Povežite se s nama

Ekonomija

Ako ugasimo domaće farme, skupo će nas koštati uvozno mlijeko

Objavljeno

dana

Predlažu da mlijeko poskupi pet odsto

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Moraju da se uključe otkupljivači, trgovački lanci, i na kraju da i sami građani, u granicama mogućeg, kupovinom domaćih proizvoda podrže proces da bi smo došli do održive cijene, bez koje ne možemo da sačuvamo farme i proizvodnju – poručuju iz Unije stočara.

Domaća mljekarska industrija našla se u pat poziciji iz koje se ne nazire održiv izlaz: farmeri, uz drastičan skok cijena stočne hrane i prateće rashode, ne mogu da održe rentabilnu proizvodnju, dok sa druge strane prerađivači mlijeka, odnosno mljekare i sirare, i pored povećanja troškova, nemaju luksuz da podignu cijene zbog jake strane konkurencije.

Začarani krug prijeti da ugasi domaće brendove, a svi se, i pored teške situacije, uzdaju u ekonomski patriotizam građana i podršku domaćoj proizvodnji, prije svega kroz spuštanje stopa PDV-a na hranu, pasterizovano mlijeko i gotove proizvode, ali i niže marže trgovinskih lanaca.

Advertisement

Nakon što ni u utorak nije postignut dogovor o povećanju otkupne cijene mlijeka, proizvođači, odnosno farmeri najavili su da će iduće sedmice obustaviti isporuku prerađivačima.

Kao uslov da sačuvaju svoje farme i održe proizvodnju, proizvođači mlijeka tražili su da se otkupna cijena mlijeka poveća za deset centi, što bi uticalo i na višu maloprodajnu cijenu.

Mljekare ne pristaju na povećanje otkupne cijene, a svi u lancu proizvodnje i prerade u jednom su saglasni – poskupili su svu inputi i posao je svima na granici rentabilnosti.

Advertisement

Troškovi viši od prihoda 

Kako za Portal Analitika kaže predsjednik Unije stočara Milko Živković, sve što utiče na proizvodnju mlijeka poskupilo je.

„Počev od goriva za poljoprivrednu mehanizaciju, preko stočne hrana u svim oblicima sve je toliko poskupilo, da je proizvodnja ugrožena do te mjere da troškovi proizvodnje daleko premašuju naše prihode“, ističe Živković.

Advertisement

Prema njegovim riječima, s obzirom na cijene na tržištu, smatraju da su njihovi zahtjevi opravdani.

„Pokušavamo da nađemo način da koliko je moguće uvažimo standard građana, jer znamo da je mlijeko socijalna katregorija. Istovremeno hoćemo da sačuvamo sektor proizvodnje mlijeka u Crnoj Gori, jer smatramo da je veoma bitan, na neki način strateški. Jer, ako ugušimo domaću proizvodnju, moraćemo da uvozimo mlijeko, koje ćemo plaćati više nego što nas košta domaća proizvodnja“, smatra Živković.

Prema riječima Ranka Bogavca, načelnika Direkcije za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, proizvođači mlijeka, nakon izostanka dogovora o povećanju otkupne cijene, najavljuju i smanjenje broja muznih krava.

Advertisement

„Sa druge strane, mljekari i sirari smatraju da su i oni u velikim problemima zbog povećanja cijena svih inputa, od goriva, ambalaže, do otežanog snabdijevanja sirovinom, jer prelaze veći put da bi dobavili istu količinu mlijeka, a imaju jaku konkurenciju u inostranim brendovima. Zato ne vide prostor za povećanje cijena, kako sirovog mlijeka, a ni gotovih proizvoda“, ističe Bogavac za Analitiku.

Stočna hrana za godinu duplo skuplja 

Proizvođači mlijeka odavno ukazuju na brojne probleme koje sektoru. Nabavne cijene stočne hrane duplo su više nego u istom periodu prošle godine, a oni mlijeko i dalje prodaju po istoj cijeni.

Advertisement

„Početkom prošle godine kupovali smo tonu kukuruza znatno ispod 200 eura, danas je cijena košta 370 eura ili više. Imali smo prosječnu cijenu koncentrovane stočne hrane, nekog solidnog kvaliteta, oko 300-320 eura po toni, a danas je cijena dostigla 450 eura pa i više“, pojašnjava predsjednik Unije stočara.

Živković dodaje da, za sada, neke mljekare u svojoj režiji nabavljaju koncentrat, i izbacuju svoju maržu, tako da je on dostupan njihovim kooperantima po cijeni od 420-430 eura po toni, što je i dalje značajno više nego lani.

Svi akteri – proizvođači, prerađivači, trgovinski lanci i Ministarstvo – pokušali su da se dogovore, ipak, ni nakon nekoliko mjeseci i novog rasta cijena, dogovora još nema.

Advertisement

Bogavac ističe da je Ministarstvo učinilo sve što je u njihovoj moći.

„Povećali smo cijenu osnovne premije sa pet na osam centi, premija na kvalitet je pet centi, i na količinu jedan cent, to je ukupno 14 centi u odnosu na prosječnu cijenu mlijeka od 36-37 centi, ispada da ministarstvo daje blizu 40 posto učešća. To je najviše u regionu, i u tom smislu ministarstvo ne može da reaguje više. Ali tu smo da pomognemo, da budemo medijatori, posredujemo da se sve riješi“, kaže Bogavac.

Svi imaju svoju računicu

Advertisement

Osim povećanja otkupne cijene mlijeka, proizvođači, napominje Bogavac imaju i druge zahtjeve.

Zahtjeve su ispostavili i mljekare i sirare.

„Proizvođači mlijeka traže smanjenje stope PDV-a na koncentrovanu hranu sa sedam na nultu stopu. Prerađivači traže nultu stopu PDV za pasterizovano kratkotrajno mlijeko sa sadašnjih sedam odsto. Sirari imaju zahtjev da se za poluprotektirane autohtone tradicionalne sireve spusti PDV sa 21 na sedam posto, čime bi se, smatraju, stvorio prostor da se podigne cijena proizvođačima mlijeka, i na taj način olakšala proizvodnja“, kaže Bogavac i podsjeća i da neke opštine posebno subvencionišu proizvodnju mlijeka.

Advertisement

Marketi najvažnija karika 

U nastaloj situaciji, kako navodi Bogavac, bolja pozicioniranost crnogorskih proizvoda pomogla bi i proizvođačima i mljekarima.

„Marketi su najvažnija karika. Oni mogu da pomognu tako što će u većem procentu da izdvoje naše, domaće proizvode. Potrebno je i da smanje maržu, kako bi na taj način omogućili mljekarama da podignu cijenu a da to ne utiče na krajnjeg potrošača“, ističe Bogavac.

Advertisement

Crnogorski proizvodi su, nerijetko, manje vidljivi od uvoznih u domaćim marketima.

Mlijeko je u domaćim trgovinskim lancima poskupilo, ali od toga, kaže Bogavac, nemaju koristi proizvođači.

„Kada nešto poskupi 10 centi, ne znači, ako je to u marketu skuplje, da je toliko dobio i proizvođač mlijeka. Bilo bi logično, kad nešto u marketu poskupi 10 centi, makar 5-6 centi da se reflektuje na proizvođača mlijeka ili farmera, međutim, to trenutno nije slučaj“, ističe Bogavac.

Advertisement

Uloga potrošača u rješavanju ovog problema je značajna. Proizvođači apeluju da građani kupuju mlijeko proizvedeno u našoj državi.

„Moraju da se uključe otkupljivači, trgovački lanci, i na kraju da i sami građani u granicama mogućeg, kupovinom učestvuju u tom procesu, da bi smo došli do održive cijene, bez koje ne možemo da sačuvamo farme i proizvodnju”, poziva Milko Živković.



Aktuelno
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ekonomija

Štednje struje gotovo da nema, meteo prilike ne idu na ruku

Objavljeno

dana

Autor

Cijena struje narednih mjeseci neće biti ispod 150 eura po megavat satu

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Najavljena energetska kriza, kako sada stvari stoje i kako pokazuju podaci, ne brine građane. Štednje gotovo da nema, a meteorološke prilike nam ne idu na ruku. Iz Elektroprivrede pozivaju na štednju.

U Crnoj Gori je u julu potrošeno 27 odsto više struje nego u junu.

“U odnosu na prethodnu godinu, takođe je veća i u odnosu na 2019.”, kazao je izvršnog direktora EPCG Nikola Rovčanin.

Advertisement

A, sve to se dešava u trenutku kada ni vrijeme ne ide na ruku energetskom sektoru. Već duže nema ozbiljnijih padavina, pa se suočavamo i sa velikim sušama.

“Za poboljšanje bilansa voda, neophodna je ciklonska kiša, da se realizuje velika količina kiše od preko 100 litara na kvadratnom metru”, kazao je meteorolog Branko Micev.

Da je suša ozbiljna pokazuju i slike akumulacionih jezera.

Advertisement

“Došlo je do poremećaja u režimu padavina, samim tim i u režimu bilansa voda i to će se sigurno odraziti na stanje”, dodao je Micev.

“Piva je negdje na 65 posto od plana, Perućica na 50 posto, inače, Perućica je u redovnom godišnjem remontu do 31. avgusta, na Pivi imamo zastoj jednog agregata tako da radi sa dva agregata zbog kvara na transformatoru ali to ćemo otkloniti”, kazao je Rovčanin.

Zbog svega navedenog, Rovčanin ističe da rast potrošnje nije povoljan u ovakvim okolnostima.

Advertisement

“Jer je veliki uvoz, ne samo količinski, čak je količinski i manji, već zbog cijene, koja na tržištu dostiže i do 500 eura. EPCG je za jun, jul i avgust uvezla oko 100 miliona eura, što je zaista neuobičajeno, prošle godine je bilo negdje iznad 30 miliona, sada već tri puta i više od toga, što je veliki teret za EPCG. I moj apel i apel kompanije jeste da štedimo”, poručio je Rovčanin.

Državne institucije i lokalne samouprave još uvijek se nijesu odlučili, kao u nekim evropskim zemljama, za mjere kao što su gašenje rasvjete, svijetlećih bilborda i slično.

No, ono što možemo, kažu iz EPCG, jeste da klima uređaje podesimo da hlade na 25 stepeni Celzijusa, a da uređaje koji su veliki potrošači koristimo kada je jeftina struja.

Advertisement



Aktuelno
Nastavite čitati

Ekonomija

Aerodromi raspisali oglas za novog direktora: Ovoga puta ne treba iskustvo u vazdušnom saobraćaju

Objavljeno

dana

Autor

Aerodromi prvi put na beogradskom sajmu: ”Između planina i mora”, Crna Gora je sve što vam treba

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Aerodromi Crne Gore raspisali su javni konkurs za izvršnog direktora, nakon što je, prije deset dana, sa ove pozicije smijenjen Goran Jandreoski, a na njegovo mjesto privremeno imenovan pomoćnik direktora za komercijalne poslove Vladan Drašković.

Tada je iz ACG rečeno da Odbor direktora očekuje od menadžmenta ubrzanje započetih procesa modernizacije, dok su Jandreoskom zahvalili na saradnji i poželjeli mu sreću i uspjeh u daljem radu, ali bez objašnjenja zbog čega je smijenjen. Međutim, njemu su, kako je naveo, motivi za smjenu „jasni kao dan“, ali ih je iz pristojnosti i profesionalnosti, odlučio zadržati za sebe.

“Na dan kad smo dočekali milionitog putnika i u mjesecu kada bilježimo ozbiljan rast prometa putnika i vazduhoplova, nakon godine, koliko sam proveo na mjestu izvršnog direktora, u kojoj su nam prihodi 150 posto veći u odnosu na godinu ranije i iznose 12 miliona eura, neko je ocijenio da takav rezultat treba da se kazni. Odgovor sa obrazloženjem na pitanje zašto sam smijenjen treba da se traži na drugoj adresi”, kazao je tada Jandreoski.

Advertisement

Nakon njegove smjene u medijima se spekulisalo da je ovo mjesto planirano za potpredsjednika Bošnjačke stranke (BS), koji je, prema podacima sa internet stranice BS završio Ekonomski i Fakultet za menadžment u Podgorici te stekao licence brokera, dilera, investicionog savjetnika i investicionog menadžmenta penzionog fonda.

Kada su Aerodromi u maju prošle godine raspisali oglas za direktora na kom je, među 14 kandidata, izabran Jandreoski, oglasom su, osim fakultetske diplome i pet godina rukovodilačkog iskustva, tražili i visoke etičke standarde i integritet, znanje engleskog jezika, iskustvo u oblasti vazdušnog saobraćaja, ekonomije ili poslovnog upravljanja. Osim toga, u oglasu je bilo navedeno da se na konkurs mogu javiti i stranci.

Sadržaj oglasa, koji je juče objavljen preko Zavoda za zapošljavanje, ovog puta je nešto drugačiji, te osim fakultetskog obrazovanja, znanja engleskog na srednjem nivou i petogodišnjeg upravljačkog iskustva, nema zahtjeva koji se odnose na dodatno iskustvo u vazdušnom saobraćaju niti je navedena mogućnost prijave stranih državljana. Oglas je, kako se navodi, otvoren narednih 15 dana, a zainteresovani kandidati su u obavezi da uz prijavu dostave diplomu, biografiju, dokaz o iskustvu na poslovima upravljanja, ljekarsko i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Advertisement

Vlada je prije mjesec imenovala novi odbor direktora ACG, a za predsjednika imenovala funkcionera GP Ura Eldina Dobardžića. Od starih članova, ostao je samo Nebojša Đoković iz DF-a, koji je prethodno bio predsjednik, dok su imenovani Kemal Purišić iz BS, Slavko Vukčević iz SNP-a i Momčilo Martinović iz DPS-a.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Ekonomija

Vučinić: Teret sudbine fabrike od nacionalnog značaja mora ponijeti država

Objavljeno

dana

Autor

Vučinić: Vrijeme da se osjeti posebna snaga i sposobnost mijenjanja na bolje

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Aktuelno.me


Predsjednik Radničke partije, Maksim Vučinić, poručio je da se ne smije dozvoliti bilo kom investitoru da ugrožava državni interes i dovede u pitanje sudbinu 230 porodica.

“Nije u pitanju samo sudbina 230 porodica nego skoro 1000 porodica koje direktno ili indirektno, posredno i neposredno zavise od sudbine nikšićke Željezare. Za vrijeme uprave Toščelika broj radnika je sveden tehnički na minimum, odnosno nešto manje od 300 radnika, a ta fabrika u normalnom pogonu može da zaposli od 750 do 1000 radnika”, kazao je Vučinić.

Prema njegovim riječima, da se Toščelik bavio razvojem postojeće i dovođenjem novih tehnologija, a ne rezanjem pogona, danas bi vjerovatno imali 1.000 situiranih familija, i dodao , “Da li je kriv Toščelik ili pojedinačni interesi ostaje na nadležnim organima da utvrde”.

Advertisement

“Ona politika koja bude kumovala konačnoj likvidaciji Željezare, sigurno neće moći više da priča o razvoju privrede i diverzifikaciji ekonomije”, zaključio je predsjednik Radničke partije.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije