Povežite se s nama

Društvo

Organizacioni odbor Prajda nije tražio prenos niti je konsultovan

Objavljeno

dana

Organizacioni odbor Prajda nije tražio prenos niti je konsultovan

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


ne žele prenos na parlamentarnom kanalu

Organizacioni odbor Prajda nije tražio prenos niti je konsultovan

Oni su podsjetili članicu Savjeta RTCG koja je predložila tu inicijativu da je jedina adresa za bilo šta što se tiče Povorke ponosa isključivo i samo Odbor Montenegro prajda.


Foto: PR Centar
Advertisement

Organizacioni Odbor devetog Montenegro Prajda saopštio je da nije tražio prenos tog događaja na Javnom servisu niti je o tome konsultovan, i poručio da se događaji koje oni organizuju ne smiju koristiti u dnevno-političke svrhe.

„Povodom ove inicijative, obavještavamo LGBTIQ zajednicu i javnost Crne Gore da se niko nije obratio LGBTIQ osobama koje čine Odbor Montenegro Prajda – ni oni koji su je predložili, ni predstavnici Javnog servisa“, kaže se u reagovanju Odbora.

Oni su podsjetili članicu Savjeta RTCG koja je predložila tu inicijativu da je jedina adresa za bilo šta što se tiče Povorke ponosa isključivo i samo Odbor Montenegro prajda.

Advertisement

Iz Odbora su kazali da pozdravljaju otvorenost za prenos Prajda uživo, ali skreću pažnju na to da takva inicijativa zahtijeva konsultacije sa LGBTIQ zajednicom i Odborom Prajda, s obzirom na činjenicu da tom događaju svake godine prisustvuju i oni članovi zajednice koji ne žele da budu prikazani na televizijama.

„Takođe, želimo da vjerujemo da ova inicijativa za prenos nije uzeta u razmatranje sa namjerom da bude obavljen na Parlamentarnom kanalu RTCG, jer ovaj događaj ne organizuje Parlament“, istakli su iz Organizacionog odbora.

Oni su pozvali sve medije da izvještavaju sa Montenegro Prajda, i da tog dana u svom programu pokažu podršku isticanjem LGBTIQ zastave u uglu ekrana suprotnom logou televizije, kao i zastavicama na stolovima tokom svih emisija koje budu emitovane uoči, tokom i nakon dana Prajda.

„Javnosti je od ranije poznat naš čvrst stav da se događaji koje mi organizujemo ne smiju koristiti u dnevno-političke svrhe. Tajming ove odluke nam otvara prostor za sumnje da se organizacija Prajda želi na neki način politizovati, pa pozivamo i članove Savjeta da to ne dozvole i tome ne doprinose“, kaže se u reagovanju.

Navodi se da je Montenegro Prajd bio žrtva različitih pokušaja zloupotreba od različitih političkih struktura nebrojeno puno puta od svog utemeljenja 2013. godine.

Advertisement

„Svakom pokušaju smo se oduprli i nastavićemo da pružamo snažan otpor prema svakome ko želi na bilo koji način da zloupotrebljava naša osnovna ljudska prava. Poruka koju je LGBTIQ zajednica na prajdu već slala „Ne preko naših leđa!“ i dalje stoji“, poručili su iz Odbora.

Oni su dodali da ostaju otvoreni za saradnju sa svim medijima, dok god se uzimaju u obzir potrebe i izloženost LGBTIQ zajednice.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar Prijavite se

Ostavite komentar

Društvo

Šesti u Evropi po broju novozaraženih

Objavljeno

dana

Autor

Šesti u Evropi po broju novozaraženih

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


na četvrtom mjestu sa 38,5 odsto vakcinisanog stanovništva

Šesti u Evropi po broju novozaraženih

Crna Gora je i dalje prva po broju ukupno inficiranih na 100.000 stanovnika od početka pandemije


Aktuelne mjere ostaju na snazi (ilustracija), Foto: SAVO PRELEVIC
Advertisement

Crna Gora je prošle sedmice bila na šestom mjestu u Evropi po broju novozaraženih koronavirusom, među 52 evropske zemlje, dok je i dalje prva po broju ukupno inficiranih na 100.000 stanovnika od početka pandemije.

Prema podacima statističkih centara, Crna Gora je sa 38,5 odsto vakcinisanog stanovništva na četvrtom mjestu u regionu – bolje rezultate imaju Slovenija, Hrvatska i Srbija, dok su Sjeverna Makedonija i Kosovo vakcinisali procenat manje – 37 odsto. U Albaniji je vakcinisano manje od trećine građana, 30 odsto, a u Bosni i Hercegovini svega 15 odsto.

Sve zemlje Evropske unije imaju bolje rezultate od Crne Gore po pitanju vakcinacije, izuzev Rumunije, u kojoj je imunizovano 30 odsto, i Bugarske, gdje je obje doze vakcine protiv kovida-19 primilo svega 21 odsto stanovništva.

Advertisement

Od posljedica infekcije koronavirusom preminulo je još šest osoba, iz Podgorice, Nikšiča, Bara, Berana, Rožaja i Šavnika. Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kazali su da je najmlađi preminuli imao 73, a najstariji 99 godina.

Kovid-19 u subotu je potvrđen kod 433 osobe, a u javnim i privatnim laboratorijama analizirano je 2.747 uzoraka.

Iz IJZ su kazali da je iz Podgorice 155 novopozitivnih, Nikšića 79, Bara 32, Tivta 21, Berana 18, Herceg Novog 15, Bijelog Polja i Pljevalja po 14, Budve 13, Ulcinja 12, Kolašina devet i sa Cetinja osam.

U Andrijevici, Kotoru i Plužinama registrovano je po sedam novih slučajeva infekcije, u Danilovgradu šest, Šavniki i Tuzima po pet, Mojkovcu tri, na Žabljaku dva i u Petnjici jedan.

Od početka oktobra u Crnoj Gori su od posljedica kovida-19 preminule 143 osobe, a od početka pandemije 2.065.

Advertisement

U Podgorici je trenutno aktivno 1.756 slučajeva, u Nikšiću 668, Baru 257, Bijelom Polju 180, Herceg Novom 175, Beranama 166, Pljevljima 162, Budvi 157, Tivtu 137, Danilovgradu 109 i u Mojkovcu 84.

U Kotoru je trenutno aktivno 79 slučajeva koronavirusa, na Cetinju 72, u Kolašinu 65, Plužinama 48, Ulcinju 47, Tuzima 30, Andrijevici 23, na Žabljaku 11, u Šavniku deset, Rožajama četiri, Petnjici dva i u Plavu jedan.

52,2

odsto punoljetnog stanovništva revakcinisano je protiv koronavirusa, dok je prvu dozu primilo 55,9 odsto…

Aktuelne epidemiološke mjere ostaju na snazi i u naredne dvije sedmice, jer je broj zaraženih u posljednjih 15 dana opao oko 25 odsto, a broj hospitalizovanih je manji osam procenata, poručili su nadležni u petak.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

Predstavnici dijaspore: Vjerska obilježja da budu isključivo na zemljištu istih

Objavljeno

dana

Autor

Predstavnici dijaspore: Vjerska obilježja da budu isključivo na zemljištu istih

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


sastali se sa abazovićem i radulovićem u njujorku

Predstavnici dijaspore: Vjerska obilježja da budu isključivo na zemljištu istih

Kada je riječ o vladama Crne Gore više od tri decenije, odnosno vlastima jedne stranke, kasnije sa partnerima, „otvoreno ukazujemo da su imali maćehinski odnos prema manjinskim narodima, prvenstveno mislimo na Bošnjake i Albance, kako u gradovima u kojima čine većinu ali i drugim mjestima“


Foto: Shutterstock
Advertisement

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović sastali su se sa predstavnicima crnogorske dijaspore na poziv Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku.

U saopštenju bošnjačko američke nacionalne asocijacije se navodi da je poziv takođe upućen i Bošnjacima i Albancima porijeklom iz Crne Gore i južnog Sandžaka koji čine članstvo Islamske zajednice & Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku (IZ & KCPGNY) i Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA), koje su predstavljali predsjednici, portparol i zaduženi članovi odbora.

Kako piše u saopštenju, predstavnici te dvije institucije, kao i Islamski centar Monticello (ICM) i biznismeni, uručili su pismene zahtjeve Vladi Crne Gore, odnosno predsjedniku Zdravku Krivokapiću i potpredsjedniku Dritanu Abazoviću.

Advertisement

Abazović je, kažu oni, istakao da naši građani dostojno predstavljaju Crnu Goru u svijetu, dok je Radulović kazao da „Zajedničkim idejama i radom možemo da unaprijedimo razvojni put zemlje koja nam je svima na srcu, bez obzira gdje bili“.

Iz bošnjačko američke nacionalne asocijacije su saopštili da u pismenim zahtjevima piše da Crna Gora ustavom nedvosmisleno ističe da je nezavisna i suverena država, građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, te da je takođe Ustavom Crne Gore istaknuto da “nosilac suverenosti je građanin koji ima državljanstvo” ove zemlje.

„Tako jasno piše u Ustavu Crne Gore (član 1, član 2), time svi građani, odnosno državljani Crne Gore u državi, te emigraciji, iseljeništvu iliti dijaspori, očekuju da se Ustav i zakoni u državi poštuju i primjenjuju od strane vlade i uopće vlasti na državnom i lokalnom nivou prema građanima na potpuno isti način neovisno kojem nacionalnom, etničkom ili vjerskom identitetu pripadali, ili u kojem dijelu države živjeli“, navodi se u saopštenju.

Dalje piše da kada je riječ o vladama Crne Gore više od tri decenije, odnosno vlastima jedne stranke, kasnije sa partnerima, „otvoreno ukazujemo da su imali maćehinski odnos prema manjinskim narodima, prvenstveno mislimo na Bošnjake i Albance, kako u gradovima u kojima čine većinu ali i drugim mjestima“

„U vaktu njihove vladavine, uključujući i ratna učešća ’90-tih, ratnom politikom masovno su prognani i iseljeni iz svojih kuća, svoje imovine, posebno mjesta Gusinja, Plava, Rožaja, Petnjice, Berana, Bijelog Polja, Pljevalja… Nad Bošnjacima i Albancima su činjeni ratni zločini, policijske represalije, hapšenja, deportacije, namješteni politički procesi. Nažalost, krivci nisu kažnjeni, dok su posmrtni ostaci tek nekoliko žrtava otkriveni, dok za više desetina žrtava još nema nikakvog traga. Vlastodršci iz devedesetih sve su učinili da se zločini zamaskiraju“, piše u saopštenju.

Advertisement

Dodaju i da oni, sunarodnici nevinih žrtava, se neće umoriti u traženju istine i pravde, i da na tome insistiramo i sada od institcije „na čijem ste čelu da se konačno otkriju krivici za zločine nad Bošnjacima – izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine koji su uhapšeni na crnogorskom primorju i deportovani osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću“

Takođe, navode da su u pismenim zahtevu tražili da se otkriju odgovorni za ratne zločine nad Bošnjacima u pljevaljskoj Bukovici, nad albanskim izbjeglicama u Kaluđerskom lazu, ali isto tako i za hapšenje i zlostavljanje sandžačkih prvaka u CG i namještene političke procese protiv njih pod kodom „Lim“.

„Pored navedenog, kao državljanima Crne Gore, koji izuzetno vole svoje zavičaje, ističemo da nam je dobro poznata struktura stanovništva Crne Gore. Multietnička, multivjerska i multikulturna slika Crne Gore treba i mora biti pozitivan primjer za suradnju među narodima ali i napredak i razvoj države.
Izborom aktuelne vladajuće većine od augusta 2020., radikalni pojedinci i šovinističke grupe, ulice koriste za radikalizaciju kompletnog društva. Iste te grupe, kako se deklariraju srpsko-pravoslavnog svjetonazora sa svojim istupima, šalju vrlo ružne poruke iz gradova Crne Gore, posebno na sjeveru, prijeteći pripadnicima islama, nazivajući ih pogrdnim imenima, vrijeđajući najveće islamske svetinje, kao i ispisivanje raznih grafita, veličanje ratnih zločinaca koji su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat u Bosni i Hercegovini i genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, što jeste nedopustivo i anticivilizacijski“, ističu oni.

Oni su pohvalili izglasavnje Rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici u Skupštini Crne Gore kao i „smjenu ministra Leposavića zbog negiranja presuda najvećih internacionalnih sudova koji su presudili da je u Srebrenici počinjen genocid“

„Ujedno ukazujemo da je u posljednje vrijeme sve više izraženo podizanje betonskih i metalnih krstova na javnim površinama, brežuljcima, uzvišenjima, mimo crkvi i crkvenih posjeda. Namjere su da se “nekrstu” pokaže: čije je obilježje, odnosno krst, toga je i zemlja / država“, naveli su u saopštenju.

Advertisement

Iz bošnjačko američke nacionalne asocijacije su kazali da su zatražili da se donese odluka na nivou države Crne Gore da vjerska obilježja isključivo budu postavljena na vjerskim objektima i zemljištu istih, neovisno o kojoj crkvi / zajednici se radi, a da takođe sva vjerska obilježja koja se nalaze na javnim opštinskim i državnim površinama budu uklonjena, odnosno izmještena u okviru crkve / zajednice kome ti simboli pripadaju.

„Osim toga, u ime institucija / organizacija i naših članova porijeklom iz Crne Gore i Sandžaka koji žive i rade u New Yorku zahtjevamo od Vlade Crne Gore sljedeće: Sanaciju rudnika uglja u Pljevljima; Moratorijum na otvaranje novih kopova i na izgradnju novog bloka TE u Pljevljima; Hitna smjena direktora Rudnika Uglja u Pljevljima zbog segregaciono-fašističke politike u zapošljavanju; Uvrštavanje investicije sanacije Plavskog jezera u kapitalni budžet za 2022. godinu shodno projektu sačinjenom od strane lokalne uprave opštine Plav; Uvrštavanje investicije izgradnje puteva Petnjica – Bioča, i Petnjica – Haništa – Tutin u kapitalni budžet za 2022. godinu; Uvrštavanje investicije izgradnje regionalnog puta Rožaje – Biševo – Tutin u kapitalni budžet za 2022. godinu; Uvrštavanje investicije završetka projekta Ski-centar Štedim u Rožajama, u budžet za 2022. godinu; Izgradnja Ski-centra na planinama Plava i Gusinja; Uklanjanje svih vjerskih obilježja koja su podignuta na gradskim površinama i mimo vjerskih objekata; Na području opštine Plav da prestane diskirminacija i po pitanju korištenja šuma, što je dodatni uzrok za iseljavanje lokalnog stanovništva. Time da se zakonski izvrši povrat šuma pod Upravu Plava, tako da građani i drvoprerađivači imaju zakonsko pravo korištenja: Izmjeniti Zakon o energetici, time spriječiti izgradnju MhE na rijekama i pritokama, na taj način da se onemogući uništavanje prirodnih i turističkih resursa, kao i iseljavanje stanovništva“ piše u pismenim zahtjevima.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

Na državnom i Ćoćovom o jednom trošku

Objavljeno

dana

Na državnom i Ćoćovom o jednom trošku

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


nakon povezivanja skijališta u funkciji će biti 45 kilometara staza

Na državnom i Ćoćovom o jednom trošku

Kolašinski ski-centri biće povezani žičarom do početka zimske sezone, partnerstvo podrazumijeva postojanje jedinstvenog ski-pasa


Državno skijalište otvoreno 2019, Foto: Skijališta CG
Advertisement

Skijaši i borderi moći će predstojeće zimske sezone da sa jednim ski-pasom koriste oba bjelasička ski-centra – državni Kolašin 1600 i privatni Kolašin 1450, a još nije poznato kako će se dijeliti “kolač”.

Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević kazao je “Vijestima” da će ski-centri biti povezani novom šestosjednom žičarom – o trošku države, i da partnerstvo podrazumijeva postojanje jedinstvenog ski-pasa.

On je rekao da tek treba da se definiše cijena ski-pasa, ali i to kako će država i vlasnik privatnog ski-centra Zoran Ćoćo Bećirović dijeliti prihode.

Advertisement

”Zahvaljujući ogromnoj podršci Minstarstva ekonomskog razvoja, mogu da najavim fizičko spajanje skijališta za predstojeću turističku sezonu. Izgradnjom nove šestosjedne žičare K7, kapaciteta 2.600 skijaša na sat, i devet pripadajućih skijaških staza ukupne dužine 10,5 kilometara, biće omogućeno spajanje ski-centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Tako će se stvoriti uslovi korišćenja skijaških staza i žičara ta dva ski-centra kao jednog. Slijedeći navedeni koncept razvoja zimskog turizma i skijaškog sporta, zahvaljujući idealnoj konfiguraciji terena bjelasičkog kraja, skijašima će biti omogućeno da sa jedinstvenom ski-kartom koriste kompletnu skijašku infrastrukturu dva ski-centra, odnosno žičare i ski-liftove”, kazao je on.

Mapa skijališta
Mapa skijalištafoto: Skijališta CG

Milošević je istakao da se na Ski-centru Kolašin 1600 intenzivno sprovode pripreme za predstojeću zimsku sezonu i da su već postavljeni stubovi na žičari K7, da predstoji montiranje sajle, a uskoro stižu i korpe.

Precizirao je da će, nakon povezivanja skijališta, na Bjelasici biti u funkciji 45 kilometara staza.

Uključujući izgradnju žičare K7 i nove staze, država je u Ski-centar Kolašin 1600 do sada uložila oko 30 miliona eura.

Izgradnja nove žičare, kaže Milošević, koštaće 9,1 milion, a nove staze oko 1,8 miliona eura.

Sistem za osnježavanje staza neće biti završen ni ove godine, pa će sezona zavisiti od snijega s neba, kojeg 2020. praktično da nije ni bilo…

Advertisement

Prema nezavničnim informacijama, radi se na tome da projekat težak 13 miliona eura uđe u kapitalni budžet za narednu godinu.

Žičara K7
Žičara K7foto: Skijališta CG

Milošević kaže da je na državnom ski-centru planirano još nekoliko projekata, s ciljem poboljšanja ponude.

”Planirana je izgradnja novog ski-poligona za obuku početnika skijaša koji će se sastojati od pokretne trake dužine 90 metara i edukativnih igračaka za djecu. Takođe, biće prošireni kapaciteti parking prostora za 250 mjesta. Ponuda postojeće skijašnice biće osavremenjena nabavkom novih 200 pari skija i 30 komada bordova. Nabavićemo i dva nova najsavremenija tabača za uređivanje skijaških staza”.

Prema njegovim riječima, cijene će biti identične prošlogodišnjim. Ta odluka, kaže Milošević, donesena je “uvažavajući sveukupne ekonomsko-socijalne parametre i cijeneći ogromno povjerenje koje im posjetioci ukazuju”.

Cilj im je, poručuju iz Skijališta Crne Gore, da “luksuzna skijaška destinacija bude podjednako dostupna svim ljubiteljima zimskog sporta, tradicionalne kuhinje i neponovljivog planinskog krajolika”.

Ski-centar Kolašin 1600 počeo je da radi u februaru 2019. godine. Dio je preduzeća Skijališta Crne Gore.

Advertisement
Skijališta povezana novim stazama
Skijališta povezana novim stazamafoto: Skijališta CG

Ski-centar Kolašin 1450 vlasništvo je Bećirovića. To skijalište nastalo je nakon što je Bećirovićeva firma Bepler i Džejkobson 2007. godine kupila nekadašnji Ski-centar Bjelasica za 550.000 eura.

Prema prostornom planu posebne namjene za Bjelasicu i Komove, u okviru oba ski-centra planirana je izgradnja baznih područja koja će sadržati ukupno osam klasičnih i 12 hotela apartmanskog tipa.

Programski algoritmi dijeliće prihode

Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević najavio je da će uz pomoć programskih algoritama biti određeno koliko će ko prihodovati od prodaje ski-pasova.

Ocijenio je da partnerski odnos sa menadžmentom Ski-centa Kolašin 1450 omogućava jedinstvenu ski-kartu.

”Jedinstvena ski-karta zahtijeva angažovanje renomiranih kompanija, u cilju izrade programskih algoritama. Na taj način biće utvrđen i uređen način raspodjele ostvarenog profita između ski-centara. Naravno, uz uvažavanje svih relavantnih činjenica i podatka koji utiču na precizno utvrđivanje doprinosa svakog ski-centra u ostvarivanju ukupnog prihoda, te u konačnom način pravične i odgovorne raspodjele ostvarenih finansijskih sredstava”, kazao je oni istakao da u državnom preduzeću vjeruju “u atraktivnost i sveukupnu opravdanost povezivanja ski-centara”.

9,1

milion eura koštaće izgradnja žičare K7 koja će povezati dva ski-centra, a nove staze još 1,8 miliona.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Najčitanije