Povežite se s nama

Ekonomija

U CIJELOM SVIJETU RASTE INFLACIJA, SAMO KOD NJIH NE! Što to Šveđani rade da jedini ne bilježe rast cijena?

Objavljeno

dana

U CIJELOM SVIJETU RASTE INFLACIJA, SAMO KOD NJIH NE! Što to Šveđani rade da jedini ne bilježe rast cijena?

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Inflacija raste u Hrvatskoj, Evropi, ali najviše u Sjedinjenim Državama. Najnoviji podaci pokazuju da je inflacija u septembru u toj državi rasla 5,4 posto, što je više nego što su predviđali analitičari, a ako se pitaju finansijski stručnjaci koje je anketirao Marketwatch, razlog za takvo stanje je i više nego jasan, piše Dnevno.hr.

Kupci, koji zbog epidemioloških razloga nisu mogli trošiti na usluge, počeli su trošiti robu. Potrošnja robe je u SAD-u u martu bila 26 posto viša nego inače, piše Marketwatch.

Advertisement

Dhaval Joshi, glavni strateg kompanije BCA Research Counterpoint, je rekao kako savremeni proizvodni sektor koji koristi uobičajene ‘just-in-time’ lance snabdijevanja i ima zanemarive rezerve, ne može zadovoljiti takav skok potražnje. Napominje kako se u trenutku kada se rastuća potražnja suočila s relativno fiksnom ponudom, cijena trajne robe naglo je skočila na sadašnjih 11 posto iznad trenda prije pandemije.

To objašnjenje sugeriše jasnu vezu između epidemioloških ograničenja, a potvrda takve teze može se naći u podacima o inflaciji u Švedskoj. Riječ je o državi koja je od početka pandemije imala drukčiji, znatno liberalniji pristup od ostatka svijeta, te je inflacija u Švedskoj sada oko tri postotna boda manja nego u SAD-u.

Naime, kako su epidemiološke mjere u Švedskoj bile bitno opuštenije zemlji je zabilježen bitno manji pad potrošnje nego u zemljama koje su zatvorile svoja društva, pa je stoga i posljedični rast potrošnje takođe bio manji. U skladu sa tim i poremećaj odnosa ponude i potražnje bio je umjereniji, pa je onda i rast cijena bio manji.

Dobre vijesti su da švedsko iskustvo sugeriše da će se cijene na kraju stabilizirati.

Kad je riječ o uslugama, tu je situacija znatno drugačija nego s robama, jer nije bilo smisla da kompanije za usluge snižavaju cijene jer njihovi korisnici ionako nisu mogli dobiti te usluge.

Advertisement



Aktuelno
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Ekonomija

Svjetske privrede u problemima: Ljudi masovno daju otkaze, evo šta je glavni razlog

Objavljeno

dana

Autor

Svjetske privrede u problemima: Ljudi masovno daju otkaze, evo šta je glavni razlog

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Svjetske privrede su u velikim problemima zbog toga što su radnici počeli masovno davati otkaze na trenutnim poslovima, uglavnom u trgovinama i uslužnom sektoru.

Činjenica da su radnici počeli otkazivati ugovore o radu u potrazi za boljim zaposlenjem, zakomplikovala je ionako napetu situaciju u svjetskoj trgovinskoj mreži, pa menadžeri i poslodavci moraju upravljati s dvije krize. S jedne strane, sve im je teže i skuplje nabaviti sredstva za poslovanje, a, s druge strane, radnici im odlaze na druga radna mjesta, piše zagrebački Index.

Advertisement

Svjetski fenomen

Fenomen je najrašireniji u SAD-u, ali se proširio i po ostatku svijeta, iako ne svuda na isti način. Broj radnika koji su dali otkaz popeo se s 3.3 miliona mjesečno u aprilu 2021. na 4.3 miliona mjesečno u septembru ove godine, što su historijski nivoi.

Prema anketi na uzorku od 6.000 radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, čak 69 posto radnika planira potražiti novi posao u sljedećih nekoliko mjeseci, a 24 posto u sljedećih tri do šest mjeseci. Agencija za zapošljavanje koja je sprovela anketu procjenjuje da su prijašnjih godina mogli očekivati da će 11 posto radnika promijeniti posao. Od 7.500 ispitanih preduzetnika u Njemačkoj, njih 66 posto navelo je da ne mogu pronaći dovoljno stručnih radnika. Istraživanje Microsofta 2020., na uzorku od 30.000 radnika, pokazalo je da 41 posto anketiranih planira dati otkaz.

Situacija u Evropi je puno manje dramatična od one u SAD-u zbog toga što su standardno manje oscilacije u zaposlenosti/nezaposlenosti te su radnici manje mobilni.

U aprilu 2020., uslijed pandemije i lockdowna, stopa nezaposlenosti u SAD-u naglo je skočila s četiri na 14 posto, ali se brzo vratila na pet posto. S druge strane, u EU nije bilo naglog skoka nezaposlenosti, ali je ona još uvijek iznad sedam posto, viša nego u SAD-u.

Advertisement

Međutim, to je istorijska konstanta i očekivano s obzirom na razlike u socijalnim i radnim pravima između EU i SAD-a.

Daju otkaz jer ga mogu priuštiti

Analitičari tržišta rada glavni razlog vide u pandemiji i politikama vezanima za nju. Lockdowni su prisilili ljude da uspore tempo te razmisle o svojim karijerama i životima.

Velik rast zapošljavanja nakon otvaranja dao im je mogućnost da ideje o promjeni karijere sprovedu u djelo. S više od 10 miliona otvorenih radnih mjesta – ta promjena je relativno laka. Uz to, 2020. je bila godina velike štednje. Kako je velik dio godine puno toga bilo zatvoreno, onda su ljudi manje trošili, odnosno mijenjali su svoje potrošačke navike.

Rekordni nivoi štednje omogućile su im da akumuliraju dovoljno novca za prebroditi neko vrijeme do pronalaska novog posla i da uopšte sebi mogu priuštiti upuštanje u potragu.

Advertisement

Poboljšanje radnih uslova

Zavod za statistiku rada u SAD-u je u oktobru objavio podatke prema kojima raste zapošljavanje u svim sektorima, osim u javnom. Prosječna plata po satu rasla je 4.9 posto u zadnjih godinu dana (na 30.96 dolara), a broj radnih sati u sedmici pada s 34.8 na 34.7 sati.

Poslodavci paničare oko novonastale situacije i boljim uslovima nastoje zadržati radnike i privući nove.

Radnici iskorištavaju novonastalu situaciju ne samo da bi poboljšali svoje radne uslove nego pokušavaju napravili bolji balans između privatnog i radnog života. To je posebno osnažilo žene, koje, prema dosadašnjim istraživanjima, stavljaju veću važnost na ravnotežu između privatnog i poslovnog života od muškaraca i više vrednuju slobodno vrijeme, brigu za porodicu i djecu, hobije i rekreaciju.

Podaci za SAD pokazuju da su žene ostvarile brži rast plata od muškaraca, 4.9 posto u odnosu na 3.4 posto. Profitirali su i oni koji su promijenili posao jer su im plate rasle za 5.4 u odnosu na 2020., dok su onima koji nisu mijenjali posao rasle 3.9 posto. Više su rasle plate srednje i niže kvalificiranima nego visokoobrazovanima, a mlađi radnici imali su veći rast plata od starijih.

Advertisement

Društvene promjene

Jedan aspekt “masovne ostavke” je i promjena poslovne kulture po pitanju lokacije rada, tj. sve više kompanija dopušta zaposlenima da budu dislocirani iz kancelarije i rade od kuće. Takav razvoj situacije pogoduje ne samo radnicima nego i malim gradovima, koji se ne nalaze uz velika poslovna i industrijska središta. Ljudi se sve više vraćaju živjeti u mala mjesta, podstaknuti mogućnosti rada na daljinu, ali i nižim troškovima života. Ako se ne mora, bolje je ne živjeti u skupim gradskim središtima, a trenutna situacija omogućuje sve većem broju ljudi da bira i izabere rad od kuće u udaljenom malom gradu s niskim troškovima.

“Masovna ostavka” izmiješala se s već započetim promjenama na tržištu rada, kao što su digitalizacija i omogućavanje rada na daljinu, spremanje podataka u “cloudove” umjesto u fizičkom obliku i rast cijena nekretnina u urbanim središtima, te tako ljudima ponudila alternativu, pritom pomažući malim gradovima da obnove život u sebi, ali i gradsku blagajnu.

Velike promjene zahvaćaju i porodični život. Sve više članova porodice radi od kuće, kuha, brine se za djecu u kući (umjesto da ih odvode u vrtiće i škole), zabavljaju se u kući, pa čak i samostalno obrazuju djecu. Udio Amerikanaca koji žele raditi duže od 62. godine pao je na 50.1 posto, na najniži nivo od 2014.

Preniske plate

Advertisement

Makroekonomisti smatraju da se primarno radi o problemu preniskih plata, tj. niskokvalifikovani radnici shvatili su da njihov rad vrijedi više nego što za njega dobijaju, a situacija s covidom-19 dala im je priliku ne samo da razmisle o tome šta žele nego su i, uslijed velikih direktnih i indirektnih državnih transfera stanovnicima, dobili dodatan kapital da mogu neko vrijeme biti bez posla u potrazi za pozicijama s boljim uslovima.

Zbog toga se ni u SAD-u ni u EU nezaposlenost nije vratila na pretpandemijske nivoe, iako je rekordno puno otvorenih radnih mjesta.

Poslodavci će jednostavno morati podizati plate najslabije plaćenim radnicima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini. To će se dogoditi, pa se nakon “masovne ostavke” može očekivati fenomen “masovnog zapošljavanja”,  zavisno od toga hoće li se privreda dovoljno brzo oporaviti.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

OMIKRON USPORAVA SVJETSKE EKONOMIJE Goldman Saks smanjio prognozu rasta SAD

Objavljeno

dana

Autor

OMIKRON USPORAVA SVJETSKE EKONOMIJE Goldman Saks smanjio prognozu rasta SAD

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Investiciona banka Goldman Saks smanjila je prognozu ekonomskog rasta SAD na 3,8 odsto za 2022. godinu, navodeći kao razlog rizike i neizvjesnosti zbog pojave omikron soja korona virusa.

Goldman Saks je ranije predviđao rast američke privrede u 2022. godini od 4,2 procenta, prenosi tv stanica CNN i dodaje da je banka takođe snizila procjenu privredne ekspanzije za četvrti kvartal ove godine na 2,9 odsto međugodišnje sa prvobitno projektovanih 3,3 posto.

Advertisement

Ekonomista Goldmana, Džozef Brigs, ocijenio je da bi omikron mogao da uspori ponovno otvaranje privrede, ali da se očekuje “samo skromno usporavanje” potrošnje na usluge, prenosi Blic.

– Iako su mnoga pitanja još uvijek bez odgovora, mislimo da je sada najvjerovatniji umjereni negativan scenario, prema kojem se virus širi brže, a imuni odgovor na ovu tešku bolesti biti samo malo oslabljen, naveo je on u bilješci.

Nedostatak radnika mogao bi da potraje duže ako se ljudi ne budu osjećali spremnima da se vrate na posao zbog ovog soja, smatra Brigs.

Goldman je ukazao na to da bi širenje virusa moglo da pogorša situaciju sa snabdijevanjem ukoliko druge zemlje uvedu stroža ograničenja, te da bi povećanje stope vakcinacije među spoljnotrgovinskim partnerima spriječilo ozbiljne poremećaje.

Prognoza Goldman Saksa za SAD dolazi nakon što je izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva ovog vikenda upozorila na jednom Rojtersovom događaju da će MMF vjerovatno smanjiti svoje procjene globalnog ekonomskog rasta zbog omikrona, napominje CNN.

Advertisement

“Čak i prije pojave ove nove varijante, bili smo zabrinuti da oporavak… pomalo gubi zamajac”, rekla je ona, dodajući da bi novi soj mogao vrlo brzo da se proširi, što bi potencijalno urušilo samopouzdanje ekonomija.



Aktuelno
Nastavite čitati

Ekonomija

Bulatović: Auto-put već pozitivno mijenja Kolašin

Objavljeno

dana

Autor

Bulatović: Auto-put već pozitivno mijenja Kolašin

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Prvi čovjek grada na Tari Milosav Bato Bulatović nedavno je obišao auto-put, a efekti koje će najznačajniji infrastrukturni objekat donijeti Kolašinu i njegovim građanima su višestruki, pišu Dnevne novine.

Moderna saobraćajnica će Kolašin približiti Podgorici kao glavnom gradu i administrativnom centru države, što će omogućiti da se živi u Kolašinu, a radi u Podgorici, odnosno da se živi u Kolašinu, a studira u Podgorici. Iako zvanično nije pušten u funkciju, auto-put je već počeo da pozitivno mijenja Kolašin. Prije svega se to odnosi na investicije u oblasti turizma.

Advertisement

Kako je nedavno konstatovano na Konferenciji o razvojnim resursima Kolašina, u gradu se, na Bjelasici i na lokalitetu Breza, gradi sedam hotela. Vrijednost tih ulaganja je oko sto miliona eura. Radi se o prestižnim hotelima koji će trajno podići kvalitet turističke ponude Kolašina i cijele Crne Gore. Planirano je da kroz organizaciju rada hotela bude obezbijeđeno oko hiljadu smještajnih jedinica. U osnovnoj organizaciji rada ovih hotela biće zaposleno oko 700 radnika, a otvoriće se čitav reprolanac radnih angažmana u poljoprivredi, saobraćaju, trgovini i ostalim djelatnostima.

Kolašin 1450

UBRZANI RAZVOJ

“Sa puno prava možemo da koristimo i izgovaramo rečenicu ‘ubrzani razvoj Kolašina’. To nije rutinska složenica, već konstatacija onoga što se posljednjih godina dešava u Kolašinu. Tolika koncentracija investicija na području samo jedne opštine je pravi ekonomski i društveni fenomen koji dobija više na značaju kada znamo da se dešava u vremenu epidemije COVID-19, koja je usporila i globalnu i regionalne i lokalne ekonomije. Potencijali Kolašina su bili toliko vrijedni da su i u vremenu poslovnog opreza koji je nametnula korona privukli ozbiljne investitore i ozbiljne investicije”, kazao je Bulatović.

Razvoj Kolašina tim ubrzanim ritmom, kako on ističe, rezultat je, između ostalog, i kapitalnih državnih investicija koje su započele prije nekoliko godina.

Milosav Bulatović

“Naravno, kapitalne investicije se dešavaju na prostoru sa prirodnim i ekonomskim potencijalima, čemu podršku daje i organizovana lokalna samouprava, koja adekvatno ispunjava svoje partnerske obaveze u smislu infrastrukturne podrške ”, istakao je prvi čovjek grada na Tari.

Advertisement

Na čelu kapitalnih državnih investicija je u svakom slučaju projekat vijeka, odnosno prva dionica auto-puta Podgorica – Mateševo sa priključnim putem do Kolašina. Izuzetno značajna investicija je saobraćajno otvaranje planine Bjelasice izgradnjom puta Kolašin Berane preko Bjelasice.

SKIJAŠKI CENTAR

Za Kolašin su, kako je Bulatović kazao, takođe važne investicije u skijašku i turističku infrastrukturu na Bjelasici.

foto rtcg.me

“ Sve saobraćajne investicije su takve da prilično mijenjaju način života na prostoru kuda prolaze. Zbog toga će auto-put trajno promijeniti način, ali i kvalitet života u našoj opštini. Najava skorog završetka i puštanja u saobraćaj auto-puta Podgorica Mateševo je nešto što će obradovati i motivisati svakog stanovnika Kolašina. Očekujemo daće završni poslovi na auto-putu obezbijediti i kvalitetni saobraćajni priključak između Kolašina i Mateševa”, kazao je on.

Efekti koje će donijeti auto-put Kolašinu i njegovim građanima su višestruki.

Advertisement

“Moderna saobraćajnicaće Kolašin približiti Podgorici kao glavnom gradu i administrativnom centru države, što će omogućiti da se živi u Kolašinu, a radi u Podgorici, da se živi u Kolašinu a studira u Podgorici. Iz Kolašina će biti bliže i dostupnije poslovne, obrazovne, zdravstvene, kulturne, sportske aktivnosti. Sve će to učiniti da dođe do demografske konsolidacije, da se smanji i zaustavi iseljavanje. Sa demografskom konsolidacijom ide i kadrovska konsolidacija. Na drugoj strani, Kolašin će se kao mala, mirna, uređena varoš nametnuti kao ugodno mjesto za život iz kojeg ništa neće biti daleko”, navodi Bulatović.

Kolašin 1600

BLIŽI SVIM CENTRIMA

Prema njegovim riječima, i kolašinski turistički potencijalii turistička privreda će biti bliži aerodromu u Golubovcima, kao i atraktivnim turističkim kapacitetima našeg primorja.

“To će omogućiti broj ne originalne turističke pakete iproizvode, a jedan od njih je i skijanje na Bjelasici i kupanje na Jadranu u istom danu. Turističkim agencijama i tur-operaterima, a što je najvažnije gostima i turistima, biće bliža kolašinska etnosela, ekokatuni, autentični kapaciteti seoskog turizma, pansioni, mali i veliki hoteli. Biće bliže kolašinske rijeke, planine, jezera, skijališta, biće bliži fudbalski tereni, sportska dvorana. Ali i ubrane borovnice, planinski čajevi, ispletene vunene čarape”, kazao je Bulatović.

Budući izgled hotela na Bjelasici

Na drugoj strani, sa pozicije lokalne uprave čine sve uz maksimalni napor da spremno dočekaju život sa auto-putem u smislu potrebne infrastrukture, komunalne uređenosti i ostalih lokalnih servisa koji će biti potrebni životu sa auto-putem.

Advertisement

“ Sigurni smo da tako razmišljaju i svi ostali subjekti u Kolašinu, najprije turistička privreda, a onda i svi ostali. Auto-put postavlja izazove, podiže standarde, traži nove kvalitete u svim djelatnostima. Iako zvanično nije pušten u funkciju, auto-put je već počeo da pozitivno mijenja Kolašin. Prije svega se to odnosi na investicije u oblasti turizma. Kako je nedavno konstatovano na Konferenciji o razvojnim resursima Kolašina, u gradu se, na Bjelasici i na lokalitetu Breza, gradi sedam hotela. Vrijednost tih ulaganja je oko sto miliona eura. Radi se o prestižnim hotelima koji će trajno podići kvalitet turističke ponude Kolašina i cijele Crne Gore. Planirano je da kroz organizaciju rada hotela bude obezbijeđeno oko hiljadu smještajnih jedinica. U osnovnoj organizaciji rada ovih hotela biće zaposleno oko 700 radnika, a otvoriće se čitav reprolanac radnih angažmana u poljoprivredi, saobraćaju, trgovini i ostalim djelatnostima”, kazao je on.

Građevinski radovi na dionici Smokovac Mateševo, auto-puta Bar Boljare, nedavno su završeni, a auto-put će biti pušten u rad kada to budu odobrile stručno nadležne komisije. Kako je ranije najavljeno, auto-put bi mogao biti pušten i do Nove godine, a najkasnije do maja naredne godine.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić nedavno je najavio da bi cijena putarine mogla da iznosi osam centi po kilometru, što je od tri do tri i po eura.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije