Povežite se s nama

Ekonomija

Marže moraju da ukoče

Objavljeno

dana

Marže moraju da ukoče

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


Hrana zbog pandemije za godinu vrtoglavo poskupila, Vlada sprema mjere

Marže moraju da ukoče

Cijene bijelog hljeba će biti ograničene, a socijalno ugroženi će dobiti i besplatno dio namirnica i posebne vaučere za kupovinu, potvrđeno je “Vijestima” u Ministarstvu ekonomskog razvoja. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će, zbog posljedica pandemije, cijene hrane na globalnom nivou nastaviti da rastu


Foto: Luka Zeković

Vlada Crne Gore bi danas, na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) trebalo da ograniči maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba.

Maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog hljeba, gramaže od 500 do 600 grama, prema tom predlogu, iznosiće pedeset centi. Za hljeb od 300 grama do 400 grama maksimalna cijena biće 40 centi.

Potvrđujući ovu informaciju, iz MER-a su za “Vijesti” rekli da se tako “stabilizuje maloprodajna cijena koja je u prethodnom periodu značajno fluktuirala, a sve u cilju osiguranja povjerenja potrošača u cijenu ove osnovne životne namirnice”.

Iz MER-a kažu da je to jedna od prvih mjera koje bi trebalo da dovedu do regulacije snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica. U vezi s cijenama ostalih životnih namirnica, najavljuju da će uskoro prezentovati zaključke sveobuhvatne analize i predložiti usvajanje preporuka o eventualnom ograničavanju trgovačkih marži, “naročito imajući u vidu da se na ove proizvode već obračunava sniženi PDV od sedam odsto, kao i činjenicu da se ovi proizvodi dominantno uvoze po preferencijalnim tarifama od nula odsto”.

“Od trgovaca očekujemo da usvoje preporuke i na taj način pokažu društvenu odgovornost, a sve u cilju održavanja stabilne kupovne moći potrošača, kažu u MER-u. Tržišna inspekcija će, kako su rekli, kontinuirano pratiti kako se poštuju ove preporuke, što bi Ministarstvu trebalo da omogući da u kontinuitetu prati i eventualno predvidii “drugačiji mehanizam kontrole cijena”.

Vlada, kako je potvrđeno “Vijestima”, planira i pomoć za socijalno najugroženije stanovnike koji će dobiti besplatno ulje za domaćinstvo, posebne vaučere i niz drugih pogodnosti.

Inicativa o ograničenju cijena je potekla od Ministarstva finansija.

Od juna do juna 2,4 odsto više

U crnogorskim maloprodajama porasle su u posljednjih godinu dana cijene hljeba, brašna, ulja, šećera, mesa, jaja, mlijeka i to je, kako procjenjuju analitičari, posljedica rasta svjetske potražnje, kao i smanjenja proizvodnje suncokreta, žitarica i soje, što je izazvala pandemija koronavirusa.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Monstata potrošačke cijene u junu 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku su više za 2,4 odsto.

“Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena usluga smještaja, goriva i maziva za motorna vozila, mesa, mlijeka, sira i jaja, usluga ishrane u ugostiteljstvu, šećera, džema, meda, čokolade i slatkiša, farmaceutskih proizvoda, hljeba i žitarica. Potrošačke cijene u periodu od januara do juna 2021. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 1,2 odsto”, saopšteno je iz Monstata.

Iz MER-a kažu da u jeku evidentnog porasta cijena prehrambenih proizvoda na globalnom nivou kontinuirano prate stanje na crnogorskom tržištu, te da je utvrđeno da pojedine kategorije namirnica bilježe dvocifren, pa čak i trocifren procentualni rast u odnosu na prošlu godinu.

Na rast cijena, kako kažu iz ovog resora, uticali su mnogobrojni faktori koji su uzrokovani, prije svega, pandemijom koronavirusa, zbog čega je došlo do poskupljenja transporta i neophodnih repromaterijala.

“Ministarstvo preko tržišne inspekcije prikuplja podatke i analizira marže u trgovini kako bi imali sveobuhvatan uvid u sve faktore koji utiču na formiranje cijene osnovnih životnih namirnica i u skladu sa tim efikasno djelovali na stabilizaciju. Potrebno je istaći da je Crna Gora do sada vodila neadekvatnu razvojnu politiku, zbog čega se pretjerano naslanjamo na uvoz, čak i onih proizvoda koje domaće kompanije mogu da proizvode. U tom pogledu, zaključak ministarstva je da naslijeđene probleme našeg hroničnog trgovinskog deficita moramo rješavati kroz adekvatne razvojne politike čiji će cilj biti jačanje domaće proizvodnje i izvoznih kapaciteta domaćih proizvođača, uz poštovanje pravila slobodnog tržišta”, istakli su u MER-u.

Uprkos tome što su mehanizmi kojima mogu da djeluju na anomalije na tržištu limitirani, iz ovog ministarstva su kazali da, zajedno u saradnji sa drugim resorima spremaju više programskih rješenja kojima će reagovati na nagli skok cijena osnovnih životnih namirnica, kako bi preduprijedili teže ekonomske i društvene posljedice.

Iz grupacije proizvođača pekarskih proizvoda su prošle sedmice poručili da zbog značajnog rasta cijena troškova proizvodnje, povećanje cijena hljeba je neminovnost koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, te razumijevanje i podršku trgovaca.

“Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 37 centi sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 50 centi. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati”, saopšteno je iz ove grupacije, dodajući da su lani imali gubitak prihoda od 11 miliona što je posljedica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa koji utiču na proizvodnju.

MMF zabrinut zbog poskupljenja

MMF je u analizi koju je objavio krajem prošlog mjeseca, objasnio da rastuće svjetske cijene hrane za proizvođače izazivaju zabrinutost javnosti. Najnoviji podaci, kako kažu, pokazuju umjerenost globalne inflacije cijena potrošačke hrane što bi bilo dodatak na poskupljenja koje su potrošači u mnogim zemljama već preživjeli prošle godine.

“Zbog različitih faktora, vjerovatno je da će efekat najviše osjetiti potrošači na tržištima u i ekonomijama u razvoju koje se još bore sa efektima pandemije”, istakli su u MMF-u.

Iz ove međunarodne organizacije su kazali da je rast inflacije potrošačkih cijena hrane prethodio pandemiji koronavirusa, a da su rane mjere zaključavanja i poremećaji lanca snabdijevanja izazvali novi skok.

“Na početku pandemije, poremećaji lanca snabdijevanja hranom, prelazak sa prehrambenih usluga (kao što je ručavanje) na maloprodajne namirnice i zalihe potrošača pogurali su indekse cijena potrošačke hrane u mnogim zemljama” ocijenio je MMF. Cijene su, prema ovoj organizaciji, bile na vrhuncu u aprilu 2020. godine, a onda je taj trend ublažen “smanjujući inflaciju potrošačke hrane u mnogim zemljama”.

“S druge strane, proizvođačke cijene su nedavno porasle. Ali, treba najmanje šest do 12 mjeseci prije nego se na potrošačke cijene odraze promjene u cijenama proizvođača”, objasnili su u MMF-u, dodajući da su troškovi transporta porasli dva do tri puta u posljednjih godinu dana, što na kraju povećava inflaciju potrošačke hrane.

Prema podacima MMF-a ​globalne cijene proizvođača hrane od njihovog najnižeg nivoa u aprilu 2020. godine, porasle su za 47,2 procenta dostigavši u maju 2021. rekordni nivo iz 2014. godine. Tako su između maja prošle i istog mjeseca ove godine cijene soje porasle za više od 86 odsto, a kukuruza za 111 procenata”.

Iz MMF-a su procijenili da će inflacija potrošačkih cijena hrane ponovo porasti u ostatku 2021. i na kraju iznositi 3,2, a naredne godine 1,75 odsto.

Iz konsultantske kuće Fideliti su naveli da je indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija pokazuje da je ona u maju 2021. godine skuplja za čak 39,7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovaj indeks prati mjesečno kretanje međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda.

“Za 12 mjeseci je najviše poskupilo ulje i to čak 124 odsto, šečer 57 odsto, žitarice 37 odsto, miliječni proizvodi 28 odsto, dok je najmanje poskupilo meso svega 10 odsto”, naveli su iz Fidelitija.

Iz ove konsultantske kuće su ukazali da je Crna Gora, nažalost, država koja ekstremno zavisi od uvoza hrane i na toj poraznoj činjenici posebno treba zahvaliti neoliberalnom ekonomskom modelu koji je brižljivo podržavala i nesebično promovisala nekadašnja vlast.

“ Za izmjenu tog modela biće potrebno najmanje 10 godina pune ekonomske stabilnosti”, ocijenili su u Fidelitiju.

Potrebne robne rezerve strateških proizvoda

Iz Privredne komore (PKCG) za “Vijesti” ukazuju da je na porast indeksa cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, najviše uticalo poskupljenje biljnih ulja, šećera i žitarica, odnosno berzanske robe.

“Ohrabruje podatak koji je objavila ova organizacija da su u junu svjetske cijene prehrambenih proizvoda pale prvi put poslije dvanaest mjeseci uzastopnog rasta, te da je ovaj indeks iznosio 33,9 odsto u odnosu na jun 2020. godine”, kazali su u PKCG.

Rast cijena je posljedica, kažu u ovoj organizaciji, smanjene proizvodne aktivnosti u periodu pandemije, kao i naglog rasta tražnje kada je došlo do obnavljanja i jačanja privrednih aktivnosti. Pored toga, na rast cijena hrane značajan uticaj je imalo povećanje transportnih troškova i cijena energenata.

“Budući da je došlo da rasta cijena osnovnih životnih namirnica Vlada Crne Gore bi, u cilju zaštite potrošača, trebalo da sačini paket pomoći za socijalno ugroženo stanovništvo. Uz to, u ovim situacijama postoji mogućnost interventnih nabavki, koje se primjenjuju u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu. PKCG je upravo zbog ovakvih okolnosti, u više navrata ukazivala na neophodnost robnih rezervi strateških proizvoda”, istakli su u PKCG.

U komori smatraju da prevazilaženje cjenovnih izazova u dugom roku podrazumijeva nastavak započetog restrukturiranja privrede, odnosno ulaganje u razvoj sektora u kojima postoje komparativne prednosti (prvenstveno održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, energetika, turizam, ICT…), kao i rasta obima ekonomskih aktivnosti.

“Jedan od mogućih pravaca koji može da stabilizuje domaće cijene većeg broja životnih namirnica je povećanje proizvodnje domaće hrane. S tim u vezi, bitna je podrška povećanju konkurentnosti privrede i jačanje sposobnosti izvoza. Drugi pravac je nastavak privlačenja stranih investicija i ulaganja u infrastrukturu kako bi se snizili pojedini ključni troškovi proizvodnje, ali i podstakao dalji razvoj proizvodnih sektora”, zaključuju u PKCG.

UPCG: Hitno smanjiti akcize na gorivo

U Uniji poslodavaca za “Vijesti” su kazali da od Vlade očekuju da što hitnije razmotri mogućnost smanjenja svog učešća u formiranju cijene goriva, odnosno da smanji akcize na promet goriva.

“Povećanje cijene goriva u aktuelnoj ekonomskoj krizi koju je izazvala pandemija koronavirusa je potez koji vodi daljem rastu cijena brojnih drugih proizvoda i usluga (hrane, odjeće i obuće koja se uvozi, transportnih usluga…), a posebno onih za kojima postoji “nužna tražnja”. Sve to doprinosi pogoršanju standarda građana i dodatno usporava proces oporavka privrede”, rekli su u UPCG.

U Uniji su kazali da efekti povećanja cijene bilo kog energenta, a posebno goriva, proizvode rast ostalih cijena i to često u procentu koji je veći i od samog stepena povećanja cijene goriva.

“Sve to dovodi do povećanja cijena ostalih proizvoda i usluga, što predstavlja ekonomsku nužnost na koju su privrednici prisiljeni, jer im u suprotnom, zbog negativnog uticaja ovog troška (cijene goriva), slijede još veći gubici u poslovanju i veća nelikvidnost Dakle, u pitanju je posljedica koja je iznuđena”, istakli su u UPCG.

Gorivo je od početka godine poskupljivalo deset puta. Posljednje poskupljenje je bilo početkom ove sedmice. Litar benzina eurosuper 98 sada košta 1,42 eura, eurosupera 95 staje 1,38 eura, eurodizela 1,21, a lož ulja 1,19 eura.

Socijalno ugroženima 70 tona ulja

Vlada Crne Gore odlučila je da 70.000 litara ulja, koje je nabavljeno istovremeno sa pšenicom iz uvoza, upiše kao državnu imovinu i podijeli socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, kazali su iz MER-a.

“Pored programa socijalnog bona, koji je ranije najavilo Ministarstva finansija i socijalnog staranja, ovo je još jedna mjera socijalnog karaktera koju smo odlučili da primjereno implementiramo u cilju održavanja stabilnosti potrošačke moći”, rekli su iz ovog resora, najavljujući mjere za “smirivanje“ tržišta.

“Na taj način bismo obezbijedili da zašitimo standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih kategorija stanovništva, kroz stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica i kroz druge mjere socijalnog karaktera, a da pritom ne djelujemo represivno na tržište”, poručili su iz ministarstva.

Ministarstvo finansija će u okviru projekata socijalni bon podijeliti vaučere vrijednost od 30, 50 i 100 eura i njima će moći da se trguje u marketu koji bude izabran na javnom pozivu.

Prijave za obezbjeđivanje vaučera za trgovinu prehrambenih proizvoda za zainteresovana preduzeća traju do 24. jula, nakon toga će Ministarstvo finansija u roku od tri dana od završetka javnog poziva na internet stranici objaviti listu kompanija koje su ispunile uslove i zaključiti ugovore sa preduzećima.

CIN CG
CIN CGfoto: sin


Vijesti



Vijesti

Nastavite čitati
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Ekonomija

MANS: Osnivanje MW važan korak u borbi protiv korupcije

Objavljeno

dana

Autor

MANS o MFSS: Obećali da će se znati gdje ide svaki cent, a realnost potpuna drugačija

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


pozdravili najavu ministarstva

MANS: Osnivanje MW važan korak u borbi protiv korupcije

Iz MANS-a istakli da je od ključnog značaja da u novoosnovanoj firmi budu stručnjaci sa profesionalnim i ličnim integritetom


Foto: MANS

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozdravila je najavu Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) da formira kompaniju „Montenegro Works“ (Crna Gora Radi) koja će pratiti kako se upravlja državnom imovinom.

Kazali su da se radi o važnom koraku u borbi protiv korupcije, kao i da je od ključnog značaja da u toj firmi budu stručnjaci sa profesionalnim i ličnim integritetom.

„Formiranje posebne kompanije sastavljene od stručnjaka koji će kontrolisati rad državnih preduzeća je od posebnog značaja zbog činjenice da su u mnogim odborima direktora politički, a ne stručni kadrovi. Novac građana se ne smije trošiti za njihove partijske interese“, naveli su iz MANS-a na Tviteru.

Državni sekretar u MFSS Janko Odović je, reagujući na objavu MANS-a, kazao da „Montenegro Works“ neće samo omogućiti bolje poslovanje državnih preduzeća, već dati i značajan zamah borbi protiv korupcije i/ili zloupotrebe državnih resursa.

„Podrška MANS-a obavezuje da valjano realizujemo ovaj projekat“, objavio je Odović na Tviteru.


Vijesti



Vijesti

Nastavite čitati

Ekonomija

Spajić: Korak ka efikasnoj i transparentnoj praksi odnosa prema državnoj imovini

Objavljeno

dana

Autor

Spajić: Nema kompromisa sa nivoom deficita i budućnošću države

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


o osnivanju preduzeća „montenegro works“

Spajić: Korak ka efikasnoj i transparentnoj praksi odnosa prema državnoj imovini

„Očekujemo da će kroz poboljšano poslovanje državnih kompanija MW vratiti minimum desetostruko od uloženog“, kazao je ministar


Spajić, Foto: Savo Prelević

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da Vlada osnivanjem preduzeća „Montenegro Works“ (Crna Gora Radi) ne izmišlja „toplu vodu“, već da je u pitanju korak ka efikasnoj, transprentnoj evropskoj praksi odnosa prema državnoj imovini.

Očekujemo da će kroz poboljšano poslovanje državnih kompanija MW vratiti minimum desetostruko od uloženog“, naveo je Spajić na Tviteru.

Vlada je usvojila odluku o osnivanju preduzeća „Montenegro Works“, koje će se baviti praćenjem i analizom finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države i stručnom podrškom u sprovođenju reformi radi efikasnijeg upravljanja.

Predlagač odluke o osnivanju tog preduzeća bilo je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, koje bi njime i upravljalo. Na taj način bi resor na čijem je Spajić čelu na sebe praktično preuzeo nadzor i kontrolu nad oko 40 državnih firmi, koje su do sada nadzirala resorna ministarstva.


Vijesti



Vijesti

Nastavite čitati

Ekonomija

Milatović: Uradićemo klasifikaciju, nestrateška preduzeća kandidati za privatizaciju

Objavljeno

dana

Autor

Milatović: Želejezara je za Nikšić više od fabrike, Vlada želi da ova kompanija nastavi sa radom

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


sarađivaće sa međunarodnim partnerima

Milatović: Uradićemo klasifikaciju, nestrateška preduzeća kandidati za privatizaciju

Studija će, kako je kazao ministar, dati osnov za dalje djelovanje u cilju sređivanja lošeg naslijeđenog stanja u državnim preduzećima


Milatović, Foto: Savo Prelević

Unaprjeđenje koorporativnog upravljanja u državnim preduzećima, kao i analizu svih državnih preduzeća kroz dvije dimenzije – profitabilnost i stratešku važnost za državu, Vlada će raditi uz podršku relevantnih međunarodnih partnera: Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kazao je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Rekao je da je prvi korak u tom pravcu osnivanje preduzeća “Montenegro Works”, koje će sa svojim stručnim kadrom, u saradnji sa međunarodnim partnerima, u vidu njihove tehničke podrške, raditi na uspostavljanju efikasnog finansijskog nadzora nad državnim preduzećima.

„Rezultat te saradnje će biti i jedna detaljna studija klasifikacije preduzeća u četiri kategorije: 1) ona koja su profitabilna i strateška, 2) ona koja su neprofitabilna i strateška, 3) ona koja su profitabilna a nestrateška, i 4) ona koja su neprofitabilna i nestrateška“, objavio je Milatović na Tviteru.

Ovakva studija će, ističe, dati osnov za dalje djelovanje u cilju sređivanja lošeg naslijeđenog stanja u državnim preduzećima.

„Od ovih iz prve grupe će se tražiti dodatna efikasnost kako bi bili još profitabilniji. Ova iz druge grupe moraju da prođu snažno restrukturiranje, u cilju pokušaja da postanu profitabilna ili u suprotnom da budu organizaciono izmijenjena kako državna pomoć ne bi bila u suprotnosti za pravilima o državnoj pomoći. Preduzeća iz treće i četvrte grupe su po pravilu kandidati za privatizaciju“, navodi Milatović.

Naglašava kako se podrazumijeva da će o svemu tome odlučivati Vlada i Skupština, u dijelu svojih nadležnosti.

„Kreiranje ‘Montenegro Works’ je zato prvi korak da bi do smislene i argumentovane rasprave na ovu temu došlo – a sve u cilju unapređenja stanja u poslovanju državnih preduzeća u Crnoj Gori“, zaključio je ministar.


Vijesti



Vijesti

Nastavite čitati

Novi Komentari

Najčitanije