Povežite se s nama

Društvo

Blokirani računi opštinskih preduzeća

Objavljeno

dana

Blokirani računi opštinskih preduzeća

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


„najveći prispjeli poreski dug ima preduzeće Čistoća oko 900.000 eura“

Blokirani računi opštinskih preduzeća

Zbog neizmirivanja dospjelih poreskih obaveza, Uprava prihoda blokirala Čistoću, Vodovod, Grijanje, Lokalne puteve, Centar za sport i rekreaciju i Radio-televiziju Pljevlja


Opština Pljevlja, Foto: Goran Malidžan
Advertisement

Uprava prihoda blokirala je šest pljevaljskih opštinskih preduzeća zbog neizmirivanja dospjelih poreskih obaveza u iznosu od oko 2,6 miliona eura.

U blokadi su računi preduzeća Čistoća, Vodovod, Grijanje, Lokalni putevi, Centar za sport i rekreaciju i Radio televizija Pljevlja.

Blokada je uslijedila nakon što preduzeća nisu mogla da reprogramiraju dopjele poreske obaveze.

Advertisement

Iako je postojala zakonska osnova za blokadu računa na cjelokupan dug, uprava prihoda blokirala je račun pljevaljskih preduzeća na oko deset odsto od prispjelih neplaćenih obaveza.

Prema nezvaničnim informacijama” Vijesti”, najveći prispjeli poreski dug ima preduzeće Čistoća oko 900.000 eura, a račun je blokiran na iznos od oko 130.000 eura. Prispjeli dug Čistoće manji je za oko pola miliona u odnosu na januar ove godine.

Veliki dužnik je i opštinsko preduzeće Vodovod čiji je račun blokiran na iznos od oko 36.000 eura. Ukupne prispjele poreske obaveze Vodovoda iznose blizu 880.000 eura i manje su za skoro 137.000 u odnosu na šrije jedanaest mjeseci.

Prispjele obaveze Radio televizije Pljevlja iznose oko 350.000 eura i manje su za skoro 40.000 u odnosu na januar ove godine. Račun tog preduzeća blokiran je na iznos od ko 20.000 eura.

Dospjeli poreski dug Lokalnih puteva je preko 228.000 eura i manji je u odnosu na januar ove godine za 37.000 eura. Račun ovog preduzeća blokiran je na iznos od oko 33.000 eura.

Advertisement

Preduzeće Grijanje, koje gazduje gradskom kotlarnicom iz koje se griju stanovi i poslovni prostori u centru grada, blokirano je na iznos od 18.000 eura. Ukupne prispjele poreske obaveze ovog preduzeća iznose oko 137.000 eura i veće su za skoro 9.000 eura u odnosu na januar ove godine.

Račun Centra za rekreaciju, koji gazduje gradskim stadionom, blokiran je na iznos od oko 15.000 eura. Prispjeli poreski dug ovog društva sa ograničenom odgovornošću je oko 114.000 eura i manji je za skoro šesnaest hiljada u odnosu na prije 11 mjeseci.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Društvo

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Objavljeno

dana

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Iz resornog ministarstva nisu upoznati da se na toj lokaciji planira gradnja

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović


Foto: Printscreen
Advertisement

U selu Novakovići, kom pripadaju dva „gorska oka“- Riblje i Vražje jezero i gdje se priroda opire urbanizaciji, preko noći su, prema tvrdnjama mještana, započeti građevinski radovi.

„Probijen put kroz poljoprivredno zemljište, da bi se došlo do parcele. Ormar je postavljen, struja je bila priključena, pa je neko na našu prijavu reagovao i ti koji su priključili isključili su je. Tamo ima 8 ili 10 satova“, kazao je Mito Žugić, iz mjesne zajednice Novakovići.

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović.

Advertisement

„Nijesu planirane zgrade, ali jesu bungalovi“, kazala je za Televiziju Vijesti bivša vlasnica placa Borka Pavlović koja je obavila pripremne radove na svojoj doskorašnjoj parceli.

U odgovoru ipak ne otkriva ime kupca ,niti njegove konkretne građevinske planove .

„Radi se isključivo o infrastrukturi koju smo radili na porodičnom imanju. Radovi su isključivo vezani za komunalnu infrastrukturu, tačnije vodu, struju i put s namjerom rješavanja porodičnih problema i planova“, kazala je Pavlović.

Pavlović je, kaže, neprijatno iznenađena postupkom komšija i rođaka.

Ona tvrdi da je prije intervencija na terenu dobila njihovu saglasnost, te da su problemi iskrsli po obavljenom poslu.

Advertisement

Komšije odgovaraju da im nije predočeno šta se planira.

„Urađeno je na divlje sve, bez papira, bez igdje išta. Kanalizacije nema, septičke jame će da se prave i voda da se odliva u jezero. Tu su ovi stećci koje mi zovemo grčko groblje, oni su pod zaštitom UNESCA“, kazao je Žugić.

„Turisti koji dolaze na Durmitor ne dolaze zbog hotela i betona, već zbog ovakve prirode. Jednog dana kad nje ne bude neće biti ni njih, sve to što se pravi pašće u vodu“, kazala je Branka Pavlović.

Nelegalne radove koji se tiču puta i struje, kao i probijanja kanala za vodu, u svom izvještaju konstatovala je i Komunalna policija na Žabljaku, naloživši vlasniku parcele da bez odobrenja nadležnih organa ne nastavlja posao.

„Radovi su izvedeni bez odobrenja nadležnih organa. Trenutno na navedenoj parceli nije otpočeta gradnja stambenih objekata niti će to biti moguće bez građeviske dozvole (prijave gradnje) i dobijanja svih potrebnih saglasnosti“, navodi se u saopštenju Komunalne policije.

Advertisement

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ne zna da se na ovoj lokaciji planira gradnja i zato najavljuju kontrolu.

„Shodno Prostorno-urbanističkom planu Opštine Žabljak i Planu Posebne namjene za Durmitorsko područje izvršićemo kontrolu sprovođenja planske dokumentacije na terenu, kao i kontrolu nelegalne gradnje“, navodi se iz ovog resora.

Mještani Novakovica su peticiju sa 32 potpisa uputili brojnim službama i inspekcijama, ali kazu da su se do sada svi proglasili nenadležnima.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Objavljeno

dana

Autor

U ponedjeljak povremeno moguća kiša, do 20 stepeni

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


VREMENSKA PROGNOZA

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju


Foto: Shutterstock
Advertisement

U Crnoj Gori u ponedjeljak će biti pretežno oblačno sa kišom, na jugu lokalno pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru u višim planinskim predjelima snijeg, a u nižim kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg.

Sniježne padavine, u popodnevnim satima ili krajem dana, moguće su i u višim centralnim predjelima.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju.

Advertisement

Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet, a najviša dnevna od nula do 13 stepeni.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

Nezaštićene i prepuštene sebi

Objavljeno

dana

Nezaštićene i prepuštene sebi

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


CIN CG: STRUKTURNO NASILJE NAD ŽENAMA U CRNOJ GORI

Nezaštićene i prepuštene sebi

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida za nepunih mjesec dana – obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite…


Foto: BRIGITTE HASE/EU
Advertisement

Najprije sam čekala jako dugo u hodniku da me neko primi. Kod kuće sam imala bebu staru nepunih mjesec dana. I još jedno dijete od šest godina. Inspektor me nije istog dana primio, nego sjutradan. Ispričala sam događaj, a inspektor je zapisničarki izdiktirao potpuno drugačije. Tražila sam da se izmijene neke rečenice u zapisniku, što je djelimično učinio, ali ne sasvim kako sam rekla da treba da piše. Suština je da je inspektor htio da prikaže da sam dobila batine od supruga, jer sam to ja izazvala… To je bilo 17 dana nakon mog porođaja…”.

Ovo je samo jedna od skoro 200 ispovijesti koje su dostavljene redakciji “Vijesti”, kroz upitnik o povjerenju u institucije u pogledu nasilja u porodici, a u čijoj obradi je učestvovao i Centar za ženska prava. Kroz najveći broj odgovora provlači se ista poruka – žrtve nemaju povjerenja u institucije. A kako i da ga imaju kad institucije ne vjeruju njima.

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida koja su se dogodila u nepunih mjesec dana u malobrojnoj Crnoj Gori. Obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite. Leon Đokaj, ubica devetnaestogodišnje Šejle Bakije, prije nego što je počinio strašan zločin oslobođen je odlukom Suda za prekršaje, jer tužilac njegove prijetnje da će “krv pasti” nije shvatio kao grubo nasilje. Nedugo nakon toga ih je obistinio. Institucije su rekle da je sve urađeno “pravilno i zakonito”. Građani i građanke nisu tako mislili pa su organizovali dva mirna protesta sa zahtjevima da se održi vanredna sjednica Vlade i uradi analiza postupanja svih institucija. Na ove zahtjeve kabinet predsjednika nikada nije odgovorio. Ni nova Vlada u najavi ne obećava progres, sudeći po broju žena koje (ne)učestvuju u pregovorima.

Advertisement

I drugo ubistvo je prošlo bez ikakve rekacije nadležnih. Počinio ga je osuđivani nasilnik, Ahmet Škrijelj, koji je, u prisustvu petoro maloljetne djece prvo usmrtio suprugu, zatim teško povrijedio maloljetnu kćerku, a potom izvršio samoubistvo. Nasilje u toj porodici je bilo poznato svima, od komšija do centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, suda. Pa ipak je žrtva bila sama, prinuđena da trpi do samog kraja.

Sistem ne štiti ni djecu, čak ni kada su seksualno zlostavljana, oteta, prinuđena na suživot sa odraslim nasilnicima. O tome svjedoče učestali seksualni napadi na djecu, čiji su počinioci već poznati kao osuđivani višestruki povratnici. Posljednji takav slučaj je iz Plava, malog mjesta u kojem se sve zna, ali se o silovanju i otmici dvanaestogodišnje djevojčice ćutalo sve dok slučaj, četiri mjeseca kasnije, nije stigao do medija. Prema reakcijama na medijske napise, javnost je najviše uznemirila činjenica da je silovatelj i otmičar djeteta – oženjen.

Pa kome onda sistem vjeruje ako već ne vjeruje žrtvama?

Sudeći po riječima i djelima ličnosti sa najviših državnih adresa, reklo bi se da vjeruje nasilnicima.

Vjeruje im čak i kada protiv njih postoje pravnosnažne presude za nasilje u porodici i kada ne dozvoljavaju djeci kontakt sa majkama. Takvih je nasilnika mnogo, prema statistici Osnovnog suda u Podgorici, u kojem je od 2017. godine aktivno oko 150 predmeta. O tome je u Hrvatskoj pisala novinarka Jelena Jindra, a kod nas Damira Kalač. U Hvatskoj je zlostavljački sistem pao, a kod nas još nije, a kad će ne znamo.

Advertisement

Prva kazna zatvora u jednom takvom slučaju izrečena je Tomašu Boškoviću, nakon što je pune tri godine onemogućavao djeci kontakt sa majkom. On je, međutim, na osnovu mišljenja rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića – pomilovan.

Ovakva djela predstavljaju strukturno nasilje nad ženama, tj. nasilje koje je ukorijenjeno u nepravednom kulturnom, pravnom, političkom, socijalnom sistemu i strukturama koje odlikuje rodna i druge nejednakosti, koje se reprodukuju kroz državne politike i institucionalne norme i prakse. Ono se ogleda i u brojnim primjerima nekažnjenih mizoginih i seksističkih nastupa javnih ličnosti, blogera, političara,među kojima je najsvježija izjava poslanika u Skupštini Crne Gore, Slavena Radunovića. Poslanik partije sa demokratskim imenom, koji filigranski mjereći “tanku nit koja presuđuje u odluci da li je bilo silovanja ili nije”, zabrinut da se može dogoditi da “razmažena ćerka bude ljubomorna na svog momka pa ga prijavi za silovanje, pa s obzirom čija je ćerka, taj mladić završi kao silovatelj”, velikodušno relativizuje činjenicu da je broj prijavljenih silovanja veoma nizak, a broj osuđujućih presuda još niži, upravo zato što njegovo mišljenje dijeli većina onih koji treba da djeluju u ovakvim slučajevima.

Kada svemu dodamo govor mržnje i seksizam usmjeren prema ženama u politici i javnom životu, koji je toliko učestao da ne stižemo na sve ni odreagovati, onda je jasno zašto u Crnoj Gori žene ne samo ubijaju i zlostavljaju, već i zašto se – ne rađaju. Crna Gora je, naime, jedna od država u kojima se godinama rađa znatno manje djevojčica nego dječaka (108:100 u posljednje tri godine) jer roditelji i šira familija preferiraju nasljednike (ko zna čega, kada oko trećina građana/ki živi u riziku od siromaštva, a skoro svaki deseti ispod linije apsolutnog siromaštva). Ni kampanja “Neželjena”, tokom koje je prikupljeno preko 6.000 potpisa građanki i građana, nije pomogla da se ovaj problem nađe u fokusu države koja ove godine bilježi negativni prirodni priraštaj.

Sve ovo se događa u godini u kojoj ističe četvorogodišnji rok za ispunjavanje pravno obavezujućih preporuka koje je državi uputio GREVIO – Ekspertsko tijelo za praćenje primjene Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije). I sve to u zemlji koja se naziva “liderom evropskih integracija”.

CIN CG

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije