Povežite se s nama

Društvo

Put preporodio plavsko-gusinjski kraj: Jezera i rijeke pravo otkriće za Podgoričane i primorce

Objavljeno

dana

Put preporodio plavsko-gusinjski kraj: Jezera i rijeke pravo otkriće za Podgoričane i primorce

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


benefiti se već uveliko osjećaju

Put preporodio plavsko-gusinjski kraj: Jezera i rijeke pravo otkriće za Podgoričane i primorce

Otvaranje puta od Gusinja i Plava do Podgorice donijelo velike koristi opštinama na sjeveru


Novi put od Podgorice za Gusinje i Plav preko Albanije, Foto: BORIS PEJOVIC
Advertisement

Benefiti od otvaranja puta od Gusinja i Plava do Podgorice, koji prolazi kroz Albaniju dolinom rijeke Cijevne, već se osjećaju uveliko, ali je do pune valorizacije potrebno uraditi još neke neke infrastrukturne pretpostavke i otkloniti tehničke nedostatke.

U tim ocjenama slažu se svi sagovornici “Vijesti”, među kojima i predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić (DPS).

Ona ističe da se otvaraju neke nove perspektive za sjeveroistok Crne Gore, posebno još kada se završi put preko planine Bogićevice do Dečana na Kosovu, koji je sa strane Kosova već završen, i kada autoput stigne do Andrijevice.

Advertisement

“To je već neka nova realnost i perspektiva. Ali potrebno je da se, kada se radi o turizmu, riješe smještajni kapaciteti u Gusinju. U ekonomskom smislu mi već imamo dvije stare fabrike koje su privatizovane. U pogonima nekadašnjeg ‘Titeksa’ danas je moderna fabrika peleta, dok je bivši ‘Termoplast’ prodat našim ljudima iz dijaspore koji će sada to privesti namjeni”, kaže Čekić.

Čekić
Čekićfoto: Opština Gusinje

Ona kaže da je ova varoš ljetos, nakon otvaranja puta, bila puna života i vikend turista sa juga Crne Gore.

”Od nadležnih državnih institucija sada će zavisiti dalja valorizacija i turističkih i ekonomskih potencijala ovog kraja”, kaže Čekić.

Jedno od tih ograničenja je i to što je put sada zabranjen za teretna vozila. Mi smo tražili da se dozvoli i teretnim vozilima do sedam i po tona da mogu ići putem. Tako bi naši poljoprivredni proizvođači ujutru za sat i petnaest minuta stizali na pijacu u Podgorici, gdje bi plasirali svoje proizvode, i popodne se vraćali na svoja imanja. Treba otkloniti i nedostatke zbog lošeg interneta i struje na graničnim prelazima, zbog čega se stvaraju vještačka zadržavanja.

I predsjednik opštine Plav Nihad Canović (SD), ne krije zadovoljstvo zbog konačnog otvaranja puta prema Podgorici kroz Albaniju.

“Benefiti se osjećaju od prvog dana otvaranja, početkom avgusta, i to je bilo vidljivo golim okom. Na ulicama Plava bilo je automobila sa registarskim oznakama Podgorice i primorskih gradova. Za te ljude, Plav i Gusinje sa planinama, jezerima i rijekama, bili su otkriće”, kaže Canović.

Tvrdi da je sada najhitnije da se završi put prema Dečanima i niz drugih pristupnih puteva do turističkih i planinarskih destinacija.

Advertisement

”Osim što je put do Podgorice smanjen za stotinu kilometara, potrebno je da se država sada više posveti sjeveru Crne Gore i ovom kraju i da se uradi još niz drugih projekata kako bi se riješio gorući problem, a to su do sada nezaustavljive migracije”, kaže Canović.

Ističe da Nacionalni park “Prokletije” i čitav kraj predstavljaju atrakciju za ljude iz centralnih i južnih gradova Crne Gore, kojima je do sada bilo daleko doći do Plava i Gusinja, praktično kružnim tokom preko Kolašina i Ribarevina i Berana.

”Novi put treba da bude i zamah investitorima. Dijaspora je uočila da ovdje ima smisla ulagati. Ljudi koji su do sada ulagali samo na jugu Crne Gore, vide da velike potencijale i ovog kraja. Trenutno se ubrzano radi na renoviranju hotela ‘Jezero’. Odmah ispod tog hotela, drugi privatni preduzetnik gradi hotel manjih kapaciteta. Na lokaciji takozvane ribarske stanice, na obali jezera, jedan naš čovjek koji radi u Njemačkoj, planira značajnu investiciju. Sve je to ohrabrujuće”, ističe Canović.

Predsjednik opštine Plav smatra da je sada ključno da država, odnosno centrale vlasti, pojačaju interesovanje za ovaj kraj.

Da je dobro što je put kroz Albaniju stavljen u promet kaže i pionir te ideje dr Rusmin Laličić, koji je još kao predsjednik tadašnje mjesne zajednice Gusinje, prije skoro dvije decenije zagovarao otvaranje i izgradnju tog puta.

Advertisement

”Za našu dijasporu konačno je ostvaren san, i oni sada od aerodroma Podgorica do Gusinja stižu za sat i po. Taj put im je ranije, naokolo, teže padao nego put od dalekih destinacija iz kojih dolaze, do Podgorice”, kaže Laličić.

On, ipak, ukazuje na neke tehničke nedostatke koje treba otkloniti, kako bi benefiti od puta bili opipljiviji.

”Jedno od tih ograničenja je i to što je put sada zabranjen za teretna vozila. Mi smo tražili da se dozvoli i teretnim vozilima do sedam i po tona da mogu ići putem. Tako bi naši poljoprivredni proizvođači ujutru za sat i petnaest minuta stizali na pijacu u Podgorici, gdje bi plasirali svoje proizvode, i popodne se vraćali na svoja imanja”, kaže Laličić.

On ističe da treba otkloniti i nedostatke zbog lošeg interneta i struje na graničnim prelazima, zbog čega se stvaraju vještačka zadržavanja.

Dodaje i da je dobro što je neko vrijeme bilo vikend turista sa juga, ali da su novi talas koronavirusa i ograničenja na graničnim prelazima, to zaustavili.

Advertisement

”Jednostavno rečeno, put je sada tu, ali ga treba bolje iskoristiti”, kaže Laličić.

Gusinje, živopisna varoš koja je nedavno, poslije mnogo vremena, izvojevala bitku za status opštine, nalazilo se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se do sada, u nedostatku saobraćajnica, moglo samo nazad.

Laličić ukazuje da je za saobraćajno otvaranje ne samo Gusinja, već čitavog Gornjeg Polimlja, upravo put koji vodi dolinom Cijevne do Podgorice, bio od presudnog značaja.”Od centra Gusinja do centra Podgorice sada je svega šezdeset kilometara. Prosječnom vožnjom, taj put se prelazi za samo nešto više od sat vremena”, kaže Laličić.

Put veoma lak za održavanje u zimskim uslovima

Laličić podsjeća da taj put predstavlja karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja čak kažu da je karavanska trasa počinjala u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu.

”Podsjetiću vas i na činjenicu da je 1926. godine između tadašnje kraljevine Jugoslavije i kraljevine Albanije napravljen međunarodni sporazum kojim je Gusinjcima bilo obezbijeđeno da tokom obdanice imaju bezbjedan i siguran prolaz kroz Albaniju ovim putem do Podgorice i Cetinja. Taj ugovor je bio napravljen u prisustvu velikih sila i morao se poštovati”, priča Laličić.

Advertisement

Naselje Gusinje nekada je imalo 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put odavde je obično vodio za Sjedinjene Američke Države.

Ovo malo urbano mjesto, podsjeća Laličić, postalo je saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem.

Osim što je to najkraća veza Plava i Gusinja sa Podgoricom, ovaj put ima u tu prednost što najvećim dijelom prolazi kroz mediteransku klimu.

”Gusinje je ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima, vjerovali ili ne, ovim putem je u neposrednoj blizini”, pojašnjava Laličić.

On kaže da je najveći prevoj na tom putu, od hiljadu i dvjesta metara, u Albaniji, na samo 12 kilometara od Gusinja, dok već poslije šesnaestog kilometra od ove planinske varoši u Crnoj Gori, u Albaniji počinje sredozemna klima i više ne pada snijeg, što znači da je taj put veoma lak za održavanje u zimskim uslovima.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Društvo

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Objavljeno

dana

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Iz resornog ministarstva nisu upoznati da se na toj lokaciji planira gradnja

Gradnja u blizini Ribljeg i Vražjeg jezera: Mještani protestuju, vlasnica parcele tvrdi da se radu o bungalovima

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović


Foto: Printscreen
Advertisement

U selu Novakovići, kom pripadaju dva „gorska oka“- Riblje i Vražje jezero i gdje se priroda opire urbanizaciji, preko noći su, prema tvrdnjama mještana, započeti građevinski radovi.

„Probijen put kroz poljoprivredno zemljište, da bi se došlo do parcele. Ormar je postavljen, struja je bila priključena, pa je neko na našu prijavu reagovao i ti koji su priključili isključili su je. Tamo ima 8 ili 10 satova“, kazao je Mito Žugić, iz mjesne zajednice Novakovići.

„Ova dva jezera, plus stećci se nalaze u svakom spotu o Crnoj Gori, pa mi je prosto nemoguće da tu budu zgrade“, kazala je mještanka Branka Pavlović.

Advertisement

„Nijesu planirane zgrade, ali jesu bungalovi“, kazala je za Televiziju Vijesti bivša vlasnica placa Borka Pavlović koja je obavila pripremne radove na svojoj doskorašnjoj parceli.

U odgovoru ipak ne otkriva ime kupca ,niti njegove konkretne građevinske planove .

„Radi se isključivo o infrastrukturi koju smo radili na porodičnom imanju. Radovi su isključivo vezani za komunalnu infrastrukturu, tačnije vodu, struju i put s namjerom rješavanja porodičnih problema i planova“, kazala je Pavlović.

Pavlović je, kaže, neprijatno iznenađena postupkom komšija i rođaka.

Ona tvrdi da je prije intervencija na terenu dobila njihovu saglasnost, te da su problemi iskrsli po obavljenom poslu.

Advertisement

Komšije odgovaraju da im nije predočeno šta se planira.

„Urađeno je na divlje sve, bez papira, bez igdje išta. Kanalizacije nema, septičke jame će da se prave i voda da se odliva u jezero. Tu su ovi stećci koje mi zovemo grčko groblje, oni su pod zaštitom UNESCA“, kazao je Žugić.

„Turisti koji dolaze na Durmitor ne dolaze zbog hotela i betona, već zbog ovakve prirode. Jednog dana kad nje ne bude neće biti ni njih, sve to što se pravi pašće u vodu“, kazala je Branka Pavlović.

Nelegalne radove koji se tiču puta i struje, kao i probijanja kanala za vodu, u svom izvještaju konstatovala je i Komunalna policija na Žabljaku, naloživši vlasniku parcele da bez odobrenja nadležnih organa ne nastavlja posao.

„Radovi su izvedeni bez odobrenja nadležnih organa. Trenutno na navedenoj parceli nije otpočeta gradnja stambenih objekata niti će to biti moguće bez građeviske dozvole (prijave gradnje) i dobijanja svih potrebnih saglasnosti“, navodi se u saopštenju Komunalne policije.

Advertisement

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ne zna da se na ovoj lokaciji planira gradnja i zato najavljuju kontrolu.

„Shodno Prostorno-urbanističkom planu Opštine Žabljak i Planu Posebne namjene za Durmitorsko područje izvršićemo kontrolu sprovođenja planske dokumentacije na terenu, kao i kontrolu nelegalne gradnje“, navodi se iz ovog resora.

Mještani Novakovica su peticiju sa 32 potpisa uputili brojnim službama i inspekcijama, ali kazu da su se do sada svi proglasili nenadležnima.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Objavljeno

dana

Autor

U ponedjeljak povremeno moguća kiša, do 20 stepeni

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


VREMENSKA PROGNOZA

U ponedjeljak oblačno sa kišom

Vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju


Foto: Shutterstock
Advertisement

U Crnoj Gori u ponedjeljak će biti pretežno oblačno sa kišom, na jugu lokalno pljuskovi i grmljavina, a na sjeveru u višim planinskim predjelima snijeg, a u nižim kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg.

Sniježne padavine, u popodnevnim satima ili krajem dana, moguće su i u višim centralnim predjelima.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će, u jutarnjim satima, biti južnih smjerova, ponegdje umjeren do jak, tokom dana će oslabiti, a u popodnevnim satima skrenuti na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju.

Advertisement

Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do devet, a najviša dnevna od nula do 13 stepeni.


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

Nezaštićene i prepuštene sebi

Objavljeno

dana

Nezaštićene i prepuštene sebi

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


CIN CG: STRUKTURNO NASILJE NAD ŽENAMA U CRNOJ GORI

Nezaštićene i prepuštene sebi

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida za nepunih mjesec dana – obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite…


Foto: BRIGITTE HASE/EU
Advertisement

Najprije sam čekala jako dugo u hodniku da me neko primi. Kod kuće sam imala bebu staru nepunih mjesec dana. I još jedno dijete od šest godina. Inspektor me nije istog dana primio, nego sjutradan. Ispričala sam događaj, a inspektor je zapisničarki izdiktirao potpuno drugačije. Tražila sam da se izmijene neke rečenice u zapisniku, što je djelimično učinio, ali ne sasvim kako sam rekla da treba da piše. Suština je da je inspektor htio da prikaže da sam dobila batine od supruga, jer sam to ja izazvala… To je bilo 17 dana nakon mog porođaja…”.

Ovo je samo jedna od skoro 200 ispovijesti koje su dostavljene redakciji “Vijesti”, kroz upitnik o povjerenju u institucije u pogledu nasilja u porodici, a u čijoj obradi je učestvovao i Centar za ženska prava. Kroz najveći broj odgovora provlači se ista poruka – žrtve nemaju povjerenja u institucije. A kako i da ga imaju kad institucije ne vjeruju njima.

O tome da institucije ne vjeruju ženama svjedoče dva femicida koja su se dogodila u nepunih mjesec dana u malobrojnoj Crnoj Gori. Obje žrtve su prijavljivale prijetnje po život, oba puta su institucije propustile da ih zaštite. Leon Đokaj, ubica devetnaestogodišnje Šejle Bakije, prije nego što je počinio strašan zločin oslobođen je odlukom Suda za prekršaje, jer tužilac njegove prijetnje da će “krv pasti” nije shvatio kao grubo nasilje. Nedugo nakon toga ih je obistinio. Institucije su rekle da je sve urađeno “pravilno i zakonito”. Građani i građanke nisu tako mislili pa su organizovali dva mirna protesta sa zahtjevima da se održi vanredna sjednica Vlade i uradi analiza postupanja svih institucija. Na ove zahtjeve kabinet predsjednika nikada nije odgovorio. Ni nova Vlada u najavi ne obećava progres, sudeći po broju žena koje (ne)učestvuju u pregovorima.

Advertisement

I drugo ubistvo je prošlo bez ikakve rekacije nadležnih. Počinio ga je osuđivani nasilnik, Ahmet Škrijelj, koji je, u prisustvu petoro maloljetne djece prvo usmrtio suprugu, zatim teško povrijedio maloljetnu kćerku, a potom izvršio samoubistvo. Nasilje u toj porodici je bilo poznato svima, od komšija do centara za socijalni rad, policije, tužilaštva, suda. Pa ipak je žrtva bila sama, prinuđena da trpi do samog kraja.

Sistem ne štiti ni djecu, čak ni kada su seksualno zlostavljana, oteta, prinuđena na suživot sa odraslim nasilnicima. O tome svjedoče učestali seksualni napadi na djecu, čiji su počinioci već poznati kao osuđivani višestruki povratnici. Posljednji takav slučaj je iz Plava, malog mjesta u kojem se sve zna, ali se o silovanju i otmici dvanaestogodišnje djevojčice ćutalo sve dok slučaj, četiri mjeseca kasnije, nije stigao do medija. Prema reakcijama na medijske napise, javnost je najviše uznemirila činjenica da je silovatelj i otmičar djeteta – oženjen.

Pa kome onda sistem vjeruje ako već ne vjeruje žrtvama?

Sudeći po riječima i djelima ličnosti sa najviših državnih adresa, reklo bi se da vjeruje nasilnicima.

Vjeruje im čak i kada protiv njih postoje pravnosnažne presude za nasilje u porodici i kada ne dozvoljavaju djeci kontakt sa majkama. Takvih je nasilnika mnogo, prema statistici Osnovnog suda u Podgorici, u kojem je od 2017. godine aktivno oko 150 predmeta. O tome je u Hrvatskoj pisala novinarka Jelena Jindra, a kod nas Damira Kalač. U Hvatskoj je zlostavljački sistem pao, a kod nas još nije, a kad će ne znamo.

Advertisement

Prva kazna zatvora u jednom takvom slučaju izrečena je Tomašu Boškoviću, nakon što je pune tri godine onemogućavao djeci kontakt sa majkom. On je, međutim, na osnovu mišljenja rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i odluke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića – pomilovan.

Ovakva djela predstavljaju strukturno nasilje nad ženama, tj. nasilje koje je ukorijenjeno u nepravednom kulturnom, pravnom, političkom, socijalnom sistemu i strukturama koje odlikuje rodna i druge nejednakosti, koje se reprodukuju kroz državne politike i institucionalne norme i prakse. Ono se ogleda i u brojnim primjerima nekažnjenih mizoginih i seksističkih nastupa javnih ličnosti, blogera, političara,među kojima je najsvježija izjava poslanika u Skupštini Crne Gore, Slavena Radunovića. Poslanik partije sa demokratskim imenom, koji filigranski mjereći “tanku nit koja presuđuje u odluci da li je bilo silovanja ili nije”, zabrinut da se može dogoditi da “razmažena ćerka bude ljubomorna na svog momka pa ga prijavi za silovanje, pa s obzirom čija je ćerka, taj mladić završi kao silovatelj”, velikodušno relativizuje činjenicu da je broj prijavljenih silovanja veoma nizak, a broj osuđujućih presuda još niži, upravo zato što njegovo mišljenje dijeli većina onih koji treba da djeluju u ovakvim slučajevima.

Kada svemu dodamo govor mržnje i seksizam usmjeren prema ženama u politici i javnom životu, koji je toliko učestao da ne stižemo na sve ni odreagovati, onda je jasno zašto u Crnoj Gori žene ne samo ubijaju i zlostavljaju, već i zašto se – ne rađaju. Crna Gora je, naime, jedna od država u kojima se godinama rađa znatno manje djevojčica nego dječaka (108:100 u posljednje tri godine) jer roditelji i šira familija preferiraju nasljednike (ko zna čega, kada oko trećina građana/ki živi u riziku od siromaštva, a skoro svaki deseti ispod linije apsolutnog siromaštva). Ni kampanja “Neželjena”, tokom koje je prikupljeno preko 6.000 potpisa građanki i građana, nije pomogla da se ovaj problem nađe u fokusu države koja ove godine bilježi negativni prirodni priraštaj.

Sve ovo se događa u godini u kojoj ističe četvorogodišnji rok za ispunjavanje pravno obavezujućih preporuka koje je državi uputio GREVIO – Ekspertsko tijelo za praćenje primjene Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulske konvencije). I sve to u zemlji koja se naziva “liderom evropskih integracija”.

CIN CG

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije