Povežite se s nama

Ekonomija

Luksuzna odijela iz prazne kase

Objavljeno

dana

Luksuzna odijela iz prazne kase

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


Skijališta CG preživljavaju uz pomoć države, ali nijesu žalili novac kako bi „obukli“ radnike ski centra Kolašin 1600

Luksuzna odijela iz prazne kase

Preduzeće Skijališta Crne Gore, koje “preživljava” uz pomoć države, nije žalilo da bi “obuklo” zaposlene na Ski-centru Kolašin 1600 – skijaške jakne premium brenda “Fischer” plaćalo je po 280 eura, pantalone od 170 do 200, podjakne 45 do 66, kabanice 130 eura…

Advertisement

Zaposleni oduševljeni opremom, Foto: Privatna arhiva

Advertisement

Zaposleni u državnom Ski-centru Kolašin 1600 ove sezone nose odjeću jednog od najpoznatijih proizođača skijaške opreme – premium brenda “Fischer”.

Prema podacima sa sajta Vlade, preduzeće Skijališta Crne Gore, koje “preživljava” uz pomoć države, skijaške jakne poznate austrijske kompanije sportske opreme, osnovane prije gotovo 100 godina, plaćalo je po 280 eura, pantalone od 170 do 200, podjakne 45 do 66, kabanice 130 eura… Cipele renomiranog proizvođača “Alpina” koštale su po 140 eura.

Advertisement

Da bi kvalitetno “obukli” zaposlene, Skijališta su izdvojila skoro 20 hiljada eura novca poreskih obveznika, sa PDV-om. Na odjeći i obući nije se štedjelo, uprkos tome što Skijališta Crne Gore od osnivanja, krajem 2017. godine, nije moglo da posluje bez izdašne pomoći države. Tako je iz državnog budžeta, na primjer, tokom 2019. i 2020. za održavanje poslovanja Skijališta izdvojeno više od 1,5 milona eura.

Oprema za zaposlene na kolašinskom skijalištu kupljena je postupkom javnih nabavki od preduzeća Avantura Park iz Čajetine.

Trgovano je, između ostalog, 26 muških jakni – model “Hans Knauss”, i dvije ženske – model “Reith”, koje su Skijališta, po komadu i računajući i PDV, plaćala oko 280 eura.

Advertisement

Gotovo da je izvjesno da su Skijališta dobila popust jer, na primjer, model jakne “Hans Klauss” na inostranim sajtovima košta 300 do oko 400 eura, i to na sniženju od tridesetak procenata…

Model “Hans Knauss”, nazvan po legendi alpskog skijanja, reklamiran je kao “krunski dragulj kolekcije odjeće Fischer”. Te jakne, grantuje prozvođač, “odlikuje kvalitetna završna obrada i materijal certificiran bluesignom”, što znači da u proizvodnji nijesu korištene nikakve zabranjene ili štetne materije.

”Vrhunski funkcionalni materijali i tehnički detalji kao što su silikonski jastučići za ramena, detalji laserskog rezanja i revolucionarna 3D konstrukcija kapuljače čine ovu jaknu pravim remek-djelom”, piše u opisu tog modela “Fischer” skijaških jakni.

Advertisement

Poznati brend grantuje i da tanka obloga ugrađena u taj model “nudi izvrsnu termo izolaciju sa tehničkim i vodootpornim materijalima”. Posebno je, tvrde, pogodno za sportske aktivnosti koje zahtijevaju visoke performanse.

Prema onome što su “Vijestima” nezavnično kazali neki od zaposlenih, renomirani i skupocjeni brend je opravdao cijenu.

”Pravi potez mendžmenta. S obzirom koliko smo na snijegu i koliko su niske tempretaure na Bjelasici, često i uz jak vjetar, mislim da zaslužujemo ovu opremu. Ne znam je li bilo jeftinije, ali bolje sigurno nije. Nije, valjda, da ćete negativno da pišete o tome što su se poslodavci pobrinuli da nam je toplo i udobno?”, rekao je jedan od zaposlenih.

Advertisement

Naravno da zaposleni moraju biti dobro obučeni zbog temperatura na skijalištu nerijetko i do petnaestak stepeni ispod nule, ali i vjetra sa Troglave koji probija do kostiju. Ali, nesporno je i da se kvalitetno i toplo skijaško odijelo može kupiti za upola manje novca, a ta trgovina, čini se, mnogo više priliči gubitašu – kakva su Skijališta Crne Gore.

Skijališta su za zaposlene kupili i 26 muških i ženskih podjakni, a plaćane su, po komadu, od 45 do 66 eura. Cijena 24 para muških skijaških pantalona, sa štitnicima i bez štitnika, po komadu je iznosila između 170 i gotovo 200 eura.

Kape za zaposlene koštale su ukupno 204 eura, a rukavice više od 1.300.

Advertisement

Pored toga, od preduzeća iz Čajetine kupljeno je i 10 kabanica, a cijena jedne je oko 130 eura.

Na više pitanja “Vijesti” koja su se odnosila na razloge za kupovinu skupe opreme renomiranog prouzvođača za zaposlene, iz Skijališta nijesu odgovorili. Savjetovali su da se podaci potraže na zvaničnom portalu Vlade, specijalizovanom za javne nabavke (CEJN).

Na tom portalu objavljeni su podaci o postupku “nabavka skijaške HTZ opreme” za Skijališta Crne Gore, 9. novembra prošle godine. Jedina ispravna ponuda, kako piše u dokumentaciji o ishodu postupka nabavke, bila je preduzeća Avantura Park iz Čajetine.

Advertisement

Skijališta zbog toga nijesu mogla da biraju, a preduzeće iz Čajetine je ponudilo opremu brenda “Fischer”.

Triput u novom ruhu za tri godine

Iz Skijališta Crne Gore nijesu odgovorili ni na pitanje koliko je puta od februara 2019. godine, kada je počeo da radi Ski-centar Kolašin 1600, zaposlenima kupovana zimska oprema.

Prema nazvaničnim informacijama “Vijesti”, radnici su ove godine treći put promijenili radnu garderobu.

Advertisement

Prethodna dva puta, međutim, jakne i pantalone obezbjeđivane su sponzorstvom jednog građevinskog preduzeća i jednog domaćeg distributera sportske opreme.

Zbog toga je na jaknama zaposlenih dvije sezone bio i logo sponzora…

Za ski i bord opremu za rentiranje 80.000 eura

Pred početak zimske turističke sezone, Skijališta su, takođe postupkom javne nabavke, od preduzeća iz Čajetine obezbijedila i novu skijašku opremu za rentiranje, čija je vrijednost skoro 80.000 eura, sa PDV-om.

Advertisement

Riječ je, između ostalog, o gotovo 200 pari skija, pancericama, štapovima, snowboard-ovima, obući, vezovima…

Drugi ponuđač za tu nabavku bilo je beogradsko preduzeće koje, kako se navodi, nije dostavilo, u skladu sa propisima za tu oblast, garanciju ponude. Zbog toga je komisija za postupak javne nabavke ponudu ocijenila kao neispravnu.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

„BTL Medical Montenegro“ da vrati „Sinofarmu“ pet miliona eura

Objavljeno

dana

"BTL Medical Montenegro" da vrati "Sinofarmu" pet miliona eura

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


PRIVREDNI SUD DONIO PRESUDU U AFERI „RESPIRATORI“

„BTL Medical Montenegro“ da vrati „Sinofarmu“ pet miliona eura

Prvostepenom presudom podgorička kompanija „BTL Medical Montenegro“, obavezna da plati pet miliona eura sa zateznim kamatama zato što beogradskoj kompaniji nije isporučila 200 naručenih respiratora u martu 2020. godine. BTL uložio žalbu Apelacionom sudu, a respiratori se od sredine ljeta prošle godine nalaze u skladištu Luke Bar

Advertisement

Foto: preduzetnica.me

Advertisement

Privredni sud je po tužbi beogradske kompanije “Sinofarm” donio presudu po kojoj je podgorička kompanija “BTL Medical Montenegro”, obavezna da plati pet miliona eura sa zateznim kamatama, zato što beogradskoj kompaniji nije isporučila 200 naručenih respiratora. BTL, čiji je vlasnik Sanja Lekić, uložio je žalbu Apelacionom sudu.

Protivtužbeni zahtjev podgoričke kompanije je Privredni sud odbacio kao neosnovan.

Advertisement

”Vijesti” imaju uvid u prvostepenu presudu Privrednog suda iz januara ove godine.

Dvije kompanije, su 28. marta 2020. godine potpisale ugovor o kupoprodaji 200 respiratora “ACM 812A” za pet miliona eura, a dan kasnije još jedan vrijedan 3,9 miliona eura za još 200 marke “shangrila 510S”. Respiratori su, prema preuzetim obavezama podgoričke firme, trebalo da budu otpremljeni iz Kine dva dana kasnije, nakon ukupnog avansa od 8,9 miliona eura, koliko je beogradska firma uplatila 30. marta 2020. godine.

”BTL Medical” je, međutim, nekoliko dana kasnije, 3. aprila, obavijestio da ne može na vrijeme da ispuni obaveze, zbog čega je “Sinofarm” zatražio povraćaj novca, posebno ukazujući na to da je “nabavka respiratora na tržištu postala od krucijalne važnosti za zdravstvene sisteme i da je zbog katastrofalne slike širenja pandemije koronavirusa i broja oboljelih Srbija imala urgentnu potrebu za predmetnim respiratorima u ugovorenom roku isporuke”. U međuvremenu, “BTL Medical” je vratio 3,9 miliona, ali ne i preostalih pet miliona, poručujući da ne prihvata raskidanje tog ugovora “jer se on izvršava”. Iz “Sinofarma” su priznali da su “napravili neoprostivu komercijalnu grešku”, jer su novac uplatili bez bankarske garancije i samo na riječ izvršne direktorice podgoričke kompanije Olivere Đuranović, pa ga sada traže sudskim putem.

Advertisement

Iz beogradskog “Sinofarma” su tvrdili da je BTL uključio u čitav posao još dva posrednika, firme iz Rijeke i sa Kipra, te da su svi računali na veliku zaradu, jer su provjerom, navodno, ustanovili da je Kinezima od pet miliona bilo uplaćeno samo 2,1 milion eura.

”Usvaja se tužbeni zahtjev tužioca ‘Sinofarm’ prema tuženom ‘BTL Medical Montenegro’.Utvrđuje se da je ugovor o kupoprodaji od 28.03 2020. godine zaključen između tužioca i tuženog raskinut. Obavezuje se tuženi da na ime uplaćane kupoprodajne cijene isplati tužiocu novčani iznos od pet miliona eura sa zakonskom zateznom kamatom od 30.marta 2020.godine pa do dana konačne isplate, a u roku od osam dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnom prinudnog izvršenja” piše u presudu sudije Privrednog suda Faruka Mušovića.

Prema podacima Centralne banke, račun podgoričke kompanije je u blokadi na iznos duga od 6,63 miliona eura.

Advertisement

Advokat “BTL Medical Montenegra” Goran Petrović za “Vijesti” je juče kazao da su uložili žalbu Apelacionom sudu i da očekuje da ona bude uvažena.

”Ovo je čist ugovorni odnos o isporuci robe i mi smo neprijatno iznenađeni ponašanjem Privrednog suda. U žalbi smo naznačili da je sve što je naznačeno u tužbi i presudi nezakonito. Članom 3 zaključenog ugovora definisano je da će se roba isporučiti kada se uplati novac i po uplati novac je pošao na račun trgovca koji je bio dobavljač. Sudija je odbio da sasluša direktora riječke firme Egzotrejd Borna Cicero preko koje su nabavljani respiratori i da se pribavi izvještaj od kineske kompanije da su pare legle na račun. Nadamo se da će se žalba uvažiti i da će se naložiti predloženo saslušanje i pribavljanje ovog izvještaja”, istakao je Petrović.

On je kazao da su respiratori stigli prošlog ljeta i da se nalaze u skladištu u Luci Bar.

Advertisement

Zbog ovog slučaja “Sinofarm” je podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu za prevaru i stvaranje kriminalne organizacije, ali je istom tužilaštvu uslijedila prijava i od strane “BTL Medical Montenegro”.

Petrović je kazao “Vijestima” da su obje odbačene jer se radi Privrednom sporu.

Tužilaštvo BIH saslušalo Lekićku zbog nabavke 100 respiratora

Kompanija “BTL Medical Montenegro “ u vlasništvu Sanje Lekić koja prije epidemije COVID-19 nije bila među značajnijim uvoznicima medicinske opreme u Crnoj Gori, našla se u središtu još jedne sporne trgovine respiratorima, za potrebe zdravstvenog sistema Bosne i Hercegovine (BIH).

Advertisement

Bosanski mediji su 2020.godine objavili da se kompanija pominje kao posrednik u nabavci respiratora za potrebe tamošnjeg zdravstva, a da cijeli posao istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Ova agencija je tamošnjem sudu i tužilaštvu predala izvještaj o pretresima u Federalnoj upravi civilne zaštite i firmi “Srebrena malina”, sa kojom se “BTL” pominje u ugovoru o nabavci 100 respiratora.

Tužilaštvo BIH je u februaru ove godine za bosanski portal Klix zvanično saopštilo da su 11. februara 2021. godine donijelo naredbu o provođenju istrage protiv Samira Cerića i Sanje Lekić, radi postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela u vezi s predmetom “Respiratori”.

Bosanski portal prenosi i da im je Tužilaštvo BIH saopštilo da je putem međunarodne pravne pomoći zamolilo saslušanje Sanje Lekić i da je ona saslušana u svojstvu svjedoka.

Advertisement

Marković je kazao da njegov klijent nema nikave veze sa slučajem u BIH, niti sa firmom “”Srebrena malina” i najavio je krivičnu prijavu protiv Kristijana Marića.

Marić je,kako prenosi bosanski portal, vlasnik firme Promotion, kojem je Tužilaštvo BiH dalo imunitet od krivičnog gonjenja u ovom slučaju.

“Anjumara” dobila spor potiv BTL Medical Montenegro”

Privredni sud je donio presudu i u korist beogradske kompanije “Anjumara” kojom je obavezao podgoričku kompaniju “BTL Medical Montenegro “ da joj isplati 772,5 hiljada eura sa zateznom kamatom počevši od 25.marta 2020.godine u roku od osam dana od pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnom izvršenja.

Advertisement

”Utvrđuje se da je povučena protivtužba ‘BTL Medical Montenegro’ kojom je tražio da se obaveže ‘Anjumara’ da preuzme ugovorenu robu 30 respiratora model PA700B, kao i preostalu količinu naručenih respiratora koju je isplatio po profakturi tuženog, ali sa oznakama PA700B i PA900B ili da primi povrat cijene za ovu količinu respiratora koji će biti preciziran nakon davanja nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke”, navodi se u presudi Privrednog suda u koju “Vijesti” imaju uvid.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Crna Gora opredijelila 50.000 eura za pomoć Ukrajini

Objavljeno

dana

Autor

Svjetska banka ponudila pomoć za reformu penzionog sistema i javne uprave

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


saopštio državni sekretar janko odović

Crna Gora opredijelila 50.000 eura za pomoć Ukrajini

Istovremeno, predloženo je da Vlada razmotri i prihvat i privremeni smještaj raseljenih lica iz Ukrajine

Advertisement

Foto: Luka Zeković

Advertisement

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja odobrilo je slanje humanitarne novčane pomoći Ukrajini u izosu od 50.000 eura, kazao je državni sekretar u ovom Vladinom resoru Janko Odović.

Novac će biti izdvojen iz Tekuće budžetske rezerve.

Advertisement

Istovremeno, predloženo je da Vlada razmotri i prihvat i privremeni smještaj raseljenih lica iz Ukrajine.

„Crna Gora izražava solidarnost sa narodom Ukrajine. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je upravo odobrilo slanje novčane pomoći, a predložili smo da Vlada razmotri i prihvat i privremeni smještaj raseljenih lica iz Ukrajine“, napisao je Odović na Tviteru.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

MEK: Realni rast plata daleko veći od inflacije

Objavljeno

dana

Minimalna potrošačka korpa za jun 656,9 eura

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


„povećan životni standard“

MEK: Realni rast plata daleko veći od inflacije

„Rekordno povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura i prosječne zarade u januaru sa 537 na 686 eura, omogućilo je da prvi put jedna prosječna zarada može pokriti kompletnu minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu“, saopštili su iz Ministarstva ekonomskog razvoja

Advertisement

Foto: Shutterstock

Advertisement

Realizacija programa Evropa sad uticala je na povećanje životnog standarda građana i ublažila negativne efekte rasta cijena uzrokovanih eksternim šokovima na globalnom nivou, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

„Upoređivanjem cijena osnovnih životnih namirnica iz januara prošle godine sa cijenama iz januara ove, jasno se može vidjeti u kojoj mjeri bi bila oslabljena kupovna moć građana bez povećanja neto zarada, kroz program Evropa sad“, rekli su iz Ministarstva.

Advertisement

Kako su kazali, da je nivo zarada u januaru ostao na nivou iz decembra prošle godine, za prosječnu platu bi se moglo kupiti znatno manje namirnica u poređenju sa početkom prošle godine.

„Rekordno povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura i prosječne zarade u januaru sa 537 na 686 eura, omogućilo je da prvi put jedna prosječna zarada može pokriti kompletnu minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu. Potrebno je naglasiti da se dio potrošačke korpe koji se odnosi na izdatke za hranu može, prvi put, kompletno pokriti iz minimalne zarade“, rekli su iz Ministarstva.

Dakle, povećanje plata je, kako smatraju, najefikasniji mehanizam kojim se u ovakvim situacijama Vlada može boriti protiv globalnog povećanja cijena, a u cilju očuvanja životnog standarda građana.

Advertisement
tabela MEK
foto: MEK

„I neke od najrazvijenih zemalja u ovom trenutku posežu upravo za ovakvom mjerom, povećavajući minimalnu cijenu rada, a time i raspoloživi dohodak građana“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo ekonomskog razvoja, kako su rekli, u cilju obezbjeđivanja boljeg životnog standarda, osim brojnih drugih mehanizama, pripremilo Zakon o privremenoj kontroli cijena životih namirnica za građane koji se nalazi na javnoj raspravi. Predloženi zakon može u kratkom roku imati efekte kako bi se održala stabilnost životnog standarda.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je treći put predložilo izmjene Zakona o akcizama, tražeći ponovo da Skupština omogući Vladi da odlukom može da smanji akcizu na gorivo do 20 odsto.

„Ova Vlada je, za samo godinu rada, obezbijedila i četvrtu podršku penzionerima sa najnižim primanjima, a sada iznosi 3,9 miliona eura za njih preko 77 hiljada“, zaključuje se u saopštenju.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije