Povežite se s nama

Društvo

Pravdu čeka već deset godina

Objavljeno

dana

Pravdu čeka već deset godina

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


„Iznosio dokaze o malverzacijama i korupciji u preduzeću“

Pravdu čeka već deset godina

Bivši rudar Rašo Čivović se zbog neisplaćene otpremnine, ali i raznih drugih nezakonitosti u Rudnicima boksita, godinama obraćao Inspekciji rada, ombudsmanu, Vladi, predsjedniku države, poslanicima, ambasadama, EK…

Advertisement

Foto: Biljana Matijasevic

Advertisement

Bivši radnik Rudnika boksita Rašo Čivović, jedini od 965 radnika Rudnika boksita koji je ostao bez otpremnine, već deset godina obilazi sudove i institucije i bije bitku da bi ostvario svoje pravo.

Očekuje da će se ta nepravda ispraviti usvajanjem Vladinog Predloga zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije. Zakonsu poslancii juče usvojili.Njime se, kako je objašnjeno iz Vlade, stvara osnov za finansijsku podršku bivšim radnicima ovog sektora koji su nakon prestanka radnog odnosa usljed stečaja preduzeća u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nijesu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je Vlada sprovodila u periodu prije donošenja ovog zakona.

Advertisement

Čivović, invalid treće kategorije, otac četvoro djece objašnjava da je trebalo da dobije otpremninu kao i 965 njegovih kolega, bivših rudara, shodno socijalnom programu Vlade.

On za “Vijesti” kaže da nije dobio otpremninu zbog “inata i osvete” bivših sindikalaca i predstavnika bivšeg vlasnika Boksita, ruskog CEAC-a, jer je iznosio dokaze o malverzacijama i korupciji u preduzeću.

”Znači da me je trebalo ućutkati da ne bi isplivala istina o privatizaciji Boksita, koja nije bila privatizacija nego prijateljski poklon Rusima”, rekao je Čivović.

Advertisement

Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), ruskog biznismena Olega Deripaska je upravljala Kombinatom aluminijuma Podgorica (KAP) i nikšićkim Rudnicima boksita od 2005. do 2009. na osnovu većinskog vlasništva, a od tada do uvođenja stečaja 2013, sa 29,36 odsto akcija koliko je imala i Vlada, na osnovu Ugovora o poravnanju kojim mu je Vlada prepustila upravljanje. Proizvodnjom na rudokopima od 2016. godine upravlja kompanija Uniprom Veselina Pejovića.

Boksiti su u saradnji sa Vladom pokrenuli dobrovoljni socijalni program 2010. godine. Po ovom osnovu isplaćen je 11,71 milion eura gdje su Rudnici boksita učestvovali sa 9,76 miliona, a Vlada sa 1,94 miliona.

Čivović navodi da se za otpremninu prijavio u avgustu 2010. godine, ali nije mogao da raskine radni odnos jer nije bilo precizirano kad će dobiti otpremnine.

Advertisement

Navodi da su samo njemu za dobijanje otpremnine po socijalnom programu, bili potrebni potpisi članova tadašnjeg Borda direktora Boksita, gdje su uglavnom bili Rusi.

Podsjeća da je Ruse “jurio” po Podgorici, ali mu je bio zabranjen ulazak u KAP, a kasnije mu je samo preostalo da ih “traži po Moskvi”.

”Ministarstvo ekonomije i poslodavac mi još duguju ukupno 18.000 eura. Gospoda iz Ministarstva godinama su se pravdali da im Boksiti nijesu poslali moja dokumenta za isplatu otpremnine, a ista ta dokumenta sam im ja dostavio”, rekao je Čivović.

Advertisement

Iz nekadašnjeg Ministarstva ekonomije tvrdili su da od direktora Rudnika boksita nijesu dobili zahtjev za ostvarivanje prava Čivovića po osnovu socijalnog programa, na način na koji je on bio formulisan i za ostale radnike.

Čivović navodi da od 2009. godine traje mobing nad njim da bi napustio radno mjesto u magacinu, a dobio je i disciplinsku kaznu zbog toga, kako kaže, što je ukazao na otuđenje velike količine goriva.

On je kažnjen deset odsto zarade tokom šest mjeseci jer je “neovlašćeno iz radne prostorije iznosio magacinsku dokumentaciju pokazujući je na mitingu radnika”, optužujući određene ljude za “krađu nafte” i pri tome, kako je pisalo u odluci, davao “netačne podatke”.

Advertisement

Čivović objašnjava da podaci koje je iznio nijesu rečeni zato da bi nanio štetu firmi, već da bi joj pomogao ukazujući na takve pojave.

”Poslije toga me raspoređuju na mjesto referenta za dokumentaciju. To što sam ranije kažnjen zbog navodnog iznošenja dokumentacije nije bio problem”, priča Čivović.

On se na kaznu žalio sudu i dobio je pravosnažnu presudu. Zbog nepravde koja ga je zadesila ne samo njega nego i ostale radnike, vodi nekoliko sudskih postupaka, a podnio je i više krivičnih prijava.

Advertisement

Podsjeća da se zbog neisplaćene otpremnine, ali i raznih drugih nezakonitosti, godinama obraćao inspekciji rada, ombudsmanu, ministarstvima rada i ekonomije, Vladi, predsjedniku države, skupštinskim odborima, svim poslanicima, ambasadama i Evropskoj komisiji koja prati njegov slučaj. Protestovao je sa svojom djecom ispred Skupštine i Vlade. Tražio je i status zviždača, ali mu to nije odobreno.

Čivović kaže da je zbog toga došao u sukob i sa sindikalnim vođama koji nijesu štitili radnike i da je od sindikata morao da traži pripadajuću otpremninu sudskim putem. Boksiti su imali dvije sindikalne organizacije.

Tužio Boksite i Deripaskine kompanije

Čivović je 2014. tužio Boksite jer mu je onemogućeno da dobije otpremninu.

Advertisement

Tužio je i Deripaskine kompanije Shasta Universal registrovanu na Britanskim Djevičanskim ostrvima i CEAC, kojima osporava prijavljeno potraživanja od Boksita, od 22 miliona eura.

Početkom ove godine je Apelacioni sud ukinuo presudu Privrednog prema kojoj je Čivović izgubio spor protiv Shaste Universal i CEAC-a. Predmet je vraćen Privrednom sudu na ponovno odlučivanje.

Sporna prodaja upravne zgrade

Kao član organizacionog odbora protesta bivših i sadašnjih radnika Boksita, Čivović godinama ukazuje na probleme u vezi sa spornom prodajom upravne zgrade preduzeća u Nikšiću, promjene vlasnika radničkog placa, kao i njihovim potraživanja iz stečajne mase.

Advertisement

Privredni sud je u septembru prošle godine usvojio prigovor Čivovića na radnje ranijeg stečajnog upravnika Zdravka Cicmila koji je, kako navodi, “raskidom ugovora sa mađarskom kompanijom Vagonimpex, doveo do toga da može nastati velika šteta za stečajnu masu u iznosu od 800.281 euro”, a koja namjerava da se namiri prodajom upravne zgrade.


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Društvo

WWF: Očuvanje divljih vrsta ključno za sve nas

Objavljeno

dana

Autor

WWF: Očuvanje divljih vrsta ključno za sve nas

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


Svjetski dan divljih vrsta

WWF: Očuvanje divljih vrsta ključno za sve nas

Zajedničkim snagama, ističu iz organizacije, možemo preokrenuti ovaj negativni trend i očuvati bogatstvo i ljepotu svijeta oko nas. „U vremenu velikih podjela i konflikata, ne smijemo zaboraviti da svi dijelimo ovu planetu i njene blagoslove i moramo brinuti o njima zajedno“

Advertisement

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Advertisement

Jedna od najvećih prijetnji divljim vrstama su zločini protiv prirode, koji uključuju nezakoniti lov i ribolov, ubijanje zaštićenih vrsta, nezakonitu trgovinu i krijumčarenje, te nezakonito hvatanje i posjedovanje divljih vrsta, saopštili su iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.

„Dok je svijet u globalnoj krizi, a naše misli sa unesrećenim i žrtvama, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF na Svjetski dan divljih vrsta podsjeća na važnost očuvanja svijeta u kojem živimo u svim njegovim segmentima, uključujući prirodni svijet, bez kojeg ni mi, ljudi, ne možemo preživjeti“, navodi se u njihovom saopštenju.

Advertisement

Dodaju i da šume, mora, okeani, rijeke i tla nam pružaju kiseonik koji udišemo, hranu koju jedemo i vodu koja nam je neophodna za život, a da bez njih ne bismo mogli živjeti na način na koji je to moguće danas.

Prirodni kapital, što je zajednički naziv za sve dobrobiti prirode, kako su kazali, godišnje na globalnom nivou iznosi preko 110 milijardi eura i vrlo je važan za razvoj ekonomije i društva.

„Kako bismo očuvali prirodan svijet, moramo sačuvati biljne i životinjske vrste, koje su u sve većoj opasnosti. Posljednji WWF-ov Izvještaj o stanju planeta nam pokazuje da su u zadnjih pedeset godina populacije sisara, ptica, riba, vodozemaca i gmizavaca smanjene za čak 68 odsto. Naše zemlje su izrazito bogate divljim vrstama koje održavaju ekosistem u ravnoteži. Nestanak samo jedne vrste znači opasnost za velik broj drugih“, poručuje Snježana-Malić Limari iz WWF Adrije.

Advertisement

Ističu i da je naša regija često ciljno tržište i mjesto tranzita divljih vrsta, te da su lokalne i strane vrste ugrožene zbog čovjekovih aktivnosti.

Kao pravi primjer toga navode nedavni slučaj odbjeglog mladunčeta lava u Budvi, koji je danima bio izgubljen u šumama Crne Gore, a da smo prije nekoliko mjeseci svjedočili nezakonitom prevozu odraslog tigra trajektom u uslovima neprihvatljivim za držanje i prevoz divlje životinje. Sve to, navode iz WWF pokazuje da su zločini protiv divljih vrsta češći i prisutniji nego što mislimo.

Kaznena djela protiv divljih vrsta su među najunosnijim aktivnostima organiziranog kriminala u svijetu, uz trgovinu ljudima, drogom i oružjem, dodaju oni.

Advertisement

„WWF kroz projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi“ (LIFE SWiPE) radi na obeshrabrivanju i u konačnom na smanjenju kaznenih djela protiv divljih vrsta kroz poboljšanu saradnju relevantnih institucija i bolje sprovođenje nacionalnih i međunarodnih propisa o zaštiti životne sredine. Tako doprinosi oporavku ugroženih evropskih vrsta i poboljšanju zdravlja ekosistema“, navodi se u njihovom saopštenju.

Zajedničkim snagama, ističu iz organizacije, možemo preokrenuti ovaj negativni trend i očuvati bogatstvo i ljepotu svijeta oko nas. „U vremenu velikih podjela i konflikata, ne smijemo zaboraviti da svi dijelimo ovu planetu i njene blagoslove i moramo brinuti o njima zajedno“.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

„Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke“

Objavljeno

dana

Autor

"Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke"

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


ijzcg održao promotivno edukativnu radionicu za građane Tuzi

„Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke“

„Učesnici su upoznati sa učestalošću obolijevanja i umiranja od raka debelog crijeva i dojke, faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva i dojke, mogućim simptomima bolesti i preventivnim mjerama“

Advertisement

Sa radionice, Foto: IJZCG

Advertisement

U sklopu sprovođenja projekta „Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke – ON TIME“ (Interereg CBC HR-BA-ME 2014-2020 Program), Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) održao je prvu promotivno edukativnu radionicu za građane Tuzi, 1. marta ove godine.

Iz IJZCG je saopšteno je na promotivnom događaju Mobilni tim IJZCG održao predavanja na temu Preventivni programi za rak debelog crijeva i rak dojke u Crnoj Gori.

Advertisement

Predavanja su održale dr Adrijana Vujović spec. epidemilogije i dr Marija Todorović, spec. epidemiologije.

Radionica Tuzi
foto: IJZCG

„Učesnici su upoznati sa učestalošću obolijevanja i umiranja od raka debelog crijeva i dojke, faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva i dojke, mogućim simptomima bolesti i preventivnim mjerama. U interaktivnom radu dati su savjeti i odgovoreno ja na sva pitanja i nedoumice prisutnih o prevenciji i značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka dojke. Takođe radionicu su građani pratili i putem Zoom linka“, piše u saopštenju.

Iz IJZCG su rekli da je u okviru projekta ON TIME, planirano održavanje promotiovno-edukativnih radionica u osam opština Crne Gore (Tuzi, Danilovgrad, Cetinje, Nikšić Bar, Ulcinj, Herceg Novi, Podgorica) u cilju edukacije i podizanja svijesti stanovništva o značaju prevencije i ranog otkrivanja bolesti, kao i da se u opštoj populaciji, posebno u ruralnim područjima ali na lokalnom nivou poboljša socijalna mobilizacija za skrining programe raka debelog crijeva i raka dojke.

Advertisement

Vijesti



Vijesti
Nastavite čitati

Društvo

Treću dozu primilo 95 hiljada građana

Objavljeno

dana

Autor

Da li vakcine sadrže kancerogene sastojke i toksine?

Najnovije Društvene Vijesti, izvor portal: Vijesti.me


DNEVNI IZVJEŠTAJ

Treću dozu primilo 95 hiljada građana

Prvu dozu vakcine primile su 288.664 osobe ili 46,6 odsto, a drugu 280.281 ili 45,2 odsto ukupnog stanovništva

Advertisement

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Advertisement

U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 63,1 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 61,3 odsto.

Prvu dozu vakcine primile su 288.664 osobe ili 46,6 odsto, a drugu 280.281 ili 45,2 odsto ukupnog stanovništva.

Advertisement

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primile su 62 osobe, a revakcinisano je 78.

Treću dozu primile su 94.973 osobe, a u posljednja 24 sata 125.

Masovna vakcinacija protiv Kovid-a 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

Advertisement


Vijesti



Vijesti
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije