Povežite se s nama

Ekonomija

Spremni da „spale“ još 15 miliona

Objavljeno

dana

Spremni da "spale" još 15 miliona

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


EPCG ODLUČNA DA RADI REKONSTRUKCIJU TERMOELEKTRANE UPRKOS UPOZORENJIMA

Spremni da „spale“ još 15 miliona

Zapanjujuća je tvrdoglavost da se uradi posao za koji će novac biti uzaludno potrošen, kaže Ines Mrdović Prave se ishitreni potezi, propusti i greške koji će imati nesagledive posljedice, upozorava Branko Radulović


Izvođač radova traži još 15 miliona, čime bi vrijednost posla premašila 69 miliona eura: TE Pljevlja, Foto: Biljana Matijasevic
Advertisement

Ugovor o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane (TE) Pljevlja treba raskinuti, jer su uzaludna i dodatna ulaganja, a mogla bi dovesti do novog kršenje zakona i ulazak u zonu krivične odgovornosti sadašnjeg menadžmenta Elektroprivrede (EPCG), upozoravaju sagovornici “Vijesti”.

Ugovor o rekonstrukciji TE za 54 miliona eura zaključen je u junu prošle godine, uz kritike da je bivša vlast prekršila tenderske procedure, dok interesi državne EPCG nijesu kvalitetno zaštićeni. Posao je povjeren konzorcijumu, kojeg čine kineski DEC International i domaće kompanije “Bemax”, “BB Solar” i “Permonte”. Suvlasnik “BB Solara” je, Blažo Đukanović, sin predsjednika države Mila Đukanovića

Pravna savjetnica u Akciji za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović za “Vijesti” kaže da je zapanjujuće tvrdoglavo insistiranje odgovornih u EPCG, a odnedavno i naknadna pamet u Ministarstvu kapitalnih investicija, da se pošto-poto realizuje ekološka rekonstrukcija, odnosno “posao za koji je svima jasno da je ekonomski neisplativ i da će novac biti uzaludno potrošen”.

Advertisement

Zamjenik predsjednika Pokreta za promjene, poslanik Branko Radulović ocijenio je da dešavanja u energetskom sektoru pokazuju nesaglasaje unutar same Vlade, sa stručnom javnošću i zahtjevima relevantnih međunarodnih institucija i globalnim trendovima.

”Umjesto sinhronizovanih, sveobuhvatnih i optimalnih rješenja i aktivnosti, prave se ishitreni potezi, propusti i greške koji će imati nesagledive posljedice. Mnogo populizma, površnosti i jeftinog reklamerstva. Tzv. ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja je tipičan primjer ovih dešavanja”, rekao je Radulović “Vijestima”.

Podsjeća da je prošle godine podnio krivičnu prijavu protiv prethodnog premijera Duška Markovića i odgovornih lica zbog toga što je “ugovor sačinjen na protivzakonit način”.

”Nastavak realizacije ovog korupcionaškog posla od strane novog menadžmenta EPCG porazno je i predstavlja saučesništvo. Koliko će nas sve to koštati, kada će se završiti i šta ćemo dobiti niko ne zna. Trebalo je raskinuti ovaj ugovor i insistirati na povraćaju datog avansa i krivičnoj odgovornosti aktera”, smatra Radulović.

Svima je jasno da je rekonstrukcija TE ekonomski neisplativ posao: Mrdović
Svima je jasno da je rekonstrukcija TE ekonomski neisplativ posao: Mrdovićfoto: Boris Pejović

TE je pomenuta i u ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije (EK), gdje se podsjeća da je postrojenje premašilo ugovoreni preostali broj radnih sati, dok je njena rekonstrukcija u skladu sa savremenim ekološkim standardima odložena.

”Energetska zajednica (EZ) pokrenula je postupak protiv Crne Gore. Uprkos tome, Crna Gora nastavlja da upravlja postrojenjem uz eksplicitnu saglasnost Vlade”, piše u izvještaju EK.

Advertisement

TE Pljevlja je već krajem prošle godine potrošila 20 hiljada radnih sati, koji su joj odlukom Ministarskog savjeta EZ iz 2016. bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023. TE je u okviru “opt-out” mehanizma koji omogućava članicama EZ da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja propisuje smanjenje emisije gasova i drugih materija štetnih po životnu sredinu.

”Po isteku 20.000 sati, postrojenja mogu ostati u pogonu samo ako ispunjavaju (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. To nije slučaj sa TE Pljevlja”, upozorili su ranije iz EZ.

Posao ni počeli, a traže još 15 miliona

Rekonstrukcija TE nije počela, a izabrani konzorcijum traži dodatnih 15 miliona, čime bi vrijednost ugovora, dogovorenog po sistemu ključ u ruke, premašila 69 miliona eura.

Iz EPCG nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li bi zbog zaključivanja aneksa ugovora ušli u zonu krivične odgovornosti, da li strahuju od novih krivičnih prijava, da li je novi menadžment uradio ekonomsku analizu o isplativnosti rekonstrukcije…

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin je prošle sedmice na skupu u Privrednoj komori rekao da je donijeta odluka da se ide u ekološku rekonstrukciju TE, ali da je ugovor koji je zaključila bivša uprava veoma loš jer nije garantovao smanjenje emisije sumpora, oksida azota, prašine, povećanje efikasnosti, zbog čega je troškove sanacije potrebno povećati za oko 15 miliona.

Advertisement

On je naveo da čekaju stav Direktorata za politiku javnih nabavki da li je za ove dodatne radove potrebno sporovesti novu javnu nabavku ili proširiti postojeći ugovor.

”Nema te rekonstrukcije koja može smanjiti emisiju CO2 iz TE na ugalj. Da nje sada nema, cijene struje bi otišle u nebo”, naveo je Rovčanin.

Nikola Rovčanin
foto: EPCG

Analiza ASP pokazala je da ne postoji zakonski osnov da se vrijednost postojećeg ugovora poveća za 15 miliona eura.

”Ako bi to bilo učinjeno, onda bi menadžment EPCG, kao i resorno Ministarstvo za kapitalne investicije i Direktorat za javne nabavke Ministarstva finansija i socijalnog staranja, a pod uslovom da oni daju saglasnost za zaključenje aneksa, ušli u zonu krivične odgovornosti”, navodi se u analizi.

Sumnja za odgovornost menadžmenta odnosila bi se, kako se dodaje, na krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju u vezi sa prekoračenjem granica ovlašćenja odgovornih lica i pribavljanjem protivpravne imovinske koristi drugome (izabranim ponuđačima), te nanošenjem drugome imovinske štete (konkretno EPCG).

”U pogledu odgovornih u dva Vladina resora, sumnja na krivičnu odgovornost odnosila bi se na krivična djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi, a u vezi sa prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, pribavljanjem drugome koristi i nanošenjem štete, kao i kršenja zakona ili drugih propisa ili opštih akata, iako su službena lista bila svjesna ili bila dužna i mogla biti svjesna da može nastupiti povreda prava ili imovinska šteta”, piše u analizi.

Advertisement

Dodaje se da je ugovor o rekonstrukciji TE zaključen na osnovu ranije važećeg Zakona o javnim nabavkama i da je predvidio da je ugovorena cijena fiksna i da se ne može povećavati.

”Taj Zakon je davao mogućnost sprovođenja pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje u situaciji nabavke usluga i izvođenja radova, koji nijesu obuhvaćeni ugovorom, a usljed nepredviđenih okolnosti su postali neophodni za izvršenje ugovora, ali samo do 15 odsto vrijednosti osnovnog ugovora. To bi u slučaju ekološke rekonstrukcije TE bilo 8,1 miliona eura, a ne 15 miliona, koliko se dodatno traži”, piše u analizi.

Napominje se da je sada na snazi novi Zakon o javnim nabavkama, tako da EPCG ne može pokrenuti pregovarački postupak na osnovu zakona koji je prestao da važi, naročito što se u prelaznim i završnim odredbama važećeg jasno navodi “da će se postupci nabavki započeti prije početka primjene novog zakona sprovesti po propisima po kojima su započeti, odnosno ugovor treba da bude realizovan kako je i dogovoren”.

Mnogo populizma, površnosti i jeftinog reklamerstva: Radulović
Mnogo populizma, površnosti i jeftinog reklamerstva: Radulovićfoto: Boris Pejović

”Pravno posmatrano, jedina opcija koja ostaje EPCG, a ukoliko za 54 miliona eura ne može da se završi ekološka rekonstrukcija TE, jeste da raskine postojeći ugovor i pokrene proceduru po novom Zakonu o javnim nabavkama, ali bi bilo optimalno da prethodno uradi ekonomsku analizu opravdanosti ove investicije. Sve drugo bi bilo teško kršenje zakonskih propisa i ulazak u zonu krivične odgovornosti”, piše u analizi.

Takođe, u analizi ASP-a, koja se pitanjem TE i pravedne tranzicije za grad Pljevlja bavi uz podršku norveške Minor fondacije, ukazuje se i da Zakon o javnim nabavkama ne daje mogućnost Direktoratu za javne nabavke da odluči o konkretnoj pravnoj situaciji u odnosu na ekološku rekonstrukciju TE.

”Zakon o javnim nabavkama propisuje da nadležni organ daje saglasnost naručiocima o ispunjenosti uslova za sprovođenje odgovarajućeg postupka javne nabavke i pruža savjetodavnu pomoć. U konkretnom je postupak javne nabavke okončan i ugovor zaključen, te ne postoji niti jedna odredba kojom nadležni organ može odobravati zaključenje aneksa višemilionskih vrijednosti, pogotovu u odnosu na postupke nabavki sprovedenih na osnovu ranijeg Zakona”.

Advertisement

Energetsku krizu koriste da prikažu da se bez TE ne može

Ines Mrdović podsjeća da ugovorena cijena obuhvata vrijednost svih nepredviđenih radova i svih viškova radova, a isključuje uticaj manjka radova, odnosno da je ta cijena fiksna i predstavlja maksimalni iznos za sve ugovorene poslove o ekološkoj rekonstrukciji.

Kako naglašava, menadžment EPCG ima dovoljno prostora da raskine ugovor, taj novac uloži za izgradnju novog energetskog objekta, a sa predstavnicima EZ u međuvremenu dogovori režim rada TE u narednim godinama.

”Postojeća energetska kriza u Evropi nije parametar, koji treba da odredi sudbinu TE u Pljevljima, iako vidimo uporna nastojanja odgovornih da tu krizu kratkoročno iskoriste kako bi prikazali da se bez TE ne može. Pitanje TE jeste izuzetno kompleksno, upravo zbog ogromne zavisnosti od proizvodnje energije iz nje, jer obezbjeđuje trećinu struje u zemlji, ali ‘zabijanje glava u pijesak’ neće riješiti problem, već se čitava društvena zajednica i sva njena znanja moraju uključiti u rješavanje ovog gorućeg energetskog pitanja u zemlji. Odluka o budućnosti TE ne smije biti donijeta od ograničenog broja subjekata, već se rasprava o njenoj budućnosti mora otvoriti za sve aktere i ukupno građanstvo u zemlji”, kaže Mrdović.

Branko Radulović je ocijenio da je trenutna energetska kriza i značajan rast cijene električne energije, ne računajući potencijal vjetra, proizvod geopolitičkih dešavanja i tražnje u pandemiji.

”Sigurno da će ekološki problemi biti prioritetni i da će energetika morati da se transformiše i prilagodi novim zahtjevima koji će se donijeti u Glazgovu. Tranzicioni energetski miks biće sa sve manje CO2. Zato su i Kinezi koji su najveći emitenti CO2 i graditelji na Zapadnom Balkanu, donijeli odluku da više ne grade elektrane na ugalj van svojih granica”.

Advertisement

Pljevlja se mogu pretvoriti u Šulu

U Izvještaju EK navodi se da nivo usklađenosti Crne Gore po pitanju klimatskih promjena ostaje ograničen i da je potreban značajan rad na usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, kao što je uključivanje preostalih elemenata EU sistema za trgovanje emisijama štetnih gasova (ETS).

Iz EPCG su ranije saopštili da Crna Gora mora ispuniti uslove o smanjenju emisije CO2 i preći na zelenu energiju, ali da ne smije ugroziti sebe niti Pljevlja – grad čiji je život sada zasnovan na energetici, jer u TE i Rudniku direktno radi 1.200 zaposlenih.

Predsjednik Ekološkog društva Breznica Milorad Mitrović za “Vijesti” je rekao da niko ne vjeruje u pravednu zelenu tranziciju.

”Vlada neće ispuniti obećanja, ko je jamio – jamio”, kaže Mitrović.

Smatra da je prethodna DPS vlast namjerno potrošila sate predviđene za rad TE, a ako se postrojenje ugasi, Pljevlja će ostati kao Šula – nekadašnje rudarsko naselje kod Pljevalja, koje je sada zagađeno, devastirano i napušteno.

Advertisement

Prema riječima Mitrovića, Pljevljaci su protiv zatvaranja TE, jer nemaju izbora, jer i da je ugase – pitanje je koliko bi to popravilo životnu sredinu.

Podsjeća da se ljudi iseljavaju iz Pljevalja, zbog zagađenja.

”Ako se ovako nastavi još 10 godina, nestaje hiljade ljudi – ili odu ili umru. Ovdje 50 sela nema stanovnika, svi objekti su se urušili, ili su pred rušenjem”, rekao je Mitrović.

Novinar lista Dan Božo Jelovac kaže da je nesreća Pljevalja što se TE ikada sagradila

”Nesreća je što je izgrađena i krenula masovna eksploatacija uglja. Druga nesreća je što nijedan propis nije ispoštovan, a treća je kako obezbijediti struju ako se zatvori TE”, rekao je Jelovac za “Vijesti”.

Advertisement

Smatra da je opcija da se smanji rad, da radi samo u određenom periodu i da se kombinuje sa cijenom na tržištu.

”Problem je što ništa nijesu ponudili kao alternativu Pljevljima”.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao je krajem septembra da je dogovoreno pola milijarde eura investicija u Pljevlja i novih 1.000 radnih mjesta.

Radulović: Od milion tona uglja više od 2,5 miliona tona CO2

Radulović kaže da budućnost TE treba da bude rezultat saglasja EZ, zaključaka iz Glazgova, vremena za izgradnju drugih izvora električne energije, zdravstvenog i socijalnog stanja u Pljevljima i prije svega modela ekološke rekonstrukcije.

”Projektni zadatak ekološke rekonstrukcije mora zadovoljiti Direktivu EU o industrijskim emisijama i tehnologije smanjenja ili eliminacije CO2 u šarži, pripremi, ložištu ili dimnjaku. Tako, kada neka od ovih tehnoloških rešenja budu imala punu komercijalnu primjenu unaprijedio bi se ili počeo novi rad TE bez novih rekonstrukcija i novih 100 miliona eura. Problem je i ko će izvršiti rekonstrukciju TE jer više niko neće da učestvuje u gubitničkim poslovima. Moraju znati naši stručnjaci da milion tona uglja emituje više od 2,5 miliona tona CO2, da je emisija duplo manja sa plinom kao gorivom, da je dozvoljena 20 puta manja emisija, da će cijena CO2 eksponencijalno rasti. Ko će plaćati mnogostruko veću cijenu električne energije od tržišne kada se one uskoro stabilizuje? Niko. Da ne govorimo o sankcijama ili visokim carinama na izvoz roba. Mora znati novi menadžment i to da socijalnu politiku vodi Vlada, a oni treba da vode poslovnu politiku zasnovanu na tržišnoj ekonomiji”.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Ekonomija

Budi odgovoran: Evidentirano 25 pritužbi

Objavljeno

dana

Budi odgovoran: Građani se žalili na neizdavanje fiskalnih računa, nepravilno navedene cijene, nelegalne radnje...

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


bez novčanih kazni

Budi odgovoran: Evidentirano 25 pritužbi

Najveći broj prijava odnosio se na neizdavanje fiskalnih računa, ali su evidentirane i pritužbe na nelegalan rad i neprijavljene radnike


Foto: Screenshot
Advertisement

U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirano 25 pritužbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Najveći broj prijava odnosio se na neizdavanje fiskalnih računa, ali su evidentirane i pritužbe na nelegalan rad i neprijavljene radnike.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole podgoričke perionice Wash and dry i Red taksija, prijavljenih da ne izdaju fiskalne račune, dok je parking u Tuzima, prijavljen po istom osnovu, zatečen zatvoren.

Advertisement

U proceduri su prijave o neizdavanju fiskalnih računa u auto servisu Nešo, teretani Coloseum i poslastičarnici Korzo u Podgorici, Lokomotiva pubu u Danilovgradu, piljari Voće i povrće Macko, restoranu Pekara i kafićima San Remo, Baština, Mocco, Šetaliste i D&M u Nikšiću, kao i restoranu Cvijo i pekari Cezar u Baru.

U proceduri su i prijave da se u nikšićkoj kafani Vir konzumiraju cigarete, da je u objektu La chef u Nikšiću proširena djelatnost, u apoteci u Podgorici nijesu uspostavili sistem plaćanja karticom, a u podgoričkom Kolos Gym-u nijesu prijavljeni radnici.

Pritužbe se odnose i na rad na crno prodavnice suhomesnatih proizvoda na zelenoj pijaci u Baru i nepoštovanje epidemioloških mjera prilikom organizovanja različitih proslava u restoranu Salaš.

Građani su se žalili i na bezbijednost puteva, nepostojanje svjetlosnih upozorenja na pješačkom prelazu i krađu i devastaciju drva iz autokampa Neptun u Ulcinju.

Kampanju Budi odgovoran su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Advertisement

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Ekonomija

Obavezna rezerva 213,5 miliona eura

Objavljeno

dana

Usvojena nova EBRD strategija za Crnu Goru

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


podaci cbcg

Obavezna rezerva 213,5 miliona eura

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 61 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 39 odsto


Ilustracija, Foto: Shutterstock
Advertisement

Obavezna rezerva banaka na kraju oktobra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 213,5 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 61 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 39 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u septembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,92 milijarde eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 76,5 odsto, a na oročene 23,5 odsto.

Advertisement

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Ekonomija

Digitalna transformacija neminovna

Objavljeno

dana

Digitalna transformacija neminovna

Najnovije Vijesti iz Ekonomije, izvor portal: Vijesti.me


Konferencija o ekonomiji Montenegro 2021

Digitalna transformacija neminovna

„Radili smo istraživanje koje je pokazalo da je nivo svijesti o potrebi digitalne transformacije jako nizak. Mala i srednja preduzeća nijesu imala ideju o tome šta je digitalna transformacija, kako se sprovodi i koliko košta, a to je bilo mnogo prije koronakrize“, saopštio je Nikolić


Foto: PKCG
Advertisement

Digitalna transformacija, od koje više nego ikad zavisi privredni razvoj, neminovna je promjena koju je lakše sprovesti uz međusobnu podršku i razmjenu znanja i iskustavai, ocijenjeno je na jednom od panela Konferencije o ekonomiji Montenegro 2021.

Direktor IEDC-a iz Bleda, Nenad Filipović, kazao je na panelu pod nazivom (Ne)spremni za digitalnu transformaciju, da su glavni razlozi za sprovođenje tog procesa to što biznis postaje brži, a turbulencije jače, što zahtijeva agilni pristup poslovnim procesima.

On je na konferenciji, koju je Privredna komora (PKCG) krajem sedmice organizovala u Bečićima, kazao i da stari modeli poslovanja onemogućavaju dolazak do novih vrijednosti.

Advertisement

Filipović je, govoreći o istraživanju koje se fokusiralo na (ne)spremnost kompanija u regionu za digitalnu transformaciju, naveo da je nedostatak svijesti o toj vrsti transformacije prisutan ne samo kod malih i srednjih preduzeća, već i u velikim preduzećima.

„Većina sagovornika se pogrešno fokusirala na riječ digitalna, a ne na transformaciju poslovnog modela stvaranja vrijednosti na drugačiji način nego ranije, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji“, objasnio je Filipović.

Direktor Amplituda i moderator panela, Nenad Novović, rekao je da je digitalna transformacija ključna sintagma svuda u svijetu u posljednjih nekoliko godina

„Ko će se baviti digitalnom transformacijom i ko će platiti taj proces ključna su pitanja o kojima treba razgovarati, kao i o razmjeni dobre prakse između zemalja regiona“, naveo je Novović.

Direktor Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije, Predrag Nikolić, kazao je da su u većini slučajeva preduzeća na samom početku procesa digitalne transformacije.

Advertisement

„Radili smo istraživanje koje je pokazalo da je nivo svijesti o potrebi digitalne transformacije jako nizak. Mala i srednja preduzeća nijesu imala ideju o tome šta je digitalna transformacija, kako se sprovodi i koliko košta, a to je bilo mnogo prije koronakrize“, saopštio je Nikolić.

On je dodao da je Centar za digitalnu transformaciju formiran prije tri godine kako bi pomogao mala i srednja preduzeća u Srbiji da započnu ili nastavile put digitalne transformacijie.

Nikolić smatra da će IT industrija proći kroz transformaciju u budućnosti, kao i da će se do kraja 2024. godine 60 odsto platformi i online aplikacija raditi bez potrebe za kodom i uz vrlo malo programiranja.

„Zato će i IT stručnjaci morati da specijalizuju svoja znanja u skladu sa savremenim IT tehnologijama“, rekao je Nikolić.

Suosnivač i predsjednik uprave Scale focus i član uprave AIBEST, Plamen Tsekov, smatra da kompanije da bi bile uspješne moraju proći kroz digitalnu transformaciju.

Advertisement

„Ako se kompanija ne trasformiše, upašće u velike probleme. Oni koji ispadnu iz te trke biće neuspješni i teže će da prežive“, poručio je Tsekov.

Direktorica DIH Slovenija, Katja Mohar Bastar, kazala je da je korisno da se čuju iskustva regiona na polju digitalizacije, posebno o zelenoj digitalnoj temi.

Ona je predstavila digitalno inovacioni hab u Sloveniji, čija je misija digitalizacija malih i srednjih preduzeća kojima se pomaže putem četiri vaučera za digitalizaciju – za digitalnu strategiju, marketing, sajber bezbjednost i digitalne kompetencije, koje je do sada iskoristilo 2,3 hiljade kompanija

„Potrebno je provjeriti stanje preduzeća, ali prije svega moramo da probudimo svijest o važnosti i benefitima koje donosi ovaj proces. To je prvi korak koji prethodi formiranju digitalnog ekosistema“, saopštila je Mohar Bastar.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije