Povežite se s nama

Društvo

Korupcija i kamenolom: Mještani Velje Gorane- američki državljani tražili pomoć u očuvanju ognjišta

Objavljeno

dana

Korupcija i kamenolom: Mještani Velje Gorane- američki državljani tražili pomoć u očuvanju ognjišta

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


obraćali se ambasadorki SAD-a džudi rajzing rajnke

Korupcija i kamenolom: Mještani Velje Gorane- američki državljani tražili pomoć u očuvanju ognjišta

Upozoravaju da bi otvaranjem kamenoloma bila ugrožena njihova imovina…

Advertisement

Mještani Velje Gorane brane ognjišta, Foto: Privatna arhiva

Advertisement

Mještani Velje Gorane, koji su i američki državljani, tražili su od ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke da im pomogne u borbi za očuvanje svojih ognjišta, ističući da znaju da je po srijedi korupcija i da se nikada nijesu suočili sa takvom diskriminacijom i nepoštovanjem institucija i vlasti.

Njih petnaest u pismu ambasadorki ističu da se nadaju da će svojim uticajem i autoritetom doprinijeti rješavanju ogromnog problema:

Advertisement

”Sa kojim se mi kao američki građani suočavamo u Veljoj Gorani, Bar, u vezi sa eksploatacijom tehničko-građevinskog kamena u ovom selu”.

Mještani sela bore se protiv izgradnje kamenoloma.

Američki državljani u pismu objašnjavaju da probleme imaju i njihove porodice, jer u Veljoj Gorani posjeduju imovinu, zemljište i kuće – koje su direktno ugrožene zbog koncesije kamenoloma koju je Ministarstvo za kapitalne investicije dalo na 30 godina, bez njihove i dozvole mještana.

Advertisement

”Od prvih informacija da se u ovom selu planira izgradnja kamenoloma, mještani su, uz nas, kontinuirano izražavali nezadovoljstvo realizacijom ovog projekta, ali nažalost smatramo da su institucije u velikoj meri korumpirane i da rade u korist koncesionara. Stanovnici ovog dijela barske opštine decenijama žive od poljoprivrede i prodaje organskih proizvoda i ljekovitog bilja. Ovo selo ima ogroman potencijal za veliki eko i poljoprivredni razvoj. Eksploatacijom tehničkog građevinskog kamena biće ugrožena njihova egzistencija, direktnim i indirektnim negativnim efektima – devastacijom prirode i vađenjem kamena”, piše u obraćanju ambasadorki.

Oni u pismu navode i da su prve kuće udaljene manje od 200 metara od lokacije na kojoj je planiran kamenolom..

”Naše kuće su jedne od najbližih, a najveći deo našeg zemljišta i imovine je neposredno uz eksploataciono područje! Mi, američki građani, ulagali smo veliki novac u našu imovinu i kuće da bismo imali gdje da dođemo na odmor u Crnoj Gori, ujedno dajući donacije za izgradnju puteva i infrastrukture za ovo područje decenijama, a sada će ono potpuno postati neupotrebljivo i devastirano ovim sramnim projektom. Nećemo moći da se vratimo svojim kućama i uživamo u svježem vazduhu i netaknutoj prirodi jer će ona biti ugrožena i narušena ovim projektom. Sve naše investicije će izgubiti na vrijednosti. Direktni negativni efekti ogledaju se u zagađenju vode za piće koja se sakuplja od kišnice, zagađenju zemljišta i poljoprivrednih oranica prašinom i česticama izazvanim eksploatacijom, stalnim podrhtavanjem tla, bukom teške mehanizacije koja bi bila tik ispred naših domova i imanja za narednih 30 godina”, piše u pismu upućenom ambasadorki.

Advertisement

”Korupcija ogromna”

Oni tvrde da su pokušali na mnogo načina da pokažu razočarenje i nezadovoljstvo, ali da su svjesni da je korupcija ogromna:

”I da ni nova vlast ne reaguje, a posljedice mora da trpi cijelo selo. I dalje ne možemo da vjerujemo da niko ne štiti naša osnovna ljudska prava u Crnoj Gori i da nam se čak i rugaju kao američkim građanima, govoreći da nam niko ne može pomoći, da koncesionar ima sve papire i da su sve institucije na njegovoj strani. Nikada se nismo suočili sa takvom diskriminacijom i nepoštovanjem institucija i vlasti. Dok smo počeli da verujemo da se to može desiti, jer na ovim prostorima žive samo muslimani kao manjina, ali i Albanci, a njihova (naša) prava se očigledno obezvređuju i ne poštuju. Teško nam je to reći, ali se bojimo da bi to mogao biti jedan od razloga za ovakvo kršenje ljudskih prava”, piše u pismu koje potpisuje 15 mještana.

”Nadamo se da razumijete koliko je ovaj slučaj hitan i insistiramo na tome da nas zaštitite kao američke građane, našu imovinu i kuće u Veljoj Gorani, kao i naše komšije jer su oni još u gorem položaju. Rad u kamenolomu će ugroziti opstanak ovih ljudi i biće prinuđeni da napuste svoje domove jer neće biti normalnih uslova za život, a nova Vlada ne pruža nikakvu pomoć”.

Advertisement

Objašnjavaju i da Ministarstvo za kapitalne investicije ima mogućnost da raskine ugovor – “jer je očigledno štetan za cijelo selo i jer će on dovesti do prisilnog raseljavanja ljudi i obezvređivanja njihove imovine i ljudskih prava”.

”Ali izgleda da su odlučili da izaberu profit jednog koncesionara u odnosu na zdravlje, budućnost i blagostanje cijelog sela! U očajnoj smo situaciji i tražimo zaštitu od Vas i američke Ambasade. Molimo vas da hitno pogledate ovaj slučaj i pomognete da zaštitimo naša osnovna ljudska prava, naše domove, našu zemlju, našu prirodu, naše prijatelje i njihove porodice”.

Mještani ostavljeni na cjedilu

Mještani Velje Gorane bore se protiv kamenoloma, a nedavno su saopštili da su prepušteni sami sebi, dok ih policija privodi jer mirno brane svoja ognjišta.

Advertisement

Jedna od njih, Edina Osmanović, prije nekoliko dana kazala je za “Vijesti” da je u borbi za njihovo selo ponovo izostala podrška sa svih strana.

U tom selu živi više od 600 stanovnika, a oko 20 porodica, među kojima je i familija Osmanović, direktno su pogođene izgradnjom kamenoloma.

Osmanović je tada objasnila da je prethodna vlast, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista, dozvolila koncesiju investitoru “Trojan DOO”, odnosno, da su mu dozvolili da u narednih 30 godina pravi kamenolom:

Advertisement

”Na 200 metara od naših kuća… Svi znamo kako će izgledati i koliko je devastirajući kamenolom. Dozvoliće da nam u dvorište bacaju mine i još kažu da je to u skladu sa standardima zaštite životne sredine i da je sve po zakonu, a nas, mještane niko ne pita. Koliko sljepi treba da budemo da bi shvatili da je ovo atak na cijelo jedno selo zarad višemilionskog interesa pojedinca? Da li zbog profita jednog biznismena cijelo selo treba da propadne?”, pitala je Osmanović ranije.

Mediji su ranije objavili da je barska firma “Trojan” jedina dostavila ponudu za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na nalazištu Velja Gorana u Baru. U obavještenju objavljenom u avgustu 2020. godine na sajtu tadašnjeg Ministarstva ekonomije, a koje je prenijela agencija MINA, piše da je, nakon pregledanja ponude, kompanija “Trojan” imala maksimalnih 100 bodova.

Rok trajanja koncesije je 30 godina, od čega se dvije odnose na geološka istraživanja, a 28 na eksploataciju kamena. Koncesiona naknada na godišnjem nivou za predviđenu proizvodnju iznosi 176.260 eura, dok za ukupan period eksploatacije iznosi 4,94 miliona eura.

Advertisement

I dalje ne možemo da verujemo da niko ne štiti naša osnovna ljudska prava u Crnoj Gori i da nam se čak i rugaju kao američkim građanima, govoreći da nam niko ne može pomoći, da koncesionar ima sve papire i da su sve institucije na njegovoj strani. Nikada se nismo suočili sa takvom diskriminacijom i nepoštovanjem institucija i vlasti


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Društvo

WWF: Očuvanje divljih vrsta ključno za sve nas

Objavljeno

dana

Autor

WWF: Očuvanje divljih vrsta ključno za sve nas

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Svjetski dan divljih vrsta

WWF: Očuvanje divljih vrsta ključno za sve nas

Zajedničkim snagama, ističu iz organizacije, možemo preokrenuti ovaj negativni trend i očuvati bogatstvo i ljepotu svijeta oko nas. „U vremenu velikih podjela i konflikata, ne smijemo zaboraviti da svi dijelimo ovu planetu i njene blagoslove i moramo brinuti o njima zajedno“

Advertisement

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Advertisement

Jedna od najvećih prijetnji divljim vrstama su zločini protiv prirode, koji uključuju nezakoniti lov i ribolov, ubijanje zaštićenih vrsta, nezakonitu trgovinu i krijumčarenje, te nezakonito hvatanje i posjedovanje divljih vrsta, saopštili su iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.

„Dok je svijet u globalnoj krizi, a naše misli sa unesrećenim i žrtvama, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF na Svjetski dan divljih vrsta podsjeća na važnost očuvanja svijeta u kojem živimo u svim njegovim segmentima, uključujući prirodni svijet, bez kojeg ni mi, ljudi, ne možemo preživjeti“, navodi se u njihovom saopštenju.

Advertisement

Dodaju i da šume, mora, okeani, rijeke i tla nam pružaju kiseonik koji udišemo, hranu koju jedemo i vodu koja nam je neophodna za život, a da bez njih ne bismo mogli živjeti na način na koji je to moguće danas.

Prirodni kapital, što je zajednički naziv za sve dobrobiti prirode, kako su kazali, godišnje na globalnom nivou iznosi preko 110 milijardi eura i vrlo je važan za razvoj ekonomije i društva.

„Kako bismo očuvali prirodan svijet, moramo sačuvati biljne i životinjske vrste, koje su u sve većoj opasnosti. Posljednji WWF-ov Izvještaj o stanju planeta nam pokazuje da su u zadnjih pedeset godina populacije sisara, ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca smanjene za čak 68 odsto. Naše zemlje su izrazito bogate divljim vrstama koje održavaju ekosistem u ravnoteži. Nestanak samo jedne vrste znači opasnost za velik broj drugih“, poručuje Snježana-Malić Limari iz WWF Adrije.

Advertisement

Ističu i da je naša regija često ciljno tržište i mjesto tranzita divljih vrsta, te da su lokalne i strane vrste ugrožene zbog čovjekovih aktivnosti.

Kao pravi primjer toga navode nedavni slučaj odbjeglog mladunčeta lava u Budvi, koji je danima bio izgubljen u šumama Crne Gore, a da smo prije nekoliko mjeseci svjedočili nezakonitom prevozu odraslog tigra trajektom u uslovima neprihvatljivim za držanje i prevoz divlje životinje. Sve to, navode iz WWF pokazuje da su zločini protiv divljih vrsta češći i prisutniji nego što mislimo.

Kaznena djela protiv divljih vrsta su među najunosnijim aktivnostima organiziranog kriminala u svijetu, uz trgovinu ljudima, drogom i oružjem, dodaju oni.

Advertisement

„WWF kroz projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi“ (LIFE SWiPE) radi na obeshrabrivanju i u konačnom na smanjenju kaznenih djela protiv divljih vrsta kroz poboljšanu saradnju relevantnih institucija i bolje sprovođenje nacionalnih i međunarodnih propisa o zaštiti životne sredine. Tako doprinosi oporavku ugroženih evropskih vrsta i poboljšanju zdravlja ekosistema“, navodi se u njihovom saopštenju.

Zajedničkim snagama, ističu iz organizacije, možemo preokrenuti ovaj negativni trend i očuvati bogatstvo i ljepotu svijeta oko nas. „U vremenu velikih podjela i konflikata, ne smijemo zaboraviti da svi dijelimo ovu planetu i njene blagoslove i moramo brinuti o njima zajedno“.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

„Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke“

Objavljeno

dana

Autor

"Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke"

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


ijzcg održao promotivno edukativnu radionicu za građane Tuzi

„Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke“

„Učesnici su upoznati sa učestalošću obolijevanja i umiranja od raka debelog crijeva i dojke, faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva i dojke, mogućim simptomima bolesti i preventivnim mjerama“

Advertisement

Sa radionice, Foto: IJZCG

Advertisement

U sklopu sprovođenja projekta „Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke – ON TIME“ (Interereg CBC HR-BA-ME 2014-2020 Program), Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) održao je prvu promotivno edukativnu radionicu za građane Tuzi, 1. marta ove godine.

Iz IJZCG je saopšteno je na promotivnom događaju Mobilni tim IJZCG održao predavanja na temu Preventivni programi za rak debelog crijeva i rak dojke u Crnoj Gori.

Advertisement

Predavanja su održale dr Adrijana Vujović spec. epidemilogije i dr Marija Todorović, spec. epidemiologije.

Radionica Tuzi
foto: IJZCG

„Učesnici su upoznati sa učestalošću obolijevanja i umiranja od raka debelog crijeva i dojke, faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva i dojke, mogućim simptomima bolesti i preventivnim mjerama. U interaktivnom radu dati su savjeti i odgovoreno ja na sva pitanja i nedoumice prisutnih o prevenciji i značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka dojke. Takođe radionicu su građani pratili i putem Zoom linka“, piše u saopštenju.

Iz IJZCG su rekli da je u okviru projekta ON TIME, planirano održavanje promotiovno-edukativnih radionica u osam opština Crne Gore (Tuzi, Danilovgrad, Cetinje, Nikšić Bar, Ulcinj, Herceg Novi, Podgorica) u cilju edukacije i podizanja svijesti stanovništva o značaju prevencije i ranog otkrivanja bolesti, kao i da se u opštoj populaciji, posebno u ruralnim područjima ali na lokalnom nivou poboljša socijalna mobilizacija za skrining programe raka debelog crijeva i raka dojke.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

Treću dozu primilo 95 hiljada građana

Objavljeno

dana

Autor

Da li vakcine sadrže kancerogene sastojke i toksine?

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


DNEVNI IZVJEŠTAJ

Treću dozu primilo 95 hiljada građana

Prvu dozu vakcine primile su 288.664 osobe ili 46,6 odsto, a drugu 280.281 ili 45,2 odsto ukupnog stanovništva

Advertisement

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Advertisement

U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 63,1 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 61,3 odsto.

Prvu dozu vakcine primile su 288.664 osobe ili 46,6 odsto, a drugu 280.281 ili 45,2 odsto ukupnog stanovništva.

Advertisement

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primile su 62 osobe, a revakcinisano je 78.

Treću dozu primile su 94.973 osobe, a u posljednja 24 sata 125.

Masovna vakcinacija protiv Kovid-a 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije