Povežite se s nama

Politika

Đukanović: Crnogorci navikli na osporavanja, ali i naučili kako istrajati u odbrani slobode, države i identiteta

Objavljeno

dana

Đukanović: Crnogorci navikli na osporavanja, ali i naučili kako istrajati u odbrani slobode, države i identiteta

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


ao malobrojan narod kroz dugu istoriju svoje državnosti, navikli smo na kontinuirana osporavanja, ali istovremeno naučili i kako istrajati u odbrani slobode, države i svog identiteta. Ta borba nije prestala ni danas, u ovim izazovnim vremenima, poručio je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović na svečanosti povodom Dana Crnogoraca koja se održala na Kosovu.

– Nije moguće, niti je neophodno idealizovati istorijska dešavanja na balkanskom prostoru. I nismo danas ovdje da bismo raspravljali o razlozima značajnog smanjenja brojnosti crnogorske zajednice na Kosovu. Nažalost, i to u vrijeme intenziviranja razvoja prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje. Nemoguće je ne primijetiti još uvijek prisutnu inerciju nacionalnog inžinjeringa na Zapadnom Balkanu koji je ovaj prostor skupo koštao u posljednjoj deceniji prošlog vijeka – kazao je Đukanović na početku govora.

Advertisement

On je podsjetio da je zajednica Crnogoraca prema zadnjem validnom popisu stanovništva na Kosovu iz 1981. godine brojala nešto više od 28.000, zbog čega su Crnogorci sa razlogom bili konstitutivni nacionalni elementi Ustava AP Kosova i Metohije iz 1974. godine.

Njihov broj danas prema nezvaničnim podacima kreće se od 5.000 do 7.000.

Advertisement

– Ovo je prilika da se podsjetimo da su mnogi Crnogorci, naročito u vrijeme socijalizma, bili utemeljivači i protagonisti privrednog, kulturnog, prosvjetnog i naučnog života i razvoja Kosova. Generacije Crnogoraca, ne samo sa Kosova, obrazovali su se i stasavali u poznatoj Pećkoj gimnaziji i na Prištinskom univerzitetu. Ne smijemo dozvoliti da ti ljudi budu zaboravljeni. Pamtićemo ih kao čvrstu sponu između naroda Crne Gore i Kosova. Među njima su istorijske ličnosti Radovan Zogović i Boro Vukmirović, kao i Mihailo Zvicer i Vojislav Popović, uglednici iz crnogorskih redova 80–tih godina prošlog vijeka, koji su vjerovali i prenosili ideje zajedništva i progresa – istakao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, državni organi Crne Gore i u periodu nakon raspada jugoslovenske države pokazali su da sa kosovskim vlastima žele u kontinuitetu da grade partnerske odnose.

Uvjeren je da će kvalitetni odnosi dvije zemlje dovesti i do što skorijeg rješavanja statusa Crnogoraca na Kosovu i povećanja njihove političke vidljivosti.

Advertisement

– Ovo je i prilika da se s ponosom podsjetimo da je u vrtlogu rata i nacionalnih i vjerskih sukoba Crna Gora od ranih 90-ih pokazala sposobnost da čuva mir, unutrašnji međunacionalni i međuvjerski sklad i da odgovorno definiše i slijedi svoje nacionalne interese. Opredijelili smo se za evropski sistem vrijednosti i odlučno krenuli putem evropske i euroatlantske integracije. Danas je Crna Gora uvažena članica NATO, zemlja kandidat koja je lider u pregovaračkom procesu sa EU i važan faktor regionalne stabilnosti. Crnu Goru uspješno gradimo kao građansku državu, društvo multietničke demokratije i izgrađujemo sa svojim susjedima najbolje moguće odnose povjerenja i međusobnog uvažavanja – kazao je Đukanović u govoru.

Od Crnogoraca na Kosovu se očekuje i ono što želimo i od svojih građana – da budu odgovorni građani države Kosova; da crnogorska zajednica predstavlja Crnu Goru kao odgovornog susjeda i prijatelja Kosovo; da doprinose što boljim međuvjerskim i međunacionalnim odnosima na Kosovu i prosperitetu države koju su izabrali za mjesto svog življenja; i da doprinesu njegovoj evropskoj i euroatlantskoj perspektivi u uvjerenju da će kao i Crna Gora iskoristiti šansu da budućnost Kosova i budućnost svoje djece trajno vežu za najviše vrijednosti evropske demokratije.

– Želimo, takođe, da kao lojalni građani Kosova grade dobre i bliske odnose sa zemljom svog porijekla, svojom Crnom Gorom, i da pažljivo njeguju i čuvaju svoj crnogorski identitet. Živimo u vremenu povampirenja retrogradnih nacionalističkih politika koje pokušavaju da opstruiraju jedini logični izbor svih naših država i naroda u ovom regionu – pripadnost Evropi, evropskom kulturnom krugu – navodi Đukanović.

Advertisement

Crnogorci su, kako je rekao, kao malobrojan narod kroz dugu istoriju svoje državnosti, navikao na kontinuirana osporavanja, ali istovremeno naučili i kako istrajati u odbrani slobode, države i svog identiteta.

– Ta borba nije prestala ni danas, u ovim izazovnim vremenima. Zato smo tu da dokažemo da smo dostojni nasljeđa naših predaka, ma gdje god živjeli. Tu smo da učvrstimo svijest o vlastitom identitetu, da ga ponosno afirmišemo kroz svijet i, da gdje god bili, i šta god radili, na uzoran način predstavljamo Crnu Goru i njenu vrijednost. I da time doprinosimo bogatstvu kulturnih različitosti ujedinjene Evrope. Jedan od najistaknutijih crnogorskih pjesnika i prijatelj Kosova Jevrem Brković govorio je da albanstvo, i analogno tome ni crnogorstvo, nijesu antisrpske pojave. To je normalno ispoljavanje i življenje svog identiteta.

Advertisement

Na kraju, ono što ostaje kao naš zajednički zadatak jeste da uložimo napore na snaženju jedinstva crnogorske dijaspore na Kosovu. Država Crna Gora mora biti spremna da za to preuzme svoju punu odgovornost, da pomogne da crnogorska dijaspora na Kosovu bude u funkciji ostvarivanja zajedničkih interesa – evropske budućnosti i Crne Gore i Kosova, i regiona, u kojoj će sve nacionalne zajednice živjeti slobodno i čiji će očuvan nacionalni identitet biti bogatstvo multietničke demokratije koju danas branimo – zaključio je Đukanović.



Aktuelno
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Politika

Uljarević: Abazović slijedi značajne Vučićeve prioritete u Crnoj Gori

Objavljeno

dana

Autor

Uljarević: Protivimo se uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


Ne vidim logično obrazloženje za insitiranja premijera Dritana Abazovića na “Temeljnom” ugovoru kao i rokovima čija pozadina javnosti nije poznata, kazala je za Antenu M izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

“To zacijelo ne doprinosi potrebnom snižavanju tenzija, polarizacije a ni kvalitetnom i održivom rješavanju odnosa između izvršne vlasti i SPC-a. Možda premijer računa da kroz ovo jača vezu između SNP-a i URE, koji bi mogli biti  koalicija na vanrednim izborima, pa se osjeća opušteno i ako dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi. Problematično je i neodgovorno da premijer manjinske vlade sa ograničenim rokom trajanja pokušava preko koljena da riješi pitanje koje mnoge druge politički stabilnije vlade nisu uspjele da riješe, bilo da su ga izbjegavale ili da su manipulisale njime ili cijenile da nije adekvatno vrijeme,  a što dodatno stvari usložnjava i, tim prije, sada zahtjeva drugačiji pristup, a posebno transparentnost, inkluzivnost i konsesualnost u rješavanju ovog pitanja”, kazala je Uljarević.

Uljarević navodi da Abazović nije ništa naučio ni iz greške predjsednika Crne Gore Mila Đukanovića koji je, kako kaže, takođe preko koljena insistirao na Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, pa on sad pokušava na sličan  način da rješava isto pitanje, međutim sa drugom agendom.

Advertisement

“Moje mišljenje je da premijer manjinske vlade koja okuplja političke subjekte sa izraženom rezervom prema Temeljnom ugovoru, ne smije kreirati situaciju u kojoj bi se takav dokument preglasavanjem usvojio na Vladi, jer to ne samo da stvara razdor među tim političkim subjektima, koji može voditi vanrednim parlamentarnim izborima, već nastaviti da doprinosi podjeli unutar pravoslavnih birača u Crnoj Gori”, poručila je Uljarević za Antenu M.

Upitana da li je prihvatljivo objašnjenje da Abazovvić insistiranjem na ekspresnom usvajanju TU na vladi ispunjava direktivu iz Beograda kako Crna Gora ne bi spunila zahtjeve Brisela i stala na “brzu traku” za EU, Uljarević je kazala da ne zna da li ispunjava nečiju direktivu ali da je jasno da Vučiću ne odgovara stabilna priča u Crnoj Gori i nastavak evropskih integraciija. Sa ili bez brze trake, pitanje je da li to postoji u ovom trenutku

“Ako pogledamo analitičnije moj utisak je da Abazović slijedi značajne Vučićeve prioritete u Crnoj Gori. On snažno afirmiše Otvoreni Balkan, ima protekcionistički stav prema SPC i čuva pozicije DF-a u izvršnoj vlasti”, zaključila je naša sagovornica.

Advertisement



Aktuelno
Nastavite čitati

Politika

Ko zna, možda je potpisan?

Objavljeno

dana

Autor

Počeo sastanak Abazovića i Porfirija, ispred Patrijaršije pojačano prisustvo policije

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


Piše: Slavko Mandić

Gazda Prle je poručio Crnogorcima da im je džabe dizat dževu, jer je Abazović došao da čuje potonji put poruku da je temeljni ugovor usaglašen. Tačnije, Prle ga je usaglasio sa samim sobom, a o tome upoznao „visokog“ gosta. Ovaj presrećan, ozarena lica, sa poštovanjem koji rijetki mogu gosti ponijet domaćinu na dar, odjednom je prodisao. U njegovoj vizuri, obećanje Vučićevo radovanje, po pitanju crkve, riješeno je.

Kao faktor, iako svjestan da to nije, i da je čak ništapitajuća koleginica Ančica iznad njega i sa boljim odijelom, Dritan je odaslao otrovnicu da će ugovor, kojim on definitivno veleizdaje Crnu Goru, biti potpisan u Crnoj Gori.

Advertisement

Još jedna igra Prleta, o kojoj moguće Abazović nije ništa znao. A tek nečesovi Jovan, prijatelj raznovrsnih Kačavenda i njemu sličnih pedovjernika. Kao navodno izlaženje u susret Crnoj Gori, ovaj pravno ništavni papir, sa grdilom laži i istorijskih falsifikata, kojim se grubo i prljavo otima naše da bi oni mogli da imaju, zaključiće se neđe na prostoru Crne Gore. Tajna je đe, jer sad više nema ni Injac, a ni helikoptera. Ima jedino kriminalaca i dijela policije spremne da puca u živo meso Crnogoraca, ali je sve uzalud kad domovinu brani patrotizam, slobodarska iskra koja bukne kad se primakne čopor nečesove obijesti. Na svakom koraku će biti Belveder. I u glavama svakog iskrenog Crnogorca. I onih slobodarskih manjinskih naroda, koji su multivjerski i multinacionalni sklad čuvali kao zenicu oka. Pa i onda kada je to, dolaskom Krivokapićevih i četnika crkve Srbije, bilo izuzetno teško i složeno.

Premijer ima namjeru da ispuni i tu preostalu Prletovu želju. Da ugovor uperen direktno protiv interesa Crne Gore bude potpisan baš u našoj zemlji. Valjda da se zna ko je gazda. Dritanu to ni najmanje ne smeta. Relaksirano i opušteno brate. To lažljivi novinari, koji njegove najveće uspjehe sabotiraju i prećutkuju, a toliko ih je da se ne mogu ni pobrojat za godinu, prikazuju tako. Pa je li Bog, tačnije Vučić, mogao bolje smisliti od ovoga što je smislio. Nije, naravno.

Uostalom, ko zna da li ga je onaj podređeni mu od policije razumio da više ne maltretiraju naše političare i nerijetko puk običan, pretresajući ga do gole kože. On ispravi domaćega gosta kad se ovaj oduševljao snagom njegove moći i reče da je samo zamolio mega policajca cijele Srbije da ne muče Crnogorce. A hoće li on to sprovest u poznato mu (ne)djelo, nije Vučkova krivica.

Advertisement

Zanimljivo je kako je bolećivi Prle kazao da njegova Crkva ne očekuje ništa više od bilo kod građanina u Crnoj Gori, ali ne možemo, reče, pristati da ima bilo što manje od bilo koga drugog. Cinizam od kojega se normalnome muči.

Laž sveštenom licu ne bi trebala da bude imanentna. Pogotovo ne ako je visoki dužnosnik. A još manje ako je čelnik te družine. Ovome to ne smeta, što je iz izjave: „Polazeći od činjenice da je crkva odvojena od države i da naša Crkva, gdje god da ima svoju jurisdikciju apsolutno poštuje svaku državu i njene zakone, zaključili smo da je, kao i u svim državama gdje SPC postoji, važno da odnos između crkve i države bude regulisan ugovorom“. Pa ni on ni njegova Crkva, a ni država, ni politika ne priznaju ni Crnu Goru ni Crnogorce. To je Crkva koja je učestvovala u političkim protestima navodne zaštite duhovnih svetinja, koje su nam oteli 1920. godine uz pomoć svega čime se nečastivi služi.

Naravno da je smješnije kad se premijer muči da objasni kako se moraju poštovati procedure, jer je Crna Gora sekularna država.

Advertisement

– Ma je li Dritane? U prethodnoj vladi te je na potpreśedničko mjesto turila crkva Srbije a za titulu si morao odit pravo u manastir Ostrog.

-Sekularna, veliš premijeru. Prije će se reć da je u Crnoj Gori crkva Srbije sekularna. Što god do značilo, a smiješno jeste, prilično je istina.

Ali, ako se konačno probudi Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, a neki vele da možda oće, viđećete što će se sve desiti. Prštaće na sve strane. To je intelektualna sila koja je ka kapisla koju treba odozad udarit.

Advertisement

A onda… Ali nećemo o tome. Puštimo ih prvo da prozbore. I logopeda ćemo im obezbijediti ako zatreba.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Politika

Bešlin: Vučić će učiniti sve da spriječi ulazak Crne Gore u evropsku porodicu

Objavljeno

dana

Autor

Bešlin: Vučić će učiniti sve da spriječi ulazak Crne Gore u evropsku porodicu

Najnovije Političke Vijesti, izvor portal: Aktuelno.me


Najveći strah predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je da bi Crna Gora mogla, u naredne dvije do četiri godine postati punopravna članica Evropske unije, pa pokušava da, forsiranjem tema poput ugovora sa Crkvom Srbije i Otvorenog Balkana, Podgoricu uspori u neophodnim reformama i onemogući u tom cilju, ocjenjuje istoričar Milivoj Bešlin za Gradsku televiziju. I francuski ambasador u Podgorici Kristijan Timonije vidi Crnu Goru na čelu trke prema Evropskoj uniji.

Za srpskog istoričara Milivoja Bešlina, ulazak Crne Gore u evropsku porodicu je najveći strah Vučića, koji će učiniti sve da to spriječi.

– Mora biti jasno, Aleksandar Vučić će učiniti sve da spriječi i zatvori evropsku perspektivu Crnoj Gori, odnosno da je u smislu evropskih integracija izjednači i da je spusti na nivo i Srbije i ostalih zemalja regiona. Dakle, Vučić neće birati sredstva da Crnu Goru spriječi u evropskim integracijama i da ovu 2025-27. koju smo rekli da je realna, da Crna Gora postane punopravna članica i da prvi put u svojoj istoriji Crna Gora zaista postane subjekt evropske politike. To je jedan od najvećih strahova Aleksandra Vučića u ovom trenutku. Nema stvari koje neće učiniti, to Crnoj Gori mora biti jasno. I u tu svrhu će koristiti, očito, Dritana Abazovića premijera Crne Gore koji na dnevni red stavlja pitanja koja su direktno suprotstavljena evropskom putu Crne Gore a to su pitanja Otvorenog Balkana i Ugovora sa državnom crkvom Srbije – ocjenjuje Bešlin.

Advertisement

Bešlin kaže da je Crna Gora pokazala da ima demokratski kapacitet i za mnogo teže izazove, te da vjeruje da će put ka EU biti preči od drugih.

– Najprije mora biti potpuno jasno da Crna Gora jedina u našem regionu ima stvarnu i realnu evrospku perspektivu. Dakle, ni jedna od ovih drugih država Zapadnog Balkana ne može da računa na to da će za života ljudi koji danas egzistiraju ovde dočekati ulaz u punopravno članstvo evropske unije. Crnoj Gori se ta perspektiva jedino nudi. To jedino i sagledivo 2025. godina i 2027. godina za članstvo – smatra Bešlin.

Dodaje da će ako se u Crnoj Gori u društvu, u političkoj eliti ne shvati važnost ovoga istorijskog trenutka i te perspektive koja se otvara, zaista ova politička generacija i ovo društvo biti odgovorni za nešto što stvarno možemo da nazovemo istorijskim porazom.

Advertisement

Insistiranje na potpisvanju ugovora sa Crkvom Srbije, kaže Bešlin, moglo bi doći glave vladi Dritana Abazovića. Jer pitanja ugovora sa državnom crkvom Srbije i Otvorenog Balkana nijesu teme koje su kompatibilne sa pridruživanjem Crne Gore Evropskoj uniji.

– Dakle, sve ono što se nudi tim ugovorom, odnosno Ugovorom kojim državna crkva Srbije hoće da potpiše sa Crnom Gorom je prvo, to vodi jednoj klerakalizaciji društva. To direktno znači da crkva druge države postaje jedan korpus separatum unutar države Crne Gore. Dakle, država u državi, odnosno to je država iznad države. I kako da vam kažem, to će biti osnova za svaku dalju nestabilnost – rekao je Bešlin.

– Na kraju krajeva, pitanje tog ugovora koje dijeli crnogorsko društvo danas i pitanje potpisivanja tog ugovora, odnosno sadržaj toga ugovora gdje država Crna Gora nema nikakva prava, a navedene su silne obaveze koje nijedna druga evropska država, i svjetska, a za evropske mogu i da potvrdim ne bi prihvatila, a gdje se sa druge strana ne obavezuje ni za što, nema nikakve obaveze, a nude im se prava kakva se ne nude ni jednoj vjerskoj zajednici osim u Iranu. Dakle, takav ugovor sa crkvom će dubinski da udalji Crnu Goru od evropskog puta, da je skrene sa evropske agende i da zapravo potpuno dovede u pitanje tu 2025. odnosno 2027.godinu i pridruživanje. Vrlo slično je i sa otvorenim Balkanom – smatra istoričar Bešlin.

Advertisement

Koliko god aktuelna Vlada žurila da preko Crkve Srbije preda Crnu Goru u ruke Vučiću, iz evropskih centara stižu druga predviđanja.

Tako je francuski ambasador u Podgorici Kristijan Timonije rekao da je Crna Gora i dalje na čelu trke prema EU, ali da ima još prepreka koje je neophodno preći, te da narednih par mjeseci očekuje opipljive dokaze.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije