Povežite se s nama

Ekonomija

Pšenica ponovo na tenderu po istoj cijeni

Objavljeno

dana

Pšenica ponovo na tenderu po istoj cijeni

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


Prijave za kupovinu 10,5 tona ove žitarice do 25. oktobra

Pšenica ponovo na tenderu po istoj cijeni

Ekotoksikološki centar potvrdio da pšenica zadovoljava sve kriterijume kvaliteta


Državna delegacija u maju 2020. sa tadašnjom ministarkom ekonomije Dragicom Sekulić dočekivala pšenicu u Luci Bar, Foto: gov.me
Advertisement

Na javni tender za prodaju pšenice, koju je bivša Vlada kupila u aprilu prošle godine, nije se javio nijedan kupac pa je Uprava za katastar i državnu imovinu juče objavila novi tender dok je cijena, na predlog procjenjivača, ostala ista.

”Uzimajući u obzir interesovanje potencijalnih ponuđača u periodu između dva javna poziva, mišljenja smo da ćemo pšenicu prodati na drugom javnom pozivu”, kazao je “Vijestima” vršilac dužnosti direktora Uprave za katastar i državnu imovinu Koča Đurišić.

Rok za prijave na novom nadmetanju je 25. oktobar, dok će se javno usmeno nadmetanje obaviti 29. oktobra sa početkom u 13 časova u prostorijama Uprave za katastar i državnu imovinu. Na prodaju je 10,5 hiljada tona pšenice, po početnoj procjenjenoj vrijednosti od 247,5 eura po toni odnosno ukupno za 2.598.750 eura.

Advertisement

Bivša Vlada je kupila ovu količinu pšenice iz Francuske sa obrazloženjem stvaranja državnih rezervi zbog mogućih prekida snabdijevanja zbog pandemije. Za nju je tada plaćeno 2,4 miliona eura ili 229,23 eura po toni, ali je u međuvremenu dato još skoro 100 hiljada eura za skladištenje i njenu zaštitu. Tako da bi u slučaju prodaje na novom tenderu po početnoj cijeni, država mogla nadoknaditi trošak.

Đurišić navodi da je Vlada 17. juna zadužila Upravu da ovu pšenicu upiše u jedinstvenu evidenciju državne imovine, kao i da nakon toga angažuje procjenitelja i započne proceduru za njenu prodaju. Uprava je angažovala nezavisnog procjenitelja koji je u izvještaju od 28. avgusta procjenio da ona vrijedi 2.598.750 ili 247,50 eura po toni.

Upravi je 6. septembra dostavljena nova analiza kvaliteta i stanja pšenice od Centra za ekotoksikološka ispitivanja u kojem je navedeno da pšenica odgovara uslovima Pravilnika o minimalnom kvaltetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda od žita i tjestenina i Pravilnika o maksmalnom nivou rezidua sredstava za zastitu bilja na ili u bilju, biljnim proizvodima, hrani ili hrani za životinje.

Vlada je 16. septembra zadužila Upravu da sprovede postupak prodaje 10.500 tona pšenice, po početnoj cijeni od 247,50 eura pot oni, a Uprava je 28 septembra objavila međunarodni javni poziv. Rok za podnošenje prijava za ušešće na javnom nadmetanju bio je do 7. oktobra. Dok je javno nadmetanje bilo zakazano za 11. oktobar ali se nije prijavio nijedan ponuđač, pa je Komisija za prodaju proglasila javno nadmetanje neuspjelim.

Bivša Vlada je kupila ovu pšenicu u aprilu prošle godine iz Francuske sa obrazloženjem stvaranja državnih rezervi zbog mogućih prekida snabdijevanja usljed pandemije virusa korona za 2,4 miliona eura

”Nakon prvog međunarodnog javnog poziva, Uprava za katastar i državnu imovinu zatražila je od nezavisnog procjenitelja da izvrši reprocjenu vrijednosti pšenice. Upravi je 13. oktobra dostavljena reprocjena u kojoj je navedeno, da cijena tone pšenice koja je utvrđena na dan 27. avgust (247,50 eura po toni) neće biti niža do kraja 2021. godine i ta cijena će biti početna na drugom javnom nadmetanju. Na osnovu reprocijenjene vrjednosti, Uprava za katastar i državnu imovinu pokrenula je proceduru pripreme novog međunarodnog javog poziva koji je objavljen u utorak 19. oktobra, a rok za učešće je 25. oktobar”, naveo je Đurišić.

Advertisement

Radna grupa, koju su činili predstavnici ministarstava finansija, ekonomskog razvoja i poljoprivrede i Uprave za katastar i državnu imovinu, početkom juna je predložila je da se 10.500 tona pšenice proda na međunarodnom javnog tendera u skladu sa Zakonom o državnoj imovini. Tada su postojala tri scenarija kako bi se smanjila šteta od kupovine ove pšenice, a to su – prodaja stranoj kompaniji, prodaja domaćim mlinovima ili da se samelje i dio proda, a dio podijeli privrednicima.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja ranije je bilo najavljeno da će dokumentacija o kupovini ove pšenice biti dostavljena tužilaštvu.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Ekonomija

Pad proizvodnje šumskih sortimenata

Objavljeno

dana

Ministarstvo: Staćemo na put daljoj devastaciji prirodnih resursa

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


PODACI MONSTATA

Pad proizvodnje šumskih sortimenata

Proizvodnja u trećem kvartalu, u odnosu na isti prošlogodišnji period, pala 31,5 odsto


Ilustracija, Foto: Shutterstock
Advertisement

Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u trećem kvartalu je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, pala 31,5 odsto, pokazuju podaci Monstata.

Statističari su kazali da proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u periodu od prvog do trećeg kvartala, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi pad 57,4 odsto.

Cilj istraživanja koje se odnosi na proizvodnju šumskih sortimenata u državnim šumama jeste da obezbijedi podatke o proizvodnji, prodaji i zalihama šumskih sortimenata u državnim šumama.

Advertisement

Iz Monstata su objasnili da se šumom smatra zemljište koje je obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine čija je površina veća od 20 ari, kao i šumski rasadnici, sjemenske sastojine i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protivpožarne pruge i druga otvorena područja unutar šume površine manje od 20 ari.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Ekonomija

Cijene goriva niže za četiri do pet centi

Objavljeno

dana

Autor

Cijene goriva niže za četiri do pet centi

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


Prvo značajnije snižavanje cijena u posljednjih godinu dana

Cijene goriva niže za četiri do pet centi

Litar eurodizela trebalo bi da pojeftini za pet centi, odnosno sa sadašnjih 1,32 na 1,27 eura. Cijene obje vrste benzina, prema procjeni, biće niže za po četiri centa


Foto: Nenad Mandic
Advertisement

Maloprodajne cijene goriva na crnogorskim pumpama od sjutra će najvjerovatnije biti niža za četiri i pet centi po litru, pokazuju preliminarne analize cijena naftnih derivata na međunarodnim berzama i valutni odnos između dolara i eura sada u odnosu na prije dvije sedmice kada su određene sadašnje cijene goriva.

Litar eurodizela trebalo bi da pojeftini za pet centi, odnosno sa sadašnjih 1,32 na 1,27 eura. Cijene obje vrste benzina, prema procjeni, biće niže za po četiri centa, odnosno super BMB 98 će pojeftiniti sa 1,47 na 1,43 eura a super BMB 958 sa 1,43 na 1,39 centi.

Lož ulje bi takođe trebalo da pojeftini za pet centi sa 1,29 na 1,24 eura.

Advertisement

U posljednje dvije godine postojanja globalne pandemije COVID-19 tržište sirove nafte i naftnih derivata, doživjelo je drastične promjene. Od istorijskog pada cijene barela sirove nafte na svega jedan dolar kada je globalni saobraćaj bio potpuno zaustavljen usljed epidemioloških mjera, pa do velikog rasta na preko 85 dolara, kako se epidemija smanjilava i popuštala ograničenje.

Od početka godine bilo je 14 poskupljenja maloprodajnih cijena goriva u Crnoj Gori, dok je u posljednje dva usklađivanja (svakih 14 dana) došlo da manjih pojeftinjenja od po jedan do dva centa. Ovo sjutrašnje biće treće uzastopno pojeftinjenje i prvo značajnije.

Prije mjesec dana su vlasti SAD-a, Japana, Indije i još nekih zemalja koje su veliki potrošači naftnih derivata, tražili od država najvećih proizvođača nafte (zemlje OPEC-a) do povećaju proizvodnju kako bi zadovoljili potrošnju i time spustili cijene na međunarodnim berzama.

Međutim, zemlje OPEC-a su reagovale odlukom u kojoj samo neznatno povećavaju proizvodnju. One su navele da će postepeno povećavati proizvodnju, jer se boje da zbog pojave novog soja COVID-19 ponovo ne dođe do globalnog zatvaranja i smanjenja potrošnje što bi ponovo moglo spustiti cijene ispod nivoa troškova proizvodnje.

Vlasti SAD-a si nezadovoljne ovakvim stavom prije desetak dana reagovala donijevši odluku da iz svojih državnih rezervi ogromno količine sirove nafte puste na međunarodno tržište, što je odmah ulicalo na značajan pad cijena na berzama.

Advertisement

Prije 15 dana barel sirove nafte vrijedio je prosječno oko 76 dolara, a zatim je imao konstatan pad do jučerašnjih oko 67 dolara. U međuvremenu je došlo i do blagog jačanja dolara u odnosu na euro, što je ublažilo ovaj pad. Tako da će i buduće cijene zavisiti od glabalnih epidemioloških mjera, odluka OPEC-a o količini proizvodnje i kursa dolara i eura.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Ekonomija

Budi odgovoran: Evidentirano 25 pritužbi

Objavljeno

dana

Budi odgovoran: Građani se žalili na neizdavanje fiskalnih računa, nepravilno navedene cijene, nelegalne radnje...

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


bez novčanih kazni

Budi odgovoran: Evidentirano 25 pritužbi

Najveći broj prijava odnosio se na neizdavanje fiskalnih računa, ali su evidentirane i pritužbe na nelegalan rad i neprijavljene radnike


Foto: Screenshot
Advertisement

U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano 25 pritužbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Najveći broj prijava odnosio se na neizdavanje fiskalnih računa, ali su evidentirane i pritužbe na nelegalan rad i neprijavljene radnike.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole podgoričke perionice Wash and dry i Red taksija, prijavljenih da ne izdaju fiskalne račune, dok je parking u Tuzima, prijavljen po istom osnovu, zatečen zatvoren.

Advertisement

U proceduri su prijave o neizdavanju fiskalnih računa u auto servisu Nešo, teretani Coloseum i poslastičarnici Korzo u Podgorici, Lokomotiva pubu u Danilovgradu, piljari Voće i povrće Macko, restoranu Pekara i kafićima San Remo, Baština, Mocco, Šetaliste i D&M u Nikšiću, kao i restoranu Cvijo i pekari Cezar u Baru.

U proceduri su i prijave da se u nikšićkoj kafani Vir konzumiraju cigarete, da je u objektu La chef u Nikšiću proširena djelatnost, u apoteci u Podgorici nijesu uspostavili sistem plaćanja karticom, a u podgoričkom Kolos Gym-u nijesu prijavljeni radnici.

Pritužbe se odnose i na rad na crno prodavnice suhomesnatih proizvoda na zelenoj pijaci u Baru i nepoštovanje epidemioloških mjera prilikom organizovanja različitih proslava u restoranu Salaš.

Građani su se žalili i na bezbijednost puteva, nepostojanje svjetlosnih upozorenja na pješačkom prelazu i krađu i devastaciju drva iz autokampa Neptun u Ulcinju.

Kampanju Budi odgovoran su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Advertisement

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije