Povežite se s nama

Društvo

Sunce i vjetar eliminisali račune za struju

Objavljeno

dana

Sunce i vjetar eliminisali račune za struju

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Koristi kombinaciju solarne i energije vjetra

Sunce i vjetar eliminisali račune za struju

Uprkos velikom broju sunčanih dana, turistički objekat Aleksandra Šukovića jedini je primjer pozitivne prakse energetske efikasnosti u kolašinskoj opštini


Kad nema sunca, ima vjetra, Foto: Dragana Šćepanović
Advertisement

Turistički objekat “Djevojački most” u kolašinskom selu Bakovići već godinama je energetski održiv i nezavisan od distributivne mreže Elektroprivrede Crne Gore.

Uprkos velikom broju sunčanih dana, to je jedini primjer pozitivne prakse energetske efikasnosti naveden u Energetskom planu za kolašinsku opštinu, koji važi do 2027. godine.

Koristi kombinaciju solarne i energije vjetra, a vlasnik Aleksandar Šuković objašnjava za “Vijesti” da su ga, prije deceniju, na to “natjerali” previsoki računi za utošenu električnu energiju. Priča da je novac za solarne panele dobio kroz grant UNDP i da je tako počelo.

Advertisement

”Računi za struju su mi bili između 500 i 1.000 eura. Stavka ‘prenos energije’ na računu bila je od 100 do 150 eura, i to za prenos energije preko voda koji sam platio sam. Interesovala me oblast obnovljivih izvora energije, bio je neka vrsta hobija, a visoki izdaci za električnu energiju su me prinudili da ideju sprovedem u djelo. Dobro funkcioniše. To je takozvani ‘off grid’ sistem, znači objekat nema nikave veze sa distributivnom mrežom EPCG. Potpuno energetski održiv objekat, možda i jedini u Crnoj Gori”, kaže Šuković.

Solarnim panelima, tvrdi Šuković, “pokrije” se osam mjeseci funkcionisanja objekta. Vjetrogenerator i, u rijetkim situacijama, agregat, koristi u doba godine kad je dan kraći i bez sunca.

Kvarovi se lako otklanjaju: Šuković
Kvarovi se lako otklanjaju: Šukovićfoto: Dragana Šćepanović

Pored sistema za proizvodnju struje, u njegovom objektu je poseban sistem za zagrijavanje vode. Solarni bojleri, objašnjava Šuković, “bili bi od velike koristi i mnogim domaćinstvima, s obzirom na to da je bojler naznačajniji potrošač struje u domaćinstvu”.

U njegovom objektu, bojler na taj način funkcioniše pola godine, bez dodatnog zagrijavanja, kaže on. Kad nema sunca, “pripomaže” pelet. To je, tvrdi, jako isplativo.

EPCG, kaže on, nije prihvatila njegov zahtjev da višak energije koju proizvodi vraća u sistem.

Prema Šukovićevim riječima, premalo se govori o blagodetima solarne i energije vjetra. Čak i oni koji su se odlučili da na taj način dobiju električnu energiju, imaju mnogo problema, kaže on. Navodi primjere stočara na katunima. Razlog je, tvrdi, između ostalog, i monoplistički status firmi iz te oblasti. Kad toga ne bi bilo, Šuković ističe da bi i instaliranje i održavanje sistema bilo jeftinije.

Advertisement

”Kad im se nešto pokvari u tom sistemu, stočari na katunima ili bilo ko drugi ko se opredijelio za tu vrstu energije, može da zove svega jednu ili dvije firme u Crnoj Gori. Dolasci majstora su skupi. Kod nas, upravo zbog tog monoplističkog statusa, skupi su i djelovi, koji su mnogo jeftiniji u okruženju. To bi trebalo mijenjati. Moj predlog je da u svakom gradu EPCG ima ponudu djelova, ali i majstore”.

Šuković priča da je minule decenije ovladao znanjem i iskustvom dovoljnim da sam servisira svoj sistem. To, kaže on, nije komplikovano i vrlo bi brzo, uz odgovorajuću edukaciju, mogli i drugi.

”Troškovi, nasuprot koristi, zanemarljivi su. Desi se da od od grmljavine nešto crkne, ali ko god je ušao u ovu priču i ima višegodišnje iskustvo – to može i da popravi. Moj objekt napaja veći sistem, pa je i nabavka opreme bila skuplja. Svakako da je za domaćinstva to mnogo jednostavnije i jeftinije”, kaže on.

Šuković ocjenjuje da je dobra odluka o relizaciji projekta Solari 3000+, koji je Komisija za investicije u elektroenergetskom sektoru donijela u julu. Tim projektom predviđeno je da se, kako je saopšteno, “građanima, po najpovoljnijim uslovima, omogući da sami proizvode obnovljivu energiju bez emisije ugljen-dioksida (CO2)”.

”Međutim, ne bi trebalo da se stane na jednom projektu. Prije svega, ljudima treba približiti značaj energije iz obnovljivih izvora. Kontinuirano ih informisati i stalno pričati o tome. Zatim treba ponuditi i širok izbor opreme. Produbiti priču na lokalni nivo”, ističe on.

Advertisement
Solarni paneli proizvode energiju
Solarni paneli proizvode energijufoto: Dragana Šćepanović

Zanimljivo rješenje bi bilo, kaže Šuković, i postavljanje malih uređaja na brzim planinskim vodotocima. To se već, objašnjava, koristi u Kini, ali kod nas je rijetko ko za to čuo. Riječ je o uređajima koji ni na koji način, tvrdi, ne ugrožavaju životnu sredinu, “plutaju” po površini vode i proizvode struju.

”To, bukavalno, znači da kome god pored kuća protiče voda, može to da postavi i imaće struju. Odavno se koristi u svijetu, kod nas je još prilično nepoznato. Samo treba neko da se sjeti toga, kupi i donese. S druge strane, za razliku od malih hidrolektrana (mHE), ni na jedan način ne ugrožava biljni ili životinjski svijet, niti remeti vodotok”.

Prema podacima iz Energetskog plana, sunce u Kolašinu u prosjeku sija oko 2.474 sati godišnje.

”Kolašin se odlikuje ne samo velikim brojem sunčanih dana u toku godine, već i njihovim povoljnim rasporedom po pojedinim mjesecima. Kao mogući način upotrebe i korišćenja energije sunca, postoji mogućnost da se u manjem obimu instaliraju fotonaponski paneli, posebno na lokacijama na kojima postoji mala potreba za električnom energijom (elektronski aparati, manji frižideri, osvjetljenje), a do kojih je, zbog udaljenosti, relativno skupo dovoditi distributivnu mrežu”, piše u planu.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Društvo

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Objavljeno

dana

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Iz resornog ministarstva nisu upoznati da se na toj lokaciji planira gradnja

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović


Foto: Printscreen
Advertisement

U selu Novakovići, kom pripadaju dva „gorska oka“- Riblje i Vražje jezero i gdje se priroda opire urbanizaciji, preko noći su, prema tvrdnjama mještana, započeti građevinski radovi.

„Probijen put kroz poljoprivredno zemljište, da bi se došlo do parcele. Ormar je postavljen, struja je bila priključena, pa je neko na našu prijavu reagovao i ti koji su priključili isključili su je. Tamo ima 8 ili 10 satova“, kazao je Mito Žugić, iz mjesne zajednice Novakovići.

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović.

Advertisement

„Nijesu planirane zgrade, ali jesu bungalovi“, kazala je za Televiziju Vijesti bivša vlasnica placa Borka Pavlović koja je obavila pripremne radove na svojoj doskorašnjoj parceli.

U odgovoru ipak ne otkriva ime kupca ,niti njegove konkretne građevinske planove .

„Radi se isključivo o infrastrukturi koju smo radili na porodičnom imanju. Radovi su isključivo vezani za komunalnu infrastrukturu, tačnije vodu, struju i put s namjerom rješavanja porodičnih problema i planova“, kazala je Pavlović.

Pavlović je, kaže, neprijatno iznenađena postupkom komšija i rođaka.

Ona tvrdi da je prije intervencija na terenu dobila njihovu saglasnost, te da su problemi iskrsli po obavljenom poslu.

Advertisement

Komšije odgovaraju da im nije predočeno šta se planira.

„Urađeno je na divlje sve, bez papira, bez igdje išta. Kanalizacije nema, septičke jame će da se prave i voda da se odliva u jezero. Tu su ovi stećci koje mi zovemo grčko groblje, oni su pod zaštitom UNESCA“, kazao je Žugić.

„Turisti koji dolaze na Durmitor ne dolaze zbog hotela i betona, već zbog ovakve prirode. Jednog dana kad nje ne bude neće biti ni njih, sve to što se pravi pašće u vodu“, kazala je Branka Pavlović.

Nelegalne radove koji se tiču puta i struje, kao i probijanja kanala za vodu, u svom izvještaju konstatovala je i Komunalna policija na Žabljaku, naloživši vlasniku parcele da bez odobrenja nadležnih organa ne nastavlja posao.

„Radovi su izvedeni bez odobrenja nadležnih organa. Trenutno na navedenoj parceli nije otpočeta gradnja stambenih objekata niti će to biti moguće bez građeviske dozvole (prijave gradnje) i dobijanja svih potrebnih saglasnosti“, navodi se u saopštenju Komunalne policije.

Advertisement

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ne zna da se na ovoj lokaciji planira gradnja i zato najavljuju kontrolu.

„Shodno Prostorno-urbanističkom planu Opštine Žabljak i Planu Posebne namjene za Durmitorsko područje izvršićemo kontrolu sprovođenja planske dokumentacije na terenu, kao i kontrolu nelegalne gradnje“, navodi se iz ovog resora.

Mještani Novakovica su peticiju sa 32 potpisa uputili brojnim službama i inspekcijama, ali kazu da su se do sada svi proglasili nenadležnima.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Objavljeno

dana

Autor

U ponedjeljak povremeno moguća kiša, do 20 stepeni

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


VREMENSKA PROGNOZA

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju


Foto: Shutterstock
Advertisement

U Crnoj Gori u ponedjeljak će biti pretežno oblačno sa kišom, na jugu lokalno pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru u višim planinskim predjelima snijeg, a u nižim kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg.

Sniježne padavine, u popodnevnim satima ili krajem dana, moguće su i u višim centralnim predjelima.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju.

Advertisement

Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet, a najviša dnevna od nula do 13 stepeni.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

Nezaštićene i prepuštene sebi

Objavljeno

dana

Nezaštićene i prepuštene sebi

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


CIN CG: STRUKTURNO NASILJE NAD ŽENAMA U CRNOJ GORI

Nezaštićene i prepuštene sebi

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida za nepunih mjesec dana – obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite…


Foto: BRIGITTE HASE/EU
Advertisement

Najprije sam čekala jako dugo u hodniku da me neko primi. Kod kuće sam imala bebu staru nepunih mjesec dana. I još jedno dijete od šest godina. Inspektor me nije istog dana primio, nego sjutradan. Ispričala sam događaj, a inspektor je zapisničarki izdiktirao potpuno drugačije. Tražila sam da se izmijene neke rečenice u zapisniku, što je djelimično učinio, ali ne sasvim kako sam rekla da treba da piše. Suština je da je inspektor htio da prikaže da sam dobila batine od supruga, jer sam to ja izazvala… To je bilo 17 dana nakon mog porođaja…”.

Ovo je samo jedna od skoro 200 ispovijesti koje su dostavljene redakciji “Vijesti”, kroz upitnik o povjerenju u institucije u pogledu nasilja u porodici, a u čijoj obradi je učestvovao i Centar za ženska prava. Kroz najveći broj odgovora provlači se ista poruka – žrtve nemaju povjerenja u institucije. A kako i da ga imaju kad institucije ne vjeruju njima.

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida koja su se dogodila u nepunih mjesec dana u malobrojnoj Crnoj Gori. Obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite. Leon Đokaj, ubica devetnaestogodišnje Šejle Bakije, prije nego što je počinio strašan zločin oslobođen je odlukom Suda za prekršaje, jer tužilac njegove prijetnje da će “krv pasti” nije shvatio kao grubo nasilje. Nedugo nakon toga ih je obistinio. Institucije su rekle da je sve urađeno “pravilno i zakonito”. Građani i građanke nisu tako mislili pa su organizovali dva mirna protesta sa zahtjevima da se održi vanredna sjednica Vlade i uradi analiza postupanja svih institucija. Na ove zahtjeve kabinet predsjednika nikada nije odgovorio. Ni nova Vlada u najavi ne obećava progres, sudeći po broju žena koje (ne)učestvuju u pregovorima.

Advertisement

I drugo ubistvo je prošlo bez ikakve rekacije nadležnih. Počinio ga je osuđivani nasilnik, Ahmet Škrijelj, koji je, u prisustvu petoro maloljetne djece prvo usmrtio suprugu, zatim teško povrijedio maloljetnu kćerku, a potom izvršio samoubistvo. Nasilje u toj porodici je bilo poznato svima, od komšija do centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, suda. Pa ipak je žrtva bila sama, prinuđena da trpi do samog kraja.

Sistem ne štiti ni djecu, čak ni kada su seksualno zlostavljana, oteta, prinuđena na suživot sa odraslim nasilnicima. O tome svjedoče učestali seksualni napadi na djecu, čiji su počinioci već poznati kao osuđivani višestruki povratnici. Posljednji takav slučaj je iz Plava, malog mjesta u kojem se sve zna, ali se o silovanju i otmici dvanaestogodišnje djevojčice ćutalo sve dok slučaj, četiri mjeseca kasnije, nije stigao do medija. Prema reakcijama na medijske napise, javnost je najviše uznemirila činjenica da je silovatelj i otmičar djeteta – oženjen.

Pa kome onda sistem vjeruje ako već ne vjeruje žrtvama?

Sudeći po riječima i djelima ličnosti sa najviših državnih adresa, reklo bi se da vjeruje nasilnicima.

Vjeruje im čak i kada protiv njih postoje pravnosnažne presude za nasilje u porodici i kada ne dozvoljavaju djeci kontakt sa majkama. Takvih je nasilnika mnogo, prema statistici Osnovnog suda u Podgorici, u kojem je od 2017. godine aktivno oko 150 predmeta. O tome je u Hrvatskoj pisala novinarka Jelena Jindra, a kod nas Damira Kalač. U Hvatskoj je zlostavljački sistem pao, a kod nas još nije, a kad će ne znamo.

Advertisement

Prva kazna zatvora u jednom takvom slučaju izrečena je Tomašu Boškoviću, nakon što je pune tri godine onemogućavao djeci kontakt sa majkom. On je, međutim, na osnovu mišljenja rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića – pomilovan.

Ovakva djela predstavljaju strukturno nasilje nad ženama, tj. nasilje koje je ukorijenjeno u nepravednom kulturnom, pravnom, političkom, socijalnom sistemu i strukturama koje odlikuje rodna i druge nejednakosti, koje se reprodukuju kroz državne politike i institucionalne norme i prakse. Ono se ogleda i u brojnim primjerima nekažnjenih mizoginih i seksističkih nastupa javnih ličnosti, blogera, političara,među kojima je najsvježija izjava poslanika u Skupštini Crne Gore, Slavena Radunovića. Poslanik partije sa demokratskim imenom, koji filigranski mjereći “tanku nit koja presuđuje u odluci da li je bilo silovanja ili nije”, zabrinut da se može dogoditi da “razmažena ćerka bude ljubomorna na svog momka pa ga prijavi za silovanje, pa s obzirom čija je ćerka, taj mladić završi kao silovatelj”, velikodušno relativizuje činjenicu da je broj prijavljenih silovanja veoma nizak, a broj osuđujućih presuda još niži, upravo zato što njegovo mišljenje dijeli većina onih koji treba da djeluju u ovakvim slučajevima.

Kada svemu dodamo govor mržnje i seksizam usmjeren prema ženama u politici i javnom životu, koji je toliko učestao da ne stižemo na sve ni odreagovati, onda je jasno zašto u Crnoj Gori žene ne samo ubijaju i zlostavljaju, već i zašto se – ne rađaju. Crna Gora je, naime, jedna od država u kojima se godinama rađa znatno manje djevojčica nego dječaka (108:100 u posljednje tri godine) jer roditelji i šira familija preferiraju nasljednike (ko zna čega, kada oko trećina građana/ki živi u riziku od siromaštva, a skoro svaki deseti ispod linije apsolutnog siromaštva). Ni kampanja “Neželjena”, tokom koje je prikupljeno preko 6.000 potpisa građanki i građana, nije pomogla da se ovaj problem nađe u fokusu države koja ove godine bilježi negativni prirodni priraštaj.

Sve ovo se događa u godini u kojoj ističe četvorogodišnji rok za ispunjavanje pravno obavezujućih preporuka koje je državi uputio GREVIO – Ekspertsko tijelo za praćenje primjene Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije). I sve to u zemlji koja se naziva “liderom evropskih integracija”.

CIN CG

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije