Povežite se s nama

Ekonomija

Damjanović: Biće potrebe da se dodatno zadužimo, imamo gotovinski deficit u aprilu od 14 miliona eura

Objavljeno

dana

Damjanović: Biće potrebe da se dodatno zadužimo, imamo gotovinski deficit u aprilu od 14 miliona eura

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Odbor za ekonomiju, finansije i budžet započeo je raspravu o Predlogu zakon o izmjenama i dopunama zakona o budžetu za 2022. koji je Vlada Skupštini dostavila 20. maja.

Predlagač, ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da su izmjene i dopune Zakona o budžetu uslovljen reorganizacijom Vlade Crne Gore.

Advertisement

”Imajući u vidu da se promijenio broj ministarstava i okvir potrošačkih jedinica. Uspjeli smo da zadržimo isti budžetksi okvir koji je promijenjen za 60.000 eura tako da se u suštini radi o preraspodjeli budžetskih sredstava”, kazao je Damjanović.

Kako je dodao ovim rebalansom se i nagovještava da se u narednom periodu ide brzo prema suštinskom rebalansu budžeta.

”Vjerovatno već u julu mjesecu. To znači da bi nakon ovog usvajanja pristupili intezivnoj komunikaciji kako bi nakon procjene izvršenja budžeta i procjene ostalih inputa donijeli odluku o tome da li ima potrebe, a po mom skromnom sudu ima, da se ide na suštinski rebalans kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje javnih finansija u periodu koji predstoji”, kazao je Damjanović.

Advertisement

Đurović: Zabrinjavajuće je što je rebalans već potreban

Odbornik Dejan Đurović je kazao da mu je zabrinjavajuće što ćemo već u junu/julu imati rebalans budžeta.

”Bilo bi lijepo da nas obavijestite koji su to signali koje ste dobili i koje informacije imate koje bi iziskivale već posle 21 dan da razmišljate o rebalansu budžeta. Malo je začuđujuće i ako je ovaj rebalans izazvan sa pretpostavljenim minusom bojim se da to neće biti dobro za Crnu Goru”, kazao je Đurović.

Advertisement

Odbornica Zdenka Popović pitala je ministra da pojasni koja je razlika između tehničkog i stvarnog rebalansa.

”Rekli ste da se radi o tehničkoj korekciji budžeta iz decembra, ali svaka korekcija na budžet je rebalans. Ekonomska teorija ne poznaje termin tehničkog ili stvarnog rebalansa, već samo rebalans”, kazala je ona.

Popović je kazala da bi htjela da zna zbog čega bi rebalans bio u julu.

Advertisement

”Da li je razlog donošenje socijalnih zakona? Da li to znači rebalans budžeta?”, pitala je ona.

Rakočević: Budžet nedomaćinski ali ćemo podržati tehnički rebalans

Odbornik Nikola Rakočević kazao je da kao opozicija nisu podržali predlog zakona o budžetu za 2022. godinu te da su i dalje na pozicijama da je taj Predlog zakona planiran i projektovan nedomaćinski i nedovoljno ekonomski pametno.

Advertisement

”Sigurni smo da će se to u narednom periodu i pokazati. Najava ministra da će uskoro biti suštinski rebalans upravo govori u prilog tome. Mi ćemo podržati tehnički rebalans jer imamo nove potrošačke jedinice”, kazao je Rakočević.

On je pitao ministra finansija da li su pravili projekciju u vezi sa prihodima turističke sezone.

”Da li se u ovom trenutku razmatra mogućnost zaduženja i da li postoji kalkulacija kojom se odluka o zaduženju ne bi slala u Parlament”, kazao je on.

Advertisement

Uraditi dva rebalansa

Odbornik Branko Radulović kazao je da je bio za stepenasto povećavanje.

”Treba da idemo za dva rebalansa. Jedan da bi spasili ljude od gladi i bolesti i drugi nakon turističke sezone kojim bi suštinski otišli korak naprijed i pripremili kvalitetan budžet za iduću godinu”, kazao je Radulović.

Advertisement

Odbornica Dragica Sekulić kazala je da je nerealno očekivati da nakon tri nedjelje se može napraviti pravi skrining stanja javnih finansija i da se u osnovu na to predloži Skupštini stvarni rebalans budžeta.

”Međutim na osnovu toga što se govorili u medijima već je izvjesno da do rebalansa mora doći. Već ćemo u petak imati priliku da razgovaramo o stanju javnih finansija. Plašim se da će skrining pokazati stvarnu sliku i posljedica onoga što su preduzete mjere iz prethodnog perioda. ovo je jedini zakoniti način da dođe do finansiranja javne uprave u ovom trenutku nakon izmjene organizacije i mi ćemo iz toga razloga podržati predlog”, kazala je ona.

Ivanović: O kakvom ekonomskom napretku pričamo?

Advertisement

Predsjednik odbora Petar Ivanović kazao je da podaci iz fonda zdravstva i niza crnogorskih opština koje skreću pažnju da punjenje budžeta ne ide kako je planirano najbolje govori o tome kako je prethodna Vlada predvidjela budžet za 2022.

”Osvrnuo bih se na čuvenu priču oko deficita i nikad boljih, istorijskih mega rezultata. Ovaj budžet dovodi do deficita od 5.05 odsto. Mi smo godinu dana slušali priču kako se smanjio kako tekući budžetski deficit kao i javni dug. Potpuno je jasno da će doći do novog zaduženja kao što je jasno da će doći do novog predloga budžeta, a pitanje je samo tajminga”, kazao je on.

Kako je dodao najviše ga brine da li se zaista gleda struktura budžeta kojim na plate, penzije, socijalu i transfere odlazi gotovo milijarda i 950 miliona eura.

Advertisement

”To je ekvivalentno izvornim prihodima budžeta. O kakvom ekonomskom razvoju pričamo. Da li imamo snage da ovakav način ponašanja i razmišljanja promijenimo i da zaista ono što olako iznesemo pretočimo u konkretna djela. Nemoguće je sistem razvijati na ovaj način. Suviše malo novca ostaje za razvojne projekte”, kazao je Ivanović.

Pretpostavke bivše Vlade na osnovu kojih su planirani prihodi nisu ostvarene

Ministar finansija Aleksandar Damjanović odgovarajući na pitanja odbornika kazao je da je najbitniji razlog za suštinski rebalans budžeta rat u ukrajini i rast cijena energenata i hrane na međunarodnom tržištu.

Advertisement

”Da toga ima i nema ničega ostaloga dovoljan je razlog da razmišljamo o rebalansu budžeta. Kada je prethodna Vlada donijela budžet ovoga nije bilo ni na vidiku. Dobijam ozbiljna upozorenja o strahovitom rastu cijena hrane a o energentima ne treba ni da govorim. Mi smo već donijeli odluke o smanjenju akciza na gorivo i određene namirnice što utiče negativno na budžet”, kazao je Damjanović.

Kako je dodao neke budžetske pretpostavke koje su vezane za primitke ne mogu biti ostvarene.

”Kada je planiran budžet negdje se razmišljalo da će tadašnja Vlada donijeti Zakon o igrama na sreću koji bi donio dodatnih 10 miliona eura. Nema tog Zakona, eto ga u fiokama i meni je zapalo da se time bavim. Druga pretpostavka koja se tiče markiranja goriva bi donijela oko 14 miliona eura i to takođe nije ostvareno. Mnoge stvari koje je bivša Vlada imala kao planove i na bazi toga planirala prihode budžeta nije ostvareno”, kazao je on.

Advertisement

Biće dodatnog zaduženja

Odgovarajući na pitanja odbornika Rakočevića, Damjanović je kazao da će biti dodatnog zaduženja.

”Da biće ga. I ne treba se plašiti toga. Biće potrebe o dodatnom zaduženju odnosno potrebe da idemo prema Parlamentu sa predlogom odluke jer i tu imamo dva razloga. Jedan je što će nam trebati fleksibilnost na neizvjesnom tržištu novca, kapitalom, koje se već uzburkalo. Ta dešavanja na tržištu kapitala ukazuju da moramo biti oprezni i da imamo brzu poziciju na reakciju i da se zadužimo dodatno kako bi realizovali potrebe ne samo za tekuću godinu koje se javljaju ali i za 2023. Ne možemo ući u narednu godinu bez određenih depozita i bez sigurnosti u finansiranju izdataka u vrlo neizvjesnim okolnostima. To rade sve države, rade po nekoliko rebalansa i nema potrebe da od toga bježimo”, kazao je Damjanović.

Advertisement

Damjanović je kazao da su se mogli vidjeti Tvitovi o martovskom suficitu kojim se hvalila bivša administracija.

”Pošto je bivša administracija bila zadužena i za april, bez obaveza koje još nisu identifikovane do kraja i obračunskog knjigovođstva koji daju potpuno drugačiju sliku, mi imamo gotivinski deficit od 14 miliona eura. Poziv da se tvituje i o tome danas ili sjutra”,kazao je on.



Aktuelno
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

Centralna banka: Sanacioni planovi i fond imaće pozitivan efekat na finansijsku stabilnost i dugoročnu održivost bankarskog sistema

Objavljeno

dana

Autor

Centralna banka: Sanacioni planovi i fond imaće pozitivan efekat na finansijsku stabilnost i dugoročnu održivost bankarskog sistema

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Savjet Centralne banke Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojio planove sanacije za sve kreditne institucije u Crnoj Gori.

Kako su kazali iz Centralne banke Crne Gore Sanacioni planovi i Sanacioni fond kao novi mehanizmi CBCG, prilikom potencijalne sanacije će, ističu, u značajnoj mjeri imati pozitivan efekat na finansijsku stabilnost i dugoročnu održivost crnogorskog bankarskog sistema.

“U skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, plan sanacije je sveobuhvatan dokument koji detaljno opisuje poželjnu strategiju sanacije za određenu kreditnu instituciju, uključujući i instrumente koji će se u sanaciji primijeniti. Uz planove sanacije, usvojena su i rješenja o minimalnom zahtjevu za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama (MREL), koje su sve kreditne institucije dužne da na pojedinačnoj osnovi održavaju minimalno na nivou koji im je određen od strane CBCG”, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Advertisement

Usvajanjem planova sanacije, kao i određivanjem MREL zahtjeva u skladu sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija, CBCG, kako su naveli, obezbjeđuje da kreditne institucije imaju dovoljan kapacitet za pokrivanje eventualnih gubitaka i dokapitalizaciju, odnosno “minimalni iznos regulatornog kapitala i kvalifikovanih obaveza koji se mogu kredibilno i izvodljivo smanjiti ili konvertovati u kapital”.

“Naporedo, radi obezbjeđenja sredstava za primjenu instrumenata sanacije i sanacionih ovlašćenja, osnovan je i Sanacioni fond, a prvu uplatu redovnog godišnjeg doprinosa za Sanacioni fond kreditne institucije izvršiće najkasnije do 31. jula 2022. godine. Sanacioni planovi i Sanacioni fond kao novi mehanizmi CBCG, prilikom potencijalne sanacije će u značajnoj mjeri imati pozitivan efekat na finansijsku stabilnost i dugoročnu održivost crnogorskog bankarskog sistema. Kreiranjem sanacionih planova i početkom uplate doprinosa u Sanacioni fond, CBCG je u ovom segmentu uskladila svoje poslovanje sa centralnim bankama u Evropskoj uniji”, istakli su u saopštenju.

Iz CBCG podsjećaju da prema novom Zakonu o sanaciji kreditnih institucija, teret sanacije prvo snose akcionari kreditne institucije u sanaciji.

Advertisement

“Prilikom primjene instrumenata sanacije ili izvršavanja sanacionih ovlašćenja, Centralna banka polazi od ciljeva sanacije: obezbjeđivanja kontinuiteta u obavljanju ključnih funkcija kreditne institucije; izbjegavanja znatnog negativnog uticaja na stabilnost finansijskog sistema; zaštite budžetskih i drugih javnih sredstava, svođenjem na najmanju moguću mjeru korišćenje vanredne javne finansijske pomoći pri sanaciji kreditnih institucija; zaštite deponenata koji imaju garantovane depozite, kao i zaštite novčanih sredstava i druge imovine ostalih klijenata”, zaključuje se u saopštenju.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Rakočević: Sveti Stefan dragulj crnogorskog turizma, Crna Gore mora da bude u stanju da poštuje preduzete obaveze i nađe zajednički jezik sa stranim investitorima

Objavljeno

dana

Autor

Rakočević: Sveti Stefan dragulj crnogorskog turizma, Crna Gore mora da bude u stanju da poštuje preduzete obaveze i nađe zajednički jezik sa stranim investitorima

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Poslanik Demokratske partije socijalista Crne Gore Nikola Rakočević, tokom današnje sjednice Skupštine Crne Gore, kazao je da je Sveti Stefan dragulj crnogorskog turizma.

“Aman Sveti Stefan bio je vjesnik i jedan od glavnih pokretača elitnog turizma u Crnoj Gori. Sveti Stefan je bio primamljiv za strane, visokoplatežne turiste, Crna Gora je tada imala šta da ponudi na svjetskoj mapi turističke ponude”, poručio je on.

U nastavku diskusije, poslanik Rakočević je konstatovao da je Aman, kao jedan od svjetskih brendova, svojom uspješnom pričom ohrabrio i druge investitore, te da zbog toga danas u Crnoj Gori imamo Chedi na Luštici, Regent u Porto Montenegru, One&Only u Porto Novom.

Advertisement

On je, takođe, naglasio da državni interes, između ostalog, jeste da se ne nastavi sa arbitražom, jer je Vlada Zdravka Krivokapića odlučila da ne poštuje ugovore koji je država sklopila sa stranim investitorom, te da, u slučaju nastavka tog procesa, Crna Gora može izgubiti silne milione.

“Crna Gora mora imati snagu da prevaziđe populizam i anarhično ponašanje. Moramo poštovati zakon i ugovore koji štite državni ekonomski interes”, zaključio je on.

Na kraju Rakočević je rekao da Crna Gore mora da bude u stanju da poštuje preduzete obaveze i da nađe zajednički jezik sa stranim investitorima što, kako je to istakao, bi značilo svima onima koji su potencijalno zainteresovani da ulažu u Crnu Goru da su dobrodošli, da je ovo zemlja koja privlači strane investicije, otvara mogućnosti, zapošljava ljude u realnom sektoru i brine o svom međunarodnom imidžu i benefitu od turizma.

Advertisement



Aktuelno
Nastavite čitati

Ekonomija

Đurović: Prošla Vlada htjela je da ratuje sa investitorima

Objavljeno

dana

Autor

Đurović: Prošla Vlada htjela je da ratuje sa investitorima

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Skupština Crne Gore i danas zasijeda, a pred poslanicima je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.



Aktuelno
Nastavite čitati

Najčitanije