Povežite se s nama

Ekonomija

Bojanić: Izvjesno da će 30. novembar biti rok za završetka građevinskih radova na autoputu

Objavljeno

dana

Bojanić: Izvjesno da će 30. novembar biti rok za završetka građevinskih radova na autoputu

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


„insistiramo na kvalitetu radova“

Bojanić: Izvjesno da će 30. novembar biti rok za završetka građevinskih radova na autoputu

„Ostaje dilema da li će moći da se tog datuma pusti u neku probnu fazu“, kazao je Bojanić


Bojanić, Foto: Printscreen
Advertisement

Ministar kapitalnih invesrticija Mladen Bojanić kazao je da je 30. novembar izvjesno biti rok za završetka građevinskih radova na autoputu Bar-Boljare.

Bojanić je dodao i da to ne znači da će put od tog datuma biti u funkciji.

„Treba vrijeme da se sve uveže, treba se to pratiti, uvezati sve naplatne rampe, tetra sistem..Ostalo zavisi od tehničkog prijema, sada je dinamika dostavljanja dokumentacije bolja, ostaje dilema da li će moći da se pusti u neku probnu fazu, to ne mogu da garantujem da će biti 30. novembar“, kazao je Bojanić.

Advertisement

Na pitanje o istrazi o auto-putu i finansisranju Eksim banke, koju je MKI inicirao, Bojanić kaže da su sve pokušavali da riješe, a da ne stane projekat.

„Sve što je traženo, dato je Nacionalnom birou za borbu protiv korupcije. Problem je što, u ovom momentu, MKI nema novca, ni kapaciteta, da angažuje ekipu eksternih konsultanata koji treba da provjere kompletnu izgradnju auto-puta“.

Bojanić je rekao da će se ispitati i PDV i tehničke karakteristike i radovi.

„Razumite da mi, uz svu dobru volju, nemamo kapaciteta da to sada uradimo“, rekao je Bojanić.

„Ne pada nikome na pamet da gasi Termoelektranu“

Advertisement

Bojanić je kazao i da u resoru kojim upravlja čine sve da nađu najoptimalnije rješenje kako bi se riješilo pitanje Termoelektrane Pljevlja.

„Crni scenario se sigurno neće desiti, mi smo ušli u pregovore, novi menadžement je ušao u razgovore sa dobitnikom tendera. Ekološka rekonstrukcija nije takva kako se predstavljalo, nije to samo 54 miliona, trebalo bi uložiti dodatna sredstva i dosta je nepoznanica ostalo“, kazao je Bojanić, prenosi portal RTCG.

Ekološkom rekonstrukcijom i uz ulaganje, kako je dodao, neće biti, uz sigurnost, urađeno ono kako je planirano.

„Nemamo garanciju od izvođača, vode se razgovori da vidimo šta ćemo dobiti sa ulaganjem dodatnih para. Nemojmo da se udvaramo biračima iz Pljevalja i uvlačimo u TE u dnevno-političke svrhe. Ministarstvo radi jedan vrlo odgovoran i ozbiljan posao“.

Bojanić je kazao da TE Pljevlja sa 40 odsto učestvuje u proizvodnji energije u Crnoj Gori i da je jedini stabilan izvor energije.

Advertisement

„Nismo mi toliko neznaveni ili ne znam kakvi, ne pada nikome na pamet da gasi Termoelektranu“, naveo je Bojanić.

Dodao je da se mora naći privremeno rješenje, dok se ne razviju obnovljivi izvori energije, koji bi dali stabilnost „kakvu sada nemamo“.

„Mi imamo jednu TE, ona radi ili ne radi, ne možemo da je gasimo pomalo“, kazao je Bojanić

Dodao je da MKI pravi komisiju sa stručnjacima, kako bi se došlo do rješenja.

Komentarišući izjavu direktora EPCG, Nikole Rovčanina, da će, ukoliko bi se ugasila TE Pljevlja, Crna Gora za uvoz električne energije morati da plaća preko 100 miliona godišnje, Bojanić je kazao:

Advertisement

„Kako Rovčanin to zna, a ne zna Odbor direktora. Kako zna da će trebati samo 54 miliona i da ćemo u narednih deset godina da platimo milijadu za struju. Nijesam siguran da on to baš zna, mislim da je to više dodvoravanje biračima i ubiranje nekih političkih poena. Ko treba da da informaciju je struka. Nije baš od te struke Nikola Rovčanin. Otvoreno kažem da je izbor izvršnog direktora EPCG nije bio izvršen na osnovu konkursa, iako je to bio stav ministarstva“, rekao je Bojanić


Vijesti



Vijesti
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Ekonomija

Spremni da „spale“ još 15 miliona

Objavljeno

dana

Spremni da "spale" još 15 miliona

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


EPCG ODLUČNA DA RADI REKONSTRUKCIJU TERMOELEKTRANE UPRKOS UPOZORENJIMA

Spremni da „spale“ još 15 miliona

Zapanjujuća je tvrdoglavost da se uradi posao za koji će novac biti uzaludno potrošen, kaže Ines Mrdović Prave se ishitreni potezi, propusti i greške koji će imati nesagledive posljedice, upozorava Branko Radulović


Izvođač radova traži još 15 miliona, čime bi vrijednost posla premašila 69 miliona eura: TE Pljevlja, Foto: Biljana Matijasevic
Advertisement

Ugovor o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane (TE) Pljevlja treba raskinuti, jer su uzaludna i dodatna ulaganja, a mogla bi dovesti do novog kršenje zakona i ulazak u zonu krivične odgovornosti sadašnjeg menadžmenta Elektroprivrede (EPCG), upozoravaju sagovornici “Vijesti”.

Ugovor o rekonstrukciji TE za 54 miliona eura zaključen je u junu prošle godine, uz kritike da je bivša vlast prekršila tenderske procedure, dok interesi državne EPCG nijesu kvalitetno zaštićeni. Posao je povjeren konzorcijumu, kojeg čine kineski DEC International i domaće kompanije “Bemax”, “BB Solar” i “Permonte”. Suvlasnik “BB Solara” je, Blažo Đukanović, sin predsjednika države Mila Đukanovića

Pravna savjetnica u Akciji za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da je zapanjujuće tvrdoglavo insistiranje odgovornih u EPCG, a odnedavno i naknadna pamet u Ministarstvu kapitalnih investicija, da se pošto-poto realizuje ekološka rekonstrukcija, odnosno “posao za koji je svima jasno da je ekonomski neisplativ i da će novac biti uzaludno potrošen”.

Advertisement

Zamjenik predsjednika Pokreta za promjene, poslanik Branko Radulović ocijenio je da dešavanja u energetskom sektoru pokazuju nesaglasaje unutar same Vlade, sa stručnom javnošću i zahtjevima relevantnih međunarodnih institucija i globalnim trendovima.

”Umjesto sinhronizovanih, sveobuhvatnih i optimalnih rješenja i aktivnosti, prave se ishitreni potezi, propusti i greške koji će imati nesagledive posljedice. Mnogo populizma, površnosti i jeftinog reklamerstva. Tzv. ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja je tipičan primjer ovih dešavanja”, rekao je Radulović “Vijestima”.

Podsjeća da je prošle godine podnio krivičnu prijavu protiv prethodnog premijera Duška Markovića i odgovornih lica zbog toga što je “ugovor sačinjen na protivzakonit način”.

”Nastavak realizacije ovog korupcionaškog posla od strane novog menadžmenta EPCG porazno je i predstavlja saučesništvo. Koliko će nas sve to koštati, kada će se završiti i šta ćemo dobiti niko ne zna. Trebalo je raskinuti ovaj ugovor i insistirati na povraćaju datog avansa i krivičnoj odgovornosti aktera”, smatra Radulović.

Svima je jasno da je rekonstrukcija TE ekonomski neisplativ posao: Mrdović
Svima je jasno da je rekonstrukcija TE ekonomski neisplativ posao: Mrdovićfoto: Boris Pejović

TE je pomenuta i u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK), gdje se podsjeća da je postrojenje premašilo ugovoreni preostali broj radnih sati, dok je njena rekonstrukcija u skladu sa savremenim ekološkim standardima odložena.

”Energetska zajednica (EZ) pokrenula je postupak protiv Crne Gore. Uprkos tome, Crna Gora nastavlja da upravlja postrojenjem uz eksplicitnu saglasnost Vlade”, piše u izvještaju EK.

Advertisement

TE Pljevlja je već krajem prošle godine potrošila 20 hiljada radnih sati, koji su joj odlukom Ministarskog savjeta EZ iz 2016. bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023. TE je u okviru “opt-out” mehanizma koji omogućava članicama EZ da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja propisuje smanjenje emisije gasova i drugih materija štetnih po životnu sredinu.

”Po isteku 20.000 sati, postrojenja mogu ostati u pogonu samo ako ispunjavaju (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. To nije slučaj sa TE Pljevlja”, upozorili su ranije iz EZ.

Posao ni počeli, a traže još 15 miliona

Rekonstrukcija TE nije počela, a izabrani konzorcijum traži dodatnih 15 miliona, čime bi vrijednost ugovora, dogovorenog po sistemu ključ u ruke, premašila 69 miliona eura.

Iz EPCG nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li bi zbog zaključivanja aneksa ugovora ušli u zonu krivične odgovornosti, da li strahuju od novih krivičnih prijava, da li je novi menadžment uradio ekonomsku analizu o isplativnosti rekonstrukcije…

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je prošle sedmice na skupu u Privrednoj komori rekao da je donijeta odluka da se ide u ekološku rekonstrukciju TE, ali da je ugovor koji je zaključila bivša uprava veoma loš jer nije garantovao smanjenje emisije sumpora, oksida azota, prašine, povećanje efikasnosti, zbog čega je troškove sanacije potrebno povećati za oko 15 miliona.

Advertisement

On je naveo da čekaju stav Direktorata za politiku javnih nabavki da li je za ove dodatne radove potrebno sporovesti novu javnu nabavku ili proširiti postojeći ugovor.

”Nema te rekonstrukcije koja može smanjiti emisiju CO2 iz TE na ugalj. Da nje sada nema, cijene struje bi otišle u nebo”, naveo je Rovčanin.

Nikola Rovčanin
foto: EPCG

Analiza ASP pokazala je da ne postoji zakonski osnov da se vrijednost postojećeg ugovora poveća za 15 miliona eura.

”Ako bi to bilo učinjeno, onda bi menadžment EPCG, kao i resorno Ministarstvo za kapitalne investicije i Direktorat za javne nabavke Ministarstva finansija i socijalnog staranja, a pod uslovom da oni daju saglasnost za zaključenje aneksa, ušli u zonu krivične odgovornosti”, navodi se u analizi.

Sumnja za odgovornost menadžmenta odnosila bi se, kako se dodaje, na krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju u vezi sa prekoračenjem granica ovlašćenja odgovornih lica i pribavljanjem protivpravne imovinske koristi drugome (izabranim ponuđačima), te nanošenjem drugome imovinske štete (konkretno EPCG).

”U pogledu odgovornih u dva Vladina resora, sumnja na krivičnu odgovornost odnosila bi se na krivična djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi, a u vezi sa prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, pribavljanjem drugome koristi i nanošenjem štete, kao i kršenja zakona ili drugih propisa ili opštih akata, iako su službena lista bila svjesna ili bila dužna i mogla biti svjesna da može nastupiti povreda prava ili imovinska šteta”, piše u analizi.

Advertisement

Dodaje se da je ugovor o rekonstrukciji TE zaključen na osnovu ranije važećeg Zakona o javnim nabavkama i da je predvidio da je ugovorena cijena fiksna i da se ne može povećavati.

”Taj Zakon je davao mogućnost sprovođenja pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje u situaciji nabavke usluga i izvođenja radova, koji nijesu obuhvaćeni ugovorom, a usljed nepredviđenih okolnosti su postali neophodni za izvršenje ugovora, ali samo do 15 odsto vrijednosti osnovnog ugovora. To bi u slučaju ekološke rekonstrukcije TE bilo 8,1 miliona eura, a ne 15 miliona, koliko se dodatno traži”, piše u analizi.

Napominje se da je sada na snazi novi Zakon o javnim nabavkama, tako da EPCG ne može pokrenuti pregovarački postupak na osnovu zakona koji je prestao da važi, naročito što se u prelaznim i završnim odredbama važećeg jasno navodi “da će se postupci nabavki započeti prije početka primjene novog zakona sprovesti po propisima po kojima su započeti, odnosno ugovor treba da bude realizovan kako je i dogovoren”.

Mnogo populizma, površnosti i jeftinog reklamerstva: Radulović
Mnogo populizma, površnosti i jeftinog reklamerstva: Radulovićfoto: Boris Pejović

”Pravno posmatrano, jedina opcija koja ostaje EPCG, a ukoliko za 54 miliona eura ne može da se završi ekološka rekonstrukcija TE, jeste da raskine postojeći ugovor i pokrene proceduru po novom Zakonu o javnim nabavkama, ali bi bilo optimalno da prethodno uradi ekonomsku analizu opravdanosti ove investicije. Sve drugo bi bilo teško kršenje zakonskih propisa i ulazak u zonu krivične odgovornosti”, piše u analizi.

Takođe, u analizi ASP-a, koja se pitanjem TE i pravedne tranzicije za grad Pljevlja bavi uz podršku norveške Minor fondacije, ukazuje se i da Zakon o javnim nabavkama ne daje mogućnost Direktoratu za javne nabavke da odluči o konkretnoj pravnoj situaciji u odnosu na ekološku rekonstrukciju TE.

”Zakon o javnim nabavkama propisuje da nadležni organ daje saglasnost naručiocima o ispunjenosti uslova za sprovođenje odgovarajućeg postupka javne nabavke i pruža savjetodavnu pomoć. U konkretnom je postupak javne nabavke okončan i ugovor zaključen, te ne postoji niti jedna odredba kojom nadležni organ može odobravati zaključenje aneksa višemilionskih vrijednosti, pogotovu u odnosu na postupke nabavki sprovedenih na osnovu ranijeg Zakona”.

Advertisement

Energetsku krizu koriste da prikažu da se bez TE ne može

Ines Mrdović podsjeća da ugovorena cijena obuhvata vrijednost svih nepredviđenih radova i svih viškova radova, a isključuje uticaj manjka radova, odnosno da je ta cijena fiksna i predstavlja maksimalni iznos za sve ugovorene poslove o ekološkoj rekonstrukciji.

Kako naglašava, menadžment EPCG ima dovoljno prostora da raskine ugovor, taj novac uloži za izgradnju novog energetskog objekta, a sa predstavnicima EZ u međuvremenu dogovori režim rada TE u narednim godinama.

”Postojeća energetska kriza u Evropi nije parametar, koji treba da odredi sudbinu TE u Pljevljima, iako vidimo uporna nastojanja odgovornih da tu krizu kratkoročno iskoriste kako bi prikazali da se bez TE ne može. Pitanje TE jeste izuzetno kompleksno, upravo zbog ogromne zavisnosti od proizvodnje energije iz nje, jer obezbjeđuje trećinu struje u zemlji, ali ‘zabijanje glava u pijesak’ neće riješiti problem, već se čitava društvena zajednica i sva njena znanja moraju uključiti u rješavanje ovog gorućeg energetskog pitanja u zemlji. Odluka o budućnosti TE ne smije biti donijeta od ograničenog broja subjekata, već se rasprava o njenoj budućnosti mora otvoriti za sve aktere i ukupno građanstvo u zemlji”, kaže Mrdović.

Branko Radulović je ocijenio da je trenutna energetska kriza i značajan rast cijene električne energije, ne računajući potencijal vjetra, proizvod geopolitičkih dešavanja i tražnje u pandemiji.

”Sigurno da će ekološki problemi biti prioritetni i da će energetika morati da se transformiše i prilagodi novim zahtjevima koji će se donijeti u Glazgovu. Tranzicioni energetski miks biće sa sve manje CO2. Zato su i Kinezi koji su najveći emitenti CO2 i graditelji na Zapadnom Balkanu, donijeli odluku da više ne grade elektrane na ugalj van svojih granica”.

Advertisement

Pljevlja se mogu pretvoriti u Šulu

U Izvještaju EK navodi se da nivo usklađenosti Crne Gore po pitanju klimatskih promjena ostaje ograničen i da je potreban značajan rad na usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, kao što je uključivanje preostalih elemenata EU sistema za trgovanje emisijama štetnih gasova (ETS).

Iz EPCG su ranije saopštili da Crna Gora mora ispuniti uslove o smanjenju emisije CO2 i preći na zelenu energiju, ali da ne smije ugroziti sebe niti Pljevlja – grad čiji je život sada zasnovan na energetici, jer u TE i Rudniku direktno radi 1.200 zaposlenih.

Predsjednik Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović za “Vijesti” je rekao da niko ne vjeruje u pravednu zelenu tranziciju.

”Vlada neće ispuniti obećanja, ko je jamio – jamio”, kaže Mitrović.

Smatra da je prethodna DPS vlast namjerno potrošila sate predviđene za rad TE, a ako se postrojenje ugasi, Pljevlja će ostati kao Šula – nekadašnje rudarsko naselje kod Pljevalja, koje je sada zagađeno, devastirano i napušteno.

Advertisement

Prema riječima Mitrovića, Pljevljaci su protiv zatvaranja TE, jer nemaju izbora, jer i da je ugase – pitanje je koliko bi to popravilo životnu sredinu.

Podsjeća da se ljudi iseljavaju iz Pljevalja, zbog zagađenja.

”Ako se ovako nastavi još 10 godina, nestaje hiljade ljudi – ili odu ili umru. Ovdje 50 sela nema stanovnika, svi objekti su se urušili, ili su pred rušenjem”, rekao je Mitrović.

Novinar lista Dan Božo Jelovac kaže da je nesreća Pljevalja što se TE ikada sagradila

”Nesreća je što je izgrađena i krenula masovna eksploatacija uglja. Druga nesreća je što nijedan propis nije ispoštovan, a treća je kako obezbijediti struju ako se zatvori TE”, rekao je Jelovac za “Vijesti”.

Advertisement

Smatra da je opcija da se smanji rad, da radi samo u određenom periodu i da se kombinuje sa cijenom na tržištu.

”Problem je što ništa nijesu ponudili kao alternativu Pljevljima”.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao je krajem septembra da je dogovoreno pola milijarde eura investicija u Pljevlja i novih 1.000 radnih mjesta.

Radulović: Od milion tona uglja više od 2,5 miliona tona CO2

Radulović kaže da budućnost TE treba da bude rezultat saglasja EZ, zaključaka iz Glazgova, vremena za izgradnju drugih izvora električne energije, zdravstvenog i socijalnog stanja u Pljevljima i prije svega modela ekološke rekonstrukcije.

”Projektni zadatak ekološke rekonstrukcije mora zadovoljiti Direktivu EU o industrijskim emisijama i tehnologije smanjenja ili eliminacije CO2 u šarži, pripremi, ložištu ili dimnjaku. Tako, kada neka od ovih tehnoloških rešenja budu imala punu komercijalnu primjenu unaprijedio bi se ili počeo novi rad TE bez novih rekonstrukcija i novih 100 miliona eura. Problem je i ko će izvršiti rekonstrukciju TE jer više niko neće da učestvuje u gubitničkim poslovima. Moraju znati naši stručnjaci da milion tona uglja emituje više od 2,5 miliona tona CO2, da je emisija duplo manja sa plinom kao gorivom, da je dozvoljena 20 puta manja emisija, da će cijena CO2 eksponencijalno rasti. Ko će plaćati mnogostruko veću cijenu električne energije od tržišne kada se one uskoro stabilizuje? Niko. Da ne govorimo o sankcijama ili visokim carinama na izvoz roba. Mora znati novi menadžment i to da socijalnu politiku vodi Vlada, a oni treba da vode poslovnu politiku zasnovanu na tržišnoj ekonomiji”.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Ekonomija

Završen prvi CBCG FinTech Hackaton: Prva nagrada za „Budućnost“

Objavljeno

dana

Završen prvi CBCG FinTech Hackaton: Prva nagrada za „Budućnost“

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


„Budućnost digitalnih bankarskih i platnih servisa u Crnoj Gori“

Završen prvi CBCG FinTech Hackaton: Prva nagrada za „Budućnost“

Pobjednici su osmislili aplikaciju koja bi stimulisala klijente da koriste elektronsko bankarstvo, preko različitih mehanizama nagrađivanja korisnika i automatizacije plaćanja usluga i servisa


Ekipa „Budućnost“, Foto: CBCG
Advertisement

Svečanim proglašenjem pobjednika večeras je završen prvi CBCG FinTech Hackathon na temu „Budućnost digitalnih bankarskih i platnih servisa u Crnoj Gori“

Prvu nagradu, u iznosu od 3.000 eura, osvojio je tim “Budućnost” Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović” iz Podgorice, čiji su članovi, učenici II razreda Dragana Adžić, Luka Adžić, Nemanja Peković i profesorica Violeta Đukanović, osmislili aplikaciju koja bi stimulisala klijente da koriste elektronsko bankarstvo, preko različitih mehanizama nagrađivanja korisnika i automatizacije plaćanja usluga i servisa.

Drugu nagradu, u iznosu od 2.000 eura osvojio je tim “Interact” čiji su članovi Benjamin Dobardžić, preduzetnik, Tamara Pavlović, data reporting analyst, Vladimir Borović, UI/UX dizajner, Blerdijan Kolić, web developer, osmislili mobilnu aplikaciju koja ima za cilj da podstakne korisnike na štednju, pomogne im pri plaćanju i razmjeni novca, a dizajnirana je na principu gejmifikacije.

Advertisement

Treću nagradu, u iznosu od 1.000 eura osvojio je tim “Loanit” čiji su članovi Sara Jolić, UI designer, Anita Dapčević, student, Dražen Skrobanović, front end developer osmislili web aplikaciju koja će centralizovati informacije o kamatnim stopama za sve vrste kredita, u crnogorskim bankama i drugim finansijskim institucijama.

Specijalna nagrada, u iznosu od 400 eura, dodijeljena je timu “Budućnost”, kao jedinom srednjoškolskom timu koji se plasirao u finale.

foto: CBCG

Takođe, za sve članove 18 timova srednjoškolaca koji su se prijavili na CBCG FinTech Hackathon, obezbijeđena je i nagrada u iznosu od po 100 eura, kao znak podrške njihovoj inovativnosti, kreativnosti i hrabrosti da odgovore na zadatu temu takmičenja.

foto: CBCG

O nagradama je odlučivao šestočlani žiri, u sastavu: viceguvernerka CBCG Zorica Kalezić, direktor Sektora za kontrolu banaka CBCG Dejan Vujačić, izvršni direktor ICT Cortexa Tarik Zaimović, suosnivač i izvršni direktor kompanije Logate Ivica Tatar, načelnica Odjeljenja za reviziju informacionih sistema u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Mirjana Begović, fintech koordinator Hrvatske narodne banke Linardo Martinčević. Žiri je ocjenjivao inovativnost, primjenjivost, praktičnost i funkcionalnost ideja iz oblasti finansijskih tehnologija, koje su timovi-finalisti razvijali uz pomoć mentora iz oblasti IT-a, bankarstva i odnosa sa javnošću.

foto: CBCG

Sve novčane nagrade obezbijedila je CBCG.

Na prvi CBCG fintech hakaton prijavio se 41 tim, od čega 18 timova srednjoškolaca, 11 timova studenata i 12 timova profesionalaca iz oblasti bankarstva i IT-a.

CBCG FinTech Hackathon, u organizaciji Centralne banke Crne Gore, ICT Cortexa i Udruženja banaka Crne Gore je četrdesetosmočasovno ekipno takmičenje u kreiranju najbolje ideje u oblasti fintech-a, koje je Centralna banka organizovala sa ciljem da promoviše i podstakne inovacije u domenu digitalnog bankarstva, te da i na ovaj način da svoj doprinos finansijskoj edukaciji u oblasti digitalnih bankarskih i platnih servisa.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Ekonomija

Propast Pljevalja pod DPS-om

Objavljeno

dana

Propast Pljevalja pod DPS-om

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


Ugašena su brojna preduzeća

Propast Pljevalja pod DPS-om

Prema podacima Monstata, krajem avgusta ove godine u Pljevljima je bilo zaposleno 4.457 stanovnika, a krajem osamdesetih godina prošlog vijeka oko 12.000


Foto: Goran Malidžan
Advertisement

Za tridesetak godina vladavine Demokratske partije socijalista i njihovih koalicionih partnera, broj radnih mjesta u pljevaljskoj opštini je više nego prepolovljen, a ugašeno je dvadesetak nekada uspješnih preduzeća.

Do tog zaključka se dolazi ako se uporede podaci Monstata o trenutnom broju zaposlenih, sa brojem radnika koji su krajem osamdesetih godina prošlog vijeka radili u pljevaljskim preduzećima.

Prema podacima Monstata, krajem avgusta ove godine u Pljevljima je bilo zaposleno 4.457 stanovnika tog grada, a krajem osamdesetih oko 12.000.

Advertisement

Najviše radnika je zaposleno u termoenergetskom sektoru, Rudniku uglja i Termoelektrani Pljevlja – više od hiljadu.

Trenutni broj zaposlenih je oko tri puta manji nego 1984. godine, kada je u Pljevljima bilo uposleno oko 14.000 radnika.

Nakon devedesetih godina prošlog vijeka i dolaska DPS-a na vlast, u Pljevljima su ugašena brojna preduzeća koja su zapošljavala veliki broj radnika. Među njima su nekadašnji gigant u drumskom prevozu Prevoz Pljevlja, Građevinar, Kombinat Velimir Jakić, Monter, Šumarsko preduzeće, Ciglana, Ugostiteljstvo, Uzor, Trikotaža, Sloga, zemljoradničke zadruge…

Samo za posljednjih petnaest godina, od obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine do danas, broj zaposlenih u opštini Pljevlja, pokazuju podaci Monstata, smanjio se za oko 2.000.

Broj radnika nastavio je da opada i dolaskom nove vlasti, pa je trenutno 400 manje zaposlenih Pljevljaka u odnosu na kraj prošle godine.

Advertisement

U posljednjih osam mjeseci, pokazuju podaci Uprave za statistiku, bez posla svakog mjeseca je ostajalo pedesetak Pljevljaka.

Krajem avgusta 2020. u Pljevljima su radila 5.063 radnika, što je za oko šest stotina više u odnosu na avgust ove godine.

Prema podacima Monstata, u Pljevljima su 2018. godine bila zaposlena 5.762 stanovnika, dok je u 2019. godini taj broj iznosio 5.863.

Od 2020. godine i izbijanja epidemije korona virusa, evidentan je značajan pad broja zaposlenih Pljevljaka.

Padu broja zaposlenih doprinijelo je i smanjenje broja stanovnika Pljevalja, jer je veliki broj ljudi koji je ostao bez posla i zaposlenje našao u drugim sredinama i trajno napustio grad.

Advertisement

Na popisu 1981. godine Pljevlja su imala više od 43.000 stanovnika, a procjene su da danas imaju oko 26.600.

Samo na razlici između broja doseljenih i odseljenih, Pljevlja su za osam mjeseci ove godine ostala bez 128 stanovnika. Za prvih osam mjeseci iz Pljevalja su se odselila 202 stanovnika, a u istom periodu doselila 74.

Od opština u Crnoj Gori, jedino se više stanovništva iseljava iz Bijelog Polja.

Za 15 godina od obnove crnogorske nezavisnosti prosječna zarada u Pljevljima porasla je za oko 220 eura.

Krajem 2006. godine, pokazuju podaci Monstata, prosječna zarada u industrijskom centru Crne Gore iznosila je oko 340 eura bez poreza i doprinosa, a krajem avgusta 567 eura.

Advertisement

Veću prosječnu zaradu od Pljevljaka imaju samo zaposleni u Tivtu.

Ovoliku prosječnu zaradu Pljevljaci imaju zahvaljujući zaposlenima u Rudniku uglja i Termoelektrani, gdje iznosi oko 800 eura.

Prosječna neto zarada u Pljevljima je u avgustu bila veća za 18 eura u odnosu na januar ove godine, odnosno 31 euro u odnosu na kraj 2019.

Prirodni priraštaj minus 253 za sedam mjeseci 2021.

Za sedam mjeseci ove godine prirodni priraštaj u Pljevljima iznosio je minus 253.

Prema podacima Uprave za statistiku, u Pljevljima je u tom periodu rođeno 80 beba, a preminula su 333 stanovnika.

Advertisement

Najveći negativni prirodni priraštaj u Pljevljima zabilježen je 2018. godine – minus 268. Prošle godine prirodni priraštaj iznosio je minus 262. Pljevlja su na dobrom putu da taj rekord ove godine obore, s obzirom da je u posljednjih dvadesetak dana samo od posljedica infekcije koronavirusom preminulo 28 ljudi.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije