Povežite se s nama

Društvo

„Inertan odnos vlasti prema zaštiti ljudskih prava i sloboda“

Objavljeno

dana

"Inertan odnos vlasti prema zaštiti ljudskih prava i sloboda"

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


panel „kako protiv diskriminacije“

„Inertan odnos vlasti prema zaštiti ljudskih prava i sloboda“

Demokratije nema ako se ne poštuju razlike, kazala je članica Koordinacionog odbora GI „21. maj“, Marijana Laković-Drašković


Foto: PR Centar
Advertisement

Zaštita ljudskih prava i sloboda jedan je od osnovnih zadataka svake države, a u poslednjih godinu primjetan je inertan odnos vlasti prema toj oblasti, saopšteno je na panel diskusiji „Kako protiv diskriminacije?“, koju je organizovala Građanska inicijativa „21. maj“.

Članica Koordinacionog odbora GI „21. maj“, Marijana Laković-Drašković, kazala je da je zaštita ljudskih prava i sloboda jedan od osnovnih zadataka svake države.

„Stepen ostvarivanja tog zadatka u životnoj realnosti je mjera demokratičnosti svake države, a i uspješnosti njenog razvoja. To je parametar kojim se obezbjeđuje progresivnost nekog sistema, institucija svake države i na osnovu kojih se i države dijele na demokratske i nedemokratske“, istakla je Laković-Drašković, kako prenosi PR Centar.

Advertisement

Poručila je da nema demokratije ukoliko se ne poštuju razlike.

„Zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, očekuju svi naši građani i građanke, a očekuje i Evropska unija, jer pretendujemo da budemo članica EU. Tako da imamo sijaset kriterijuma koje treba da ispunimo u oblasti ljudskih prava koji su jedna od ključnih oblasti iz Poglavlja 23 koje obuhvata pravosuđe i ljudska prava“, rekla je Laković-Drašković.

Direktorica Crnogorskog ženskog lobija, Aida Petrović, kazala je da nakon dvije ipo decenije bavljenja ženskim pravima ne zna kako doći do rodne ravnopravnosti, a da su žene diskriminisane u porodici, na poslu i u politici.

„Žene su devedesetih godina krenule u priču sa ženskim ljudskim pravima, ženskom organizacijom SOS telefon za porodično nasilje. Žene su bile mnogo jače i više smo ih imali u smislu da dolaze u organizacije, otvaraju nove organizacije. Sada je to sve zamrlo. Svako se bori za sopstvenu egizistenciju“, rekla je Petrović.

Smatra da bi se više žena trebalo angažovati kad su u pitanju ženska prava, navodeći da je „jedino udruženim snagama moguće pomaći stvari sa mrtve tačke, koje se nisu pomakle već godinu“.

Advertisement

Petrović je ocijenila da se nalazimo tridesetak godina unazad što se tiče ženskih ljudskih prava.

Predsjednik Upravnog odbora organizacije Queer Montenegro, Danijel Kalezić, ocijenio je da je situacija u državi takva da je mržnja dominantna.

„Svi tražimo razloge da usmjetimo mržnju prema nekom drugom. U tom kontekstu je i prema nama koji smo iz LGBT zajednice bila pojačana mržnja u online prostoru i na internetu, na nivou govora mržnje, kad je počela primjena Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola“, rekao je Kalezić.

Govoreći o poštovanju ljudskih prava LGBTIQ osoba, Kalezić je ukazao i dalje nisu adekvatno sankcionisani govor mržnje i zločin iz mržnje.

„To je nešto na čemu mora biti rađeno kako bi se ostvario iole dalji napredak“, ocijenio je Kalezić.

Advertisement

Podsjetio je da je primjena Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola stupila na snagu 15. juna, ali da Vlada još uvijek nije uskladila 26 zakona, što je neophodno za ostvarivanje specifičnih prava koje im taj akt garantuje.

„Mislim da kao društvo imamo neki potencijal ubuduće s obzirom na sve šta je urađeno i postignuto unazad deset godina, da pređemo sledeći korak i da prihvatamo ljude onakvi kakvi jesu, kad malo ozdravimo kao društvo u smislu građanskog koncepta i da shvatimo da je potrebna suštinska podrška i prihvatanje, a ne deklarativno“, rekao je Kalezić.

Magistrant Pravnih nauka, Anis Šljuka, ocijenio je da se OSI danas nalaze u nezavidnom socio-ekonomskom položaju u društvu, što je, kako smatra, pored uslova koji su nastupili ovom pandemijom, „rezultat nerada i nedovoljne brige predstavnika izvršne vlasti“.

„Kada kažem brige, ne kažem da treba posmatrati model pristupa invaliditetu kroz prizmu milosrđa, nego jednakosti i primjene svih donešenih regulatornih propisa“, pojasnio je Šljuka.

Govoreći o zapošljavanju OSI, Šljuka smatra da u poslednjih godinu dana postoji nezainteresovanost predstavnika izvršne vlasti da uključe OSI u proces zapošljavanja.

Advertisement

„Za OSI rad nije samo jedan proces ekonomskog osnaživanja. Za OSI rad je način za društvenu integraciju i očuvanje kognitivnih radnih sposobnosti“, naveo je Šljuka.

Ocijenio je da inertan odnos koji sadašnja vlast pokazuje prema OSI negativno utiče na tu populaciju, „i vratio nas je deset godina unazad koliko nam je trebalo da se izborimo za primjenu posmatranja invalidnosti kroz prizmu ljudskih prava i sloboda“.

Nacionalna koordinatorka iz Centra za romske inicijative, Šejla Pepić, kazala je da je prisutna dvojna diskriminacija kad su u pitanju Romkinje i Egipćanke – jer su žene i jer su Romkinje i Egipćanke.

„One se suočavaju sa brojnim problemima. Prije svega unutar same RE populacije. Tu mislim na stereotipe koje mi trpimo od same RE populacije, a kasnije se te predrasude i sama diskriminacija manifestuju u samom društvu. Kada mi nemamo pomoć od naše zajednice, kako ćemo mi naići na pomoć od većinske populacije“, navela je Pepić.

Govoreći o najčešćim problemima žena iz RE zajednice, Pepić je kazala da se oni tiču ranog stupanja u bračnu zajednicu, ranog prekidanja osnovnog obrazovanja, kao i da nailaze na diskriminaciju prilikom zapošljavanja.

Advertisement

„Iako imamo strategije i akcione planove, programe i aktivnosti, ne vidimo da su tu uključeni pripadnici same RE zajednice. Postoje određeni pomaci u odnosu na prethodne godine, ali to još uvijek nije dovoljno, još uvijek ima dovoljno prostora da se radi na uključivanju RE populacije u društvo“, zaključila je Pepić.


Vijesti



Vijesti

Društvo

Predstavnici dijaspore: Vjerska obilježja da budu isključivo na zemljištu istih

Objavljeno

dana

Autor

Predstavnici dijaspore: Vjerska obilježja da budu isključivo na zemljištu istih

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


sastali se sa abazovićem i radulovićem u njujorku

Predstavnici dijaspore: Vjerska obilježja da budu isključivo na zemljištu istih

Kada je riječ o vladama Crne Gore više od tri decenije, odnosno vlastima jedne stranke, kasnije sa partnerima, „otvoreno ukazujemo da su imali maćehinski odnos prema manjinskim narodima, prvenstveno mislimo na Bošnjake i Albance, kako u gradovima u kojima čine većinu ali i drugim mjestima“


Foto: Shutterstock
Advertisement

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović sastali su se sa predstavnicima crnogorske dijaspore na poziv Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku.

U saopštenju bošnjačko američke nacionalne asocijacije se navodi da je poziv takođe upućen i Bošnjacima i Albancima porijeklom iz Crne Gore i južnog Sandžaka koji čine članstvo Islamske zajednice & Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku (IZ & KCPGNY) i Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA), koje su predstavljali predsjednici, portparol i zaduženi članovi odbora.

Kako piše u saopštenju, predstavnici te dvije institucije, kao i Islamski centar Monticello (ICM) i biznismeni, uručili su pismene zahtjeve Vladi Crne Gore, odnosno predsjedniku Zdravku Krivokapiću i potpredsjedniku Dritanu Abazoviću.

Advertisement

Abazović je, kažu oni, istakao da naši građani dostojno predstavljaju Crnu Goru u svijetu, dok je Radulović kazao da „Zajedničkim idejama i radom možemo da unaprijedimo razvojni put zemlje koja nam je svima na srcu, bez obzira gdje bili“.

Iz bošnjačko američke nacionalne asocijacije su saopštili da u pismenim zahtjevima piše da Crna Gora ustavom nedvosmisleno ističe da je nezavisna i suverena država, građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, te da je takođe Ustavom Crne Gore istaknuto da “nosilac suverenosti je građanin koji ima državljanstvo” ove zemlje.

„Tako jasno piše u Ustavu Crne Gore (član 1, član 2), time svi građani, odnosno državljani Crne Gore u državi, te emigraciji, iseljeništvu iliti dijaspori, očekuju da se Ustav i zakoni u državi poštuju i primjenjuju od strane vlade i uopće vlasti na državnom i lokalnom nivou prema građanima na potpuno isti način neovisno kojem nacionalnom, etničkom ili vjerskom identitetu pripadali, ili u kojem dijelu države živjeli“, navodi se u saopštenju.

Dalje piše da kada je riječ o vladama Crne Gore više od tri decenije, odnosno vlastima jedne stranke, kasnije sa partnerima, „otvoreno ukazujemo da su imali maćehinski odnos prema manjinskim narodima, prvenstveno mislimo na Bošnjake i Albance, kako u gradovima u kojima čine većinu ali i drugim mjestima“

„U vaktu njihove vladavine, uključujući i ratna učešća ’90-tih, ratnom politikom masovno su prognani i iseljeni iz svojih kuća, svoje imovine, posebno mjesta Gusinja, Plava, Rožaja, Petnjice, Berana, Bijelog Polja, Pljevalja… Nad Bošnjacima i Albancima su činjeni ratni zločini, policijske represalije, hapšenja, deportacije, namješteni politički procesi. Nažalost, krivci nisu kažnjeni, dok su posmrtni ostaci tek nekoliko žrtava otkriveni, dok za više desetina žrtava još nema nikakvog traga. Vlastodršci iz devedesetih sve su učinili da se zločini zamaskiraju“, piše u saopštenju.

Advertisement

Dodaju i da oni, sunarodnici nevinih žrtava, se neće umoriti u traženju istine i pravde, i da na tome insistiramo i sada od institcije „na čijem ste čelu da se konačno otkriju krivici za zločine nad Bošnjacima – izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine koji su uhapšeni na crnogorskom primorju i deportovani osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću“

Takođe, navode da su u pismenim zahtevu tražili da se otkriju odgovorni za ratne zločine nad Bošnjacima u pljevaljskoj Bukovici, nad albanskim izbjeglicama u Kaluđerskom lazu, ali isto tako i za hapšenje i zlostavljanje sandžačkih prvaka u CG i namještene političke procese protiv njih pod kodom „Lim“.

„Pored navedenog, kao državljanima Crne Gore, koji izuzetno vole svoje zavičaje, ističemo da nam je dobro poznata struktura stanovništva Crne Gore. Multietnička, multivjerska i multikulturna slika Crne Gore treba i mora biti pozitivan primjer za suradnju među narodima ali i napredak i razvoj države.
Izborom aktuelne vladajuće većine od augusta 2020., radikalni pojedinci i šovinističke grupe, ulice koriste za radikalizaciju kompletnog društva. Iste te grupe, kako se deklariraju srpsko-pravoslavnog svjetonazora sa svojim istupima, šalju vrlo ružne poruke iz gradova Crne Gore, posebno na sjeveru, prijeteći pripadnicima islama, nazivajući ih pogrdnim imenima, vrijeđajući najveće islamske svetinje, kao i ispisivanje raznih grafita, veličanje ratnih zločinaca koji su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat u Bosni i Hercegovini i genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, što jeste nedopustivo i anticivilizacijski“, ističu oni.

Oni su pohvalili izglasavnje Rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici u Skupštini Crne Gore kao i „smjenu ministra Leposavića zbog negiranja presuda najvećih internacionalnih sudova koji su presudili da je u Srebrenici počinjen genocid“

„Ujedno ukazujemo da je u posljednje vrijeme sve više izraženo podizanje betonskih i metalnih krstova na javnim površinama, brežuljcima, uzvišenjima, mimo crkvi i crkvenih posjeda. Namjere su da se “nekrstu” pokaže: čije je obilježje, odnosno krst, toga je i zemlja / država“, naveli su u saopštenju.

Advertisement

Iz bošnjačko američke nacionalne asocijacije su kazali da su zatražili da se donese odluka na nivou države Crne Gore da vjerska obilježja isključivo budu postavljena na vjerskim objektima i zemljištu istih, neovisno o kojoj crkvi / zajednici se radi, a da takođe sva vjerska obilježja koja se nalaze na javnim opštinskim i državnim površinama budu uklonjena, odnosno izmještena u okviru crkve / zajednice kome ti simboli pripadaju.

„Osim toga, u ime institucija / organizacija i naših članova porijeklom iz Crne Gore i Sandžaka koji žive i rade u New Yorku zahtjevamo od Vlade Crne Gore sljedeće: Sanaciju rudnika uglja u Pljevljima; Moratorijum na otvaranje novih kopova i na izgradnju novog bloka TE u Pljevljima; Hitna smjena direktora Rudnika Uglja u Pljevljima zbog segregaciono-fašističke politike u zapošljavanju; Uvrštavanje investicije sanacije Plavskog jezera u kapitalni budžet za 2022. godinu shodno projektu sačinjenom od strane lokalne uprave opštine Plav; Uvrštavanje investicije izgradnje puteva Petnjica – Bioča, i Petnjica – Haništa – Tutin u kapitalni budžet za 2022. godinu; Uvrštavanje investicije izgradnje regionalnog puta Rožaje – Biševo – Tutin u kapitalni budžet za 2022. godinu; Uvrštavanje investicije završetka projekta Ski-centar Štedim u Rožajama, u budžet za 2022. godinu; Izgradnja Ski-centra na planinama Plava i Gusinja; Uklanjanje svih vjerskih obilježja koja su podignuta na gradskim površinama i mimo vjerskih objekata; Na području opštine Plav da prestane diskirminacija i po pitanju korištenja šuma, što je dodatni uzrok za iseljavanje lokalnog stanovništva. Time da se zakonski izvrši povrat šuma pod Upravu Plava, tako da građani i drvoprerađivači imaju zakonsko pravo korištenja: Izmjeniti Zakon o energetici, time spriječiti izgradnju MhE na rijekama i pritokama, na taj način da se onemogući uništavanje prirodnih i turističkih resursa, kao i iseljavanje stanovništva“ piše u pismenim zahtjevima.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Društvo

Na državnom i Ćoćovom o jednom trošku

Objavljeno

dana

Na državnom i Ćoćovom o jednom trošku

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


nakon povezivanja skijališta u funkciji će biti 45 kilometara staza

Na državnom i Ćoćovom o jednom trošku

Kolašinski ski-centri biće povezani žičarom do početka zimske sezone, partnerstvo podrazumijeva postojanje jedinstvenog ski-pasa


Državno skijalište otvoreno 2019, Foto: Skijališta CG
Advertisement

Skijaši i borderi moći će predstojeće zimske sezone da sa jednim ski-pasom koriste oba bjelasička ski-centra – državni Kolašin 1600 i privatni Kolašin 1450, a još nije poznato kako će se dijeliti “kolač”.

Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević kazao je “Vijestima” da će ski-centri biti povezani novom šestosjednom žičarom – o trošku države, i da partnerstvo podrazumijeva postojanje jedinstvenog ski-pasa.

On je rekao da tek treba da se definiše cijena ski-pasa, ali i to kako će država i vlasnik privatnog ski-centra Zoran Ćoćo Bećirović dijeliti prihode.

Advertisement

”Zahvaljujući ogromnoj podršci Minstarstva ekonomskog razvoja, mogu da najavim fizičko spajanje skijališta za predstojeću turističku sezonu. Izgradnjom nove šestosjedne žičare K7, kapaciteta 2.600 skijaša na sat, i devet pripadajućih skijaških staza ukupne dužine 10,5 kilometara, biće omogućeno spajanje ski-centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Tako će se stvoriti uslovi korišćenja skijaških staza i žičara ta dva ski-centra kao jednog. Slijedeći navedeni koncept razvoja zimskog turizma i skijaškog sporta, zahvaljujući idealnoj konfiguraciji terena bjelasičkog kraja, skijašima će biti omogućeno da sa jedinstvenom ski-kartom koriste kompletnu skijašku infrastrukturu dva ski-centra, odnosno žičare i ski-liftove”, kazao je on.

Mapa skijališta
Mapa skijalištafoto: Skijališta CG

Milošević je istakao da se na Ski-centru Kolašin 1600 intenzivno sprovode pripreme za predstojeću zimsku sezonu i da su već postavljeni stubovi na žičari K7, da predstoji montiranje sajle, a uskoro stižu i korpe.

Precizirao je da će, nakon povezivanja skijališta, na Bjelasici biti u funkciji 45 kilometara staza.

Uključujući izgradnju žičare K7 i nove staze, država je u Ski-centar Kolašin 1600 do sada uložila oko 30 miliona eura.

Izgradnja nove žičare, kaže Milošević, koštaće 9,1 milion, a nove staze oko 1,8 miliona eura.

Sistem za osnježavanje staza neće biti završen ni ove godine, pa će sezona zavisiti od snijega s neba, kojeg 2020. praktično da nije ni bilo…

Advertisement

Prema nezavničnim informacijama, radi se na tome da projekat težak 13 miliona eura uđe u kapitalni budžet za narednu godinu.

Žičara K7
Žičara K7foto: Skijališta CG

Milošević kaže da je na državnom ski-centru planirano još nekoliko projekata, s ciljem poboljšanja ponude.

”Planirana je izgradnja novog ski-poligona za obuku početnika skijaša koji će se sastojati od pokretne trake dužine 90 metara i edukativnih igračaka za djecu. Takođe, biće prošireni kapaciteti parking prostora za 250 mjesta. Ponuda postojeće skijašnice biće osavremenjena nabavkom novih 200 pari skija i 30 komada bordova. Nabavićemo i dva nova najsavremenija tabača za uređivanje skijaških staza”.

Prema njegovim riječima, cijene će biti identične prošlogodišnjim. Ta odluka, kaže Milošević, donesena je “uvažavajući sveukupne ekonomsko-socijalne parametre i cijeneći ogromno povjerenje koje im posjetioci ukazuju”.

Cilj im je, poručuju iz Skijališta Crne Gore, da “luksuzna skijaška destinacija bude podjednako dostupna svim ljubiteljima zimskog sporta, tradicionalne kuhinje i neponovljivog planinskog krajolika”.

Ski-centar Kolašin 1600 počeo je da radi u februaru 2019. godine. Dio je preduzeća Skijališta Crne Gore.

Advertisement
Skijališta povezana novim stazama
Skijališta povezana novim stazamafoto: Skijališta CG

Ski-centar Kolašin 1450 vlasništvo je Bećirovića. To skijalište nastalo je nakon što je Bećirovićeva firma Bepler i Džejkobson 2007. godine kupila nekadašnji Ski-centar Bjelasica za 550.000 eura.

Prema prostornom planu posebne namjene za Bjelasicu i Komove, u okviru oba ski-centra planirana je izgradnja baznih područja koja će sadržati ukupno osam klasičnih i 12 hotela apartmanskog tipa.

Programski algoritmi dijeliće prihode

Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević najavio je da će uz pomoć programskih algoritama biti određeno koliko će ko prihodovati od prodaje ski-pasova.

Ocijenio je da partnerski odnos sa menadžmentom Ski-centa Kolašin 1450 omogućava jedinstvenu ski-kartu.

”Jedinstvena ski-karta zahtijeva angažovanje renomiranih kompanija, u cilju izrade programskih algoritama. Na taj način biće utvrđen i uređen način raspodjele ostvarenog profita između ski-centara. Naravno, uz uvažavanje svih relavantnih činjenica i podatka koji utiču na precizno utvrđivanje doprinosa svakog ski-centra u ostvarivanju ukupnog prihoda, te u konačnom način pravične i odgovorne raspodjele ostvarenih finansijskih sredstava”, kazao je oni istakao da u državnom preduzeću vjeruju “u atraktivnost i sveukupnu opravdanost povezivanja ski-centara”.

9,1

milion eura koštaće izgradnja žičare K7 koja će povezati dva ski-centra, a nove staze još 1,8 miliona.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

„Crna Gora ranije ostvarila ključni globalni cilj SZO, da zemlje imunizuju 40 odsto stanovništva“

Objavljeno

dana

Autor

"Crna Gora ranije ostvarila ključni globalni cilj SZO, da zemlje imunizuju 40 odsto stanovništva"

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


svjetski zdravstveni samit

„Crna Gora ranije ostvarila ključni globalni cilj SZO, da zemlje imunizuju 40 odsto stanovništva“

Borovinić Bojović je kazala da je to poruka Tedrosa Adhanom Ghebreyesusa sa Svjetskog zdravstvenog samita, koji se održava u Berlinu


Foto: Tviter/Jelena Borovinić Bojović
Advertisement

Crna Gora je ranije ostvarila ključni globalni cilj Svjetske zdravstvene organizacije, a to je da sve zemlje imunizuju 40 odsto stanovništva protiv koronavirusa do kraja 2021. godine.

To je saopštila ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović na svom Tviter nalogu.

Borovinić Bojović je kazala da je to poruka Tedrosa Adhana Gebrejsusa sa Svjetskog zdravstvenog samita, koji se održava u Berlinu.

Advertisement

Ministarka zdravlja predvodi delegaciju Vlade Crne Gore tokom zvanične posjete Institutu Robert Koh u Berlinu.

Institut za javno zdravlje i Institut Robert Koh su potpisali Memorandum kojim je predviđeno nekoliko aktivnosti u oblasti stručnog osposobljavanja, naučnog istraživanja i ostalih javno-zdravstvenih aktivnosti.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije