ili slično, što “nije krivica trenutnog zakupca”.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Društvo

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Objavljeno

dana

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Iz resornog ministarstva nisu upoznati da se na toj lokaciji planira gradnja

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović


Foto: Printscreen
Advertisement

U selu Novakovići, kom pripadaju dva „gorska oka“- Riblje i Vražje jezero i gdje se priroda opire urbanizaciji, preko noći su, prema tvrdnjama mještana, započeti građevinski radovi.

„Probijen put kroz poljoprivredno zemljište, da bi se došlo do parcele. Ormar je postavljen, struja je bila priključena, pa je neko na našu prijavu reagovao i ti koji su priključili isključili su je. Tamo ima 8 ili 10 satova“, kazao je Mito Žugić, iz mjesne zajednice Novakovići.

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović.

Advertisement

„Nijesu planirane zgrade, ali jesu bungalovi“, kazala je za Televiziju Vijesti bivša vlasnica placa Borka Pavlović koja je obavila pripremne radove na svojoj doskorašnjoj parceli.

U odgovoru ipak ne otkriva ime kupca ,niti njegove konkretne građevinske planove .

„Radi se isključivo o infrastrukturi koju smo radili na porodičnom imanju. Radovi su isključivo vezani za komunalnu infrastrukturu, tačnije vodu, struju i put s namjerom rješavanja porodičnih problema i planova“, kazala je Pavlović.

Pavlović je, kaže, neprijatno iznenađena postupkom komšija i rođaka.

Ona tvrdi da je prije intervencija na terenu dobila njihovu saglasnost, te da su problemi iskrsli po obavljenom poslu.

Advertisement

Komšije odgovaraju da im nije predočeno šta se planira.

„Urađeno je na divlje sve, bez papira, bez igdje išta. Kanalizacije nema, septičke jame će da se prave i voda da se odliva u jezero. Tu su ovi stećci koje mi zovemo grčko groblje, oni su pod zaštitom UNESCA“, kazao je Žugić.

„Turisti koji dolaze na Durmitor ne dolaze zbog hotela i betona, već zbog ovakve prirode. Jednog dana kad nje ne bude neće biti ni njih, sve to što se pravi pašće u vodu“, kazala je Branka Pavlović.

Nelegalne radove koji se tiču puta i struje, kao i probijanja kanala za vodu, u svom izvještaju konstatovala je i Komunalna policija na Žabljaku, naloživši vlasniku parcele da bez odobrenja nadležnih organa ne nastavlja posao.

„Radovi su izvedeni bez odobrenja nadležnih organa. Trenutno na navedenoj parceli nije otpočeta gradnja stambenih objekata niti će to biti moguće bez građeviske dozvole (prijave gradnje) i dobijanja svih potrebnih saglasnosti“, navodi se u saopštenju Komunalne policije.

Advertisement

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ne zna da se na ovoj lokaciji planira gradnja i zato najavljuju kontrolu.

„Shodno Prostorno-urbanističkom planu Opštine Žabljak i Planu Posebne namjene za Durmitorsko područje izvršićemo kontrolu sprovođenja planske dokumentacije na terenu, kao i kontrolu nelegalne gradnje“, navodi se iz ovog resora.

Mještani Novakovica su peticiju sa 32 potpisa uputili brojnim službama i inspekcijama, ali kazu da su se do sada svi proglasili nenadležnima.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Objavljeno

dana

Autor

U ponedjeljak povremeno moguća kiša, do 20 stepeni

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


VREMENSKA PROGNOZA

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju


Foto: Shutterstock
Advertisement

U Crnoj Gori u ponedjeljak će biti pretežno oblačno sa kišom, na jugu lokalno pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru u višim planinskim predjelima snijeg, a u nižim kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg.

Sniježne padavine, u popodnevnim satima ili krajem dana, moguće su i u višim centralnim predjelima.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju.

Advertisement

Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet, a najviša dnevna od nula do 13 stepeni.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

Nezaštićene i prepuštene sebi

Objavljeno

dana

Nezaštićene i prepuštene sebi

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


CIN CG: STRUKTURNO NASILJE NAD ŽENAMA U CRNOJ GORI

Nezaštićene i prepuštene sebi

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida za nepunih mjesec dana – obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite…


Foto: BRIGITTE HASE/EU
Advertisement

Najprije sam čekala jako dugo u hodniku da me neko primi. Kod kuće sam imala bebu staru nepunih mjesec dana. I još jedno dijete od šest godina. Inspektor me nije istog dana primio, nego sjutradan. Ispričala sam događaj, a inspektor je zapisničarki izdiktirao potpuno drugačije. Tražila sam da se izmijene neke rečenice u zapisniku, što je djelimično učinio, ali ne sasvim kako sam rekla da treba da piše. Suština je da je inspektor htio da prikaže da sam dobila batine od supruga, jer sam to ja izazvala… To je bilo 17 dana nakon mog porođaja…”.

Ovo je samo jedna od skoro 200 ispovijesti koje su dostavljene redakciji “Vijesti”, kroz upitnik o povjerenju u institucije u pogledu nasilja u porodici, a u čijoj obradi je učestvovao i Centar za ženska prava. Kroz najveći broj odgovora provlači se ista poruka – žrtve nemaju povjerenja u institucije. A kako i da ga imaju kad institucije ne vjeruju njima.

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida koja su se dogodila u nepunih mjesec dana u malobrojnoj Crnoj Gori. Obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite. Leon Đokaj, ubica devetnaestogodišnje Šejle Bakije, prije nego što je počinio strašan zločin oslobođen je odlukom Suda za prekršaje, jer tužilac njegove prijetnje da će “krv pasti” nije shvatio kao grubo nasilje. Nedugo nakon toga ih je obistinio. Institucije su rekle da je sve urađeno “pravilno i zakonito”. Građani i građanke nisu tako mislili pa su organizovali dva mirna protesta sa zahtjevima da se održi vanredna sjednica Vlade i uradi analiza postupanja svih institucija. Na ove zahtjeve kabinet predsjednika nikada nije odgovorio. Ni nova Vlada u najavi ne obećava progres, sudeći po broju žena koje (ne)učestvuju u pregovorima.

Advertisement

I drugo ubistvo je prošlo bez ikakve rekacije nadležnih. Počinio ga je osuđivani nasilnik, Ahmet Škrijelj, koji je, u prisustvu petoro maloljetne djece prvo usmrtio suprugu, zatim teško povrijedio maloljetnu kćerku, a potom izvršio samoubistvo. Nasilje u toj porodici je bilo poznato svima, od komšija do centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, suda. Pa ipak je žrtva bila sama, prinuđena da trpi do samog kraja.

Sistem ne štiti ni djecu, čak ni kada su seksualno zlostavljana, oteta, prinuđena na suživot sa odraslim nasilnicima. O tome svjedoče učestali seksualni napadi na djecu, čiji su počinioci već poznati kao osuđivani višestruki povratnici. Posljednji takav slučaj je iz Plava, malog mjesta u kojem se sve zna, ali se o silovanju i otmici dvanaestogodišnje djevojčice ćutalo sve dok slučaj, četiri mjeseca kasnije, nije stigao do medija. Prema reakcijama na medijske napise, javnost je najviše uznemirila činjenica da je silovatelj i otmičar djeteta – oženjen.

Pa kome onda sistem vjeruje ako već ne vjeruje žrtvama?

Sudeći po riječima i djelima ličnosti sa najviših državnih adresa, reklo bi se da vjeruje nasilnicima.

Vjeruje im čak i kada protiv njih postoje pravnosnažne presude za nasilje u porodici i kada ne dozvoljavaju djeci kontakt sa majkama. Takvih je nasilnika mnogo, prema statistici Osnovnog suda u Podgorici, u kojem je od 2017. godine aktivno oko 150 predmeta. O tome je u Hrvatskoj pisala novinarka Jelena Jindra, a kod nas Damira Kalač. U Hvatskoj je zlostavljački sistem pao, a kod nas još nije, a kad će ne znamo.

Advertisement

Prva kazna zatvora u jednom takvom slučaju izrečena je Tomašu Boškoviću, nakon što je pune tri godine onemogućavao djeci kontakt sa majkom. On je, međutim, na osnovu mišljenja rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića – pomilovan.

Ovakva djela predstavljaju strukturno nasilje nad ženama, tj. nasilje koje je ukorijenjeno u nepravednom kulturnom, pravnom, političkom, socijalnom sistemu i strukturama koje odlikuje rodna i druge nejednakosti, koje se reprodukuju kroz državne politike i institucionalne norme i prakse. Ono se ogleda i u brojnim primjerima nekažnjenih mizoginih i seksističkih nastupa javnih ličnosti, blogera, političara,među kojima je najsvježija izjava poslanika u Skupštini Crne Gore, Slavena Radunovića. Poslanik partije sa demokratskim imenom, koji filigranski mjereći “tanku nit koja presuđuje u odluci da li je bilo silovanja ili nije”, zabrinut da se može dogoditi da “razmažena ćerka bude ljubomorna na svog momka pa ga prijavi za silovanje, pa s obzirom čija je ćerka, taj mladić završi kao silovatelj”, velikodušno relativizuje činjenicu da je broj prijavljenih silovanja veoma nizak, a broj osuđujućih presuda još niži, upravo zato što njegovo mišljenje dijeli većina onih koji treba da djeluju u ovakvim slučajevima.

Kada svemu dodamo govor mržnje i seksizam usmjeren prema ženama u politici i javnom životu, koji je toliko učestao da ne stižemo na sve ni odreagovati, onda je jasno zašto u Crnoj Gori žene ne samo ubijaju i zlostavljaju, već i zašto se – ne rađaju. Crna Gora je, naime, jedna od država u kojima se godinama rađa znatno manje djevojčica nego dječaka (108:100 u posljednje tri godine) jer roditelji i šira familija preferiraju nasljednike (ko zna čega, kada oko trećina građana/ki živi u riziku od siromaštva, a skoro svaki deseti ispod linije apsolutnog siromaštva). Ni kampanja “Neželjena”, tokom koje je prikupljeno preko 6.000 potpisa građanki i građana, nije pomogla da se ovaj problem nađe u fokusu države koja ove godine bilježi negativni prirodni priraštaj.

Sve ovo se događa u godini u kojoj ističe četvorogodišnji rok za ispunjavanje pravno obavezujućih preporuka koje je državi uputio GREVIO – Ekspertsko tijelo za praćenje primjene Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije). I sve to u zemlji koja se naziva “liderom evropskih integracija”.

CIN CG

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije