Povežite se s nama

Crna Gora

Jubilej kao povod

Objavljeno

dana

Jubilej kao povod

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


Piše: Živko Andrijašević

Petnaestogodišnjica nezavisnosti bila je povod za mnoge analize i osvrte. Proteklih dana o ovom događaju i vremenu nakon njega pisali su uglavnom angažovani sudionici, koji su nastupali kao zastupnici svoje političke ideje iz 2006. godine. Stručnih osvrta nije bilo, iako ima osnova i za takav pogled na ovaj period. Uočljivo je i da su se u tekstovima povodom petnaestogodišnjice nezavisnosti pobornici njene obnove najčešće zanimali učincima crnogorske vlasti u ovom periodu, a protivnici nezavisnosti uglavnom referendumom.

SUVERENISTI I NJIHOVA OČEKIVANJA

Advertisement

Glavna poruka koju su željele da pošalju pristalice nezavisnosti bila je da se moglo učiniti više, i to prvenstveno u rješavanju tzv. identitetskih pitanja, iako nijesu objašnjavali što znači to “više”. I kada kažu da je trebalo uraditi “više”, onda se nameće zaključak da smatraju da je to “više” trebalo da uradi vlast, a ne i oni sami, koji su toj vlasti bili bliski ili su bili njeni kadrovi. Identitetska pitanja, ma što to konkretno značilo, niti je vlast predvođena DPS-om svojom politikom stvorila, niti ih je mogla riješiti. Ili tačnije, nije ih mogla riješiti onako kako mnogi suverenisti zamišljaju rješenje ovih pitanja.

Ono što suverenisti najčešće smatraju “identitetskim pitanjima” može se jedino riješiti dugotrajnim procesom ili mjerama totalitarnog sistema, s tim što ih totalitarizam rješava samo privremeno. Tako riješena identitetska pitanja traju koliko i totalitarizam. To nam je potvrdilo i iskustvo socijalističke Jugoslavije i Crne Gore. Sva identitetska pitanja koja su u ovom totalitarnom sistemu tobože riješena pojavila su se poznih osamdesetih u još drastičnijem obliku. Naravno, važno je da sistem vlasti daje podršku rješavanju identitetskih pitanja, ali ih vlast, u konačnom, ne rješava, niti vlast može biti nosilac tog procesa. Nosilac ovog procesa ipak je kulturna i intelektualna elita, a idealna je okolnost ako u tom poslu ima podršku vlasti, odnosno države. Zato su rezultati u rješavanju identitetskih pi tanja u proteklih petnaest godina iskaz kvaliteta i potencijala crnogorske kulturne i intelektualne elite. Lijepo bi bilo kada bi se krivica za njene skromne učinke u nekim identitetskim procesima isključivo mogla pripisati crnogorskoj vlasti na čelu sa DPS-om. Primjera radi, crnogorska vlast je mogla presudno uticati na zvanični status crnogorskog jezika, ali ne može uticati na pisce da ga popularišu svojim književnim djelima i učine reprezentom nacionalne kulture ili obnovljene države.

2021-1991.

Advertisement

Za raziku od suverenista, koji su o petnaestogodišnjici nezavisnosti pisali sa sviješću da žive u 2021. godini, nekadašnji pobornici zajedničke države osvrnuli su se na ovaj jubilej direktno iz 1991. godine. Sve što su tada smatrali argumentom protiv crnogorske nezavisnosti ponovo su iznijeli i 2021. godine. Od tada do danas, oni u mišljenju nijesu napravili ni stopu naprijed. Oni još žive u postkosovskom ciklusu i ne prihvataju da postoji bilo što drugo osim prošlostii njihovih stereotipa u njoj. To je i jedan od razloga š to su izgubili 2006. godine i što će i danas izgubiti svaku bitku sa stvarnošću (budućnost i da ne pominjem). Autori ovih tekstova, kao što i priliči “istoričnim misliocima”, dominantno su se bavili referendumom, a ne njegovim rezultatima, jer im se čini da uvjerljivije moguosporiti događaj nego njegove posljedice.

Začudo, nijedan tekst nije slavio tačnost njihovih predviđanja iz 2006. godine, kada su govorili da će suverena Crna Gora biti država koja će progoniti i asimilizovati crnogorske Srbe, prekinuti njihovu vezu sa sunarodnicima preko granice i ugroziti položaj crnogorskih državljana u Srbiji. Budući da se ništa od toga što su predviđali nije desilo, autori tekstova su izbjegli da podsjete naplitkoumlje svojih istomišljenika, ali i da priznaju da su pogriješili. Na meti jezbog toga bio referendum.

U tekstovima protivnika nezavisnosti tvrdi se da je referendum pokraden, da je referendumom pocijepano srpsko biće, dajenjime izvršeno nasilje nad većinskom voljom naroda u Crnoj Gori, da su na referendumu glasali Albanci sa Kosova, da je crnogorska idejaustašoidna, da je za suverenost bio vladajući režim, a ne narod… Sve su to parole iz devedesetih godina, koje su korišćene u svim situacijama kada se na prostoru nekadašnje Jugoslavije otvaralo “srpsko pitanje”.

Advertisement

Matrica je poznata: onamo gdje Srbi nijesu dominantna većina, oni su ugroženi, a onamo gdje izbori nijesu završili kako je želio Beograd, izbori su pokradeni. Tako je bilo 1991. godine, tako je bilo i na referendumu. Zato sam rekao da autori ovih tekstova dolaze iz 1991. godine i da ne žive u sadašnjem vremenu. 1 što drugo mogu da rade osim da se prema stvarnosti koja im se ne sviđa odnose kao da ne postoji, a da događaj od kojeg je ova stvarnost počela označe prevarom. Tako su manje gubitnička, a više prevarena strana Ovi veliki umovi tvrde da je referendum pokraden i to referendum koji je kontrolisala EU, a odmah poslije proglašenja rezultata priznala i Srbija i Rusija. Dakle, i matična zemlja naroda čije interese brane. Jedino je istina, a to oni nijesu rekli, da je ovo bio najnepravedniji referendum u istoriji, jer je za obnovu nezavisnosti bila potrebna podrška 55% izašlih birača, plus jedan glas, a za opstanak zajednice Srbije i Crne Gore podrška45% izašlih birača, plus jedan glas. Ima li veće neravnopravnosti?

PONOVO O “POKRADENOM REFERENDUMU”

Osporavanjem regularnosti referenduma iz 2006. želi se dovesti u pitanje kredibilitet crnogorske nezavisnosti, a obnova nezavisnosti prikazati kao rezultatprevare, umjesto demokratski iskazane većinske volje. Želi se nametnuti uvjerenje da crnogorska ideja u Crnoj Gori jedino može pobijediti zahvaljujući prevari ili neregularnim okolnostima. Priča o pokradenom referendumu može se tumačiti i kao uzvraćanje na uvjerljivo i argumentovano istoriografsko osporavanje legitimiteta Podgoričke skupštine.

Advertisement

No, “pokradeni referendum” samo neukima može izgledati kao dobar kontraudar na teze o nelegitimnosti prevrata iz 1918. godine, jer ih čak i današnje pristalice prisajedinjenja sve teže osporavaju. Bez obzira koliko se oni trudili, klasični prevrat iz 1918. nije isto što i referendum iz 2006. godine, koji je održan u skladu sa zakonom i pod međunarodnom kontrolom.

U prilog tom stavu, da je Podgorička skupština bila dio prevrata, navodim jedan izvor, koji, koliko je meni poznato, nije do sack korišćea Riječ je o svjedočenju poslanika Podgoričke skupštine, deklarisanog pristalice prisajedinjenja, koje je objavljeno u nedjeljniku iz 1929. godine. On priznaje da je izabran za poslanika Podgoričke skupštine, a da se nije ni kandidovao. Jednostavno, jedan uticajni čovjek iz naroda je na skupu u Manastiru Morači rekao: “Marko mora biti od vas poslan u Podgoricu”. I Marko je izabran. Kada su na skupu izabrali još jednog poslanika, ovaj im je čovjek rekao: “Ako ne glasate za ujedinjenje sa Srbijom, ne vraćajte se ovamo! Ubićemo svakog, kuće vi popaliti!” Toliko o regularnosti.



Aktuelno
Advertisement
Vaše mišljenje? Ostavite komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Crna Gora

NB Budve: Opštinsko takmičenje recitatora na programu u srijedu

Objavljeno

dana

Autor

NB Budve: Opštinsko takmičenje recitatora na programu u srijedu

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


JU Narodna biblioteka Budve organizuje 44. Opštinsko takmičenje recitatora u srijedu, sa početkom u 18 časova, u amfiteatru Akademije znanja.

U takmičarskom dijelu učestvovaće učenici tri osnovne škole na području opštine Budva: OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša”, “Druge osnovne škole” i OŠ “Mirko Srzentić” iz Petrovca, kao i učenici JU SMŠ “Danilo Kiš”.

Recitatori će se takmičiti u tri kategorije: od prvog do petog razreda osnovne škole takmiči se devet recitatora (Lana Miković, Mila Medigović, Alan Ličina, Anastasija Vešović, Marija Marković, Jovana Orlić, Nina Nikezić, Hana Kurtović i Doroteja Vukadinović), a u kategoriji od šestog do devetog razreda takmiči se devet recitatora (Petra Vujanović, Darija Lautašević, Stefan Šundek, Bogdan Banović, Darija Medigović, Jelena Divanović, Stefan Ljudović, Marija Lautašević i Petra Đurić).

Advertisement

U srednjoškolskoj kategoriji takmičiće se šest recitatora (Nikolija Milićević, Jakša Labović, Marko Kostić, Sara Bulatović, Milica Srzentić i Teodora Maslak). Izbor pjesme je slobodan, ali mora biti prilagođen polu i uzrastu djeteta, a vremensko ograničenje je tri minuta za učenike osnovnih škola i četiri minuta za srednjoškolce, poručuju organizatori.

U muzičkom i dramskom dijelu programa, dok žiri bude odlučivao o najboljima, nastupiće: Milica Vulanović, gitara (učenica Srednje muzičke škole „Vida Matjan“, Kotor), Matija Molčanov, klavir (učenik Srednje muzičke škole iz Tivta), zatim učenici Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Budvi: Sunčica Babić – klavir, Mila Gavrilović – gitara, Vuk Milojević – gitara, Uroš Rabrenović – gitara, Nemanja Radulović – klavir, Nikša Babović- flauta i Jelena Divanović – klavir.

Pozorišnu predstavu „Legenda o Mogrenu“ izvešće djeca Javne predškolske ustanove “Ljubica Jovanović – Maša” iz Budve, a sa njima su predstavu pripremile vaspitačice Vesna Jovanović i Ivona Perović.

Advertisement

Nakon takmičarskog dijela, predviđena je dodjela Zahvalnica za učešće na recitatorskoj smotri i knjiga svim učesnicima, a nakon proglašenja pobjednika, predsjednik žirija će nagrađenima svih kategorija koji su osvojili prva tri mjesta uručiti nagrade.

Ukoliko bude održano Državno takmičenje recitatora, prvonagrađeni učesnici iz prve, druge i treće kategorije takmičara stiču pravo učešća na tom takmičenju, zaključili su organizatori.



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Crna Gora

Zaposlenje preduslov za samostalan život i inkluziju OSI

Objavljeno

dana

Autor

Zaposlenje preduslov za samostalan život i inkluziju OSI

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


Vrijedan i uvijek nasmijan, Ismar Ramović je radnik kojeg bi svaki poslodavac poželio – ovako Nebojša Milikić opisuje Ismara iz Tuzi, koji radi u njegovoj firmi.

Ismar je, nakon završetka školovanja, gotovo tri godine čekao na zaposlenje. Danas je među deset osoba sa invaliditetom koje su zaposlene u ovoj firmi, gdje radi na proizvodnji suvenira.

“Volim da radim na mašinama. Pravimo kutije, korpice, magnete. Izrežemo ih, pa poslije sklapamo. Lijepo mi je na poslu, jer se osjećam kao kod kuće“, priča Ismar.

Advertisement

Da bi ostvario svoja prava i dobio priliku da radi, Ismar, kao i druge osobe sa invaliditetom, prolazi duge i komplikovane procedure. Pored ljekarskih, Ismar je išao na još dvije komisije za procjenu invaliditeta.

“Kad pođem na te komisije strah me je. Brinem, jer ne znam hoće li mi odobriti primanje“, priča on.


Reformom nacionalnog sistema procjene invaliditeta, koju finansira EU, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i NVO, invaliditet i potrebe osoba sa invaliditetom biće vještačeni u jednoj instituciji. Procedure će biti pojednostavljene, a više od 30 različitih komisija ukinuto.

Advertisement

Cilj reforme je da OSI svoja prava ostvaruju na pravedniji način. Medicinski model biće zamijenjen modelom procjene invaliditeta koji je zasnovan na ljudskim pravima. To znači da će više od 50.000 OSI u Crnoj Gori jednostavnije ostvarivati prava, uz značajno manje administrativnih procedura.

“Volio bih da sve mogu da završim na jednom mjestu i da ne čekam. Ne volim gužvu i čekanje“, kaže Ismar.

Iako osobe sa intelektualnim smetanjama u Crnoj Gori često ne nailaze na razumijevanje, podršku i prihvatanje društva, sa Ismarom to nije slučaj.

Advertisement

“Družim se sa kolegama na poslu, a poslije posla pođemo na kafu. Nekad igramo fudbal ili košarku“, dodaje on.

Ismar je, kako kaže njegov poslodavac Nebojša, puno napredovao i socijalizovao se.

“Svojim radom i rezultatima doprinosi sebi, našoj firmi i cijelom društvu. Doprinos ostalih 15 zaposlenih nije ništa veći u odnosu na onaj koji daju Ismar i druge osobe sa invaliditetom koje ovdje rade“, dodaje Nebojša.

Advertisement

Država nudi pogodnosti poslodavcima ukoliko zaposle OSI, kroz subencionisanje zarada i sredstava za prilagođavanje radnog mjesta.

“Važno je zadatke prilagoditi njihovim mogućnostima i onda je uspjeh zagarantovan. Ohrabrio bih sve poslodavce da slijede moj primjer i zaposle osobe sa invaliditetom. Siguran sam da se neće pokajati“, poručio je Nebojša.

Tekst je nastao u okviru projekta reforme sistema procjene invaliditeta, koji UNDP sprovodi sa Vladom i organizacijama civilnog društva, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Advertisement



Aktuelno
Nastavite čitati

Crna Gora

Pismo Crnoj Gori

Objavljeno

dana

Autor

Pismo Crnoj Gori

Najnovije Vijesti iz Crne Gore, izvor portal: Aktuelno.me


Piše: Dubravka Jovanović

Pišem ti u ime nas, koji ti nikada nijesmo okrenuli leđa.
I koji nikada ništa nijesmo očekivali zauzvrat.
Nas, koji želimo tvoju slobodu i tvoju vječnost dahom kamena tvog.
Nas, koji te ne krademo.
U ime nas, koji za ljubav ne očekujemo dar, niti epolete na ramenima, medalje na grudima, niti medijsku pompu.
Pišem ti u ime nas koji živimo od plata i penzija. Crkavica, ali pošteno zarađenih. Koji živimo od svoga rada i kada nam ne daju da radimo. U ime nas koje pljuju, vrijeđaju, klevetaju, mrze. Koje bi da ubiju i kojima prijete. Nas koji od toga ne profitiramo i ne slikajemo se po novinama, ne gostujemo po televizijama.
Nas koji nemamo članske karte partijskih pripadnosti za privilegije i tropolušo živote.
Nas, koje tuže i osuđuju nepravde. Ne znaju sitni, mučni i jadni da smo još tvrđe kičme, jer je od tvog krša i od tvoga mora.

Pišem ti danas sa istim žarom kao i one 2006. ispod crvenog mora tvojih zastava i tvoje vatre razgorjele plamenom naših srca.
U ime iskrenih koji nijesu dobili posao ni stanove, niti unapređenja, ni luksuzne automobile, placeve, ni vikendice.
Koji ne ljetuju po mondenskim mjestima, niti zimuju na Žabljacima, Kopaonicima, Austrijama…

Advertisement

Pišem u ime nas koji nemamo poslugu i baštovane. Kojima hrana i pića ne stižu na kuću porudžbom preko ajfona.  Nas kojima treba i godišnji odmor i maser i kozmetičar, i ljekar i advokat , ali se nema. Jer živimo od prvog do prvog.

Pišem u ime nas koji još čitamo knjige i pišemo. Koji se obradujemo susretu sa drugom i poruci srcem pisanoj.  Kojima je pica i pivo vrh sa dragim ljudima kad se može, bar toliko. Ponekad.
Pišem u ime intelektualaca koji su danas na birou rada i onih koji su ostali bez posla zbog lopova i popova.  A poželio bi ih bijeli svijet i platili bi im da mogu da ih imaju takve, od raskošne pameti, obrazovanja i poštenja.
Mi ih ne primjećujemo i njihovo znanje, od kojeg se države prave i čuvaju, nama ne treba.
Nas, za koje se zna da smo ti odani i vjerni, pa je po nama najlakše, kako bi bili paravani onima koji se tvojom zastavom prekrivaju samo dok traje fešta i himna. Dok traje datum tvoj, prijemi i govori, rukovanja i obećanja. Oni koji su te obrukali i zbog kojih se svi pošteni stidimo.

U ime nas koji, i kada nas se sjete i pošalju nam pozivnice, odbijamo licemjerstvo u svečanim veštitima i veštama, jer te volimo bosi i goli, gladni i siti. Jer ne možemo oči u oči sa izdajnicima,  intereslijama, sitnospostvenicima, prevarantima, uhljebima i lupežima. Čast časnim izuzecima. Sa njima bih na čast i na čest i u borbu za pravdu i u mir.
Pišem u ime nas koji te volimo morem i galebom. U tebe vjeruje naša ogromna ljubav. Čista.
Ljubav koja slika svjetlost na tvom obrazu. Ljubav naša koja pere crnilo crnih pameti i gorčinu izdajstva.
Mi, koji svoju čast prinosimo lovćenskom oltaru.  Čija je jedina prava molitva za tvoje dostojanstvo i tvoju vječnost, pod najplavljim nebom na svijetu.
Njima dakle, danas ovo pismo.
Adresa je:  Crna Gora.  Pismo stiže na njeno rame. Donosi ga golub iz moje Boke, i orao s lovćenskih visina i soko iz tvojih šuma.

Advertisement

Još nijesi preležala  tuđi kukavičluk ni tuđu ravnodušnost i tuđe zločine i pohode.
Ali zato je naše poštenje uz tebe da te melemimo.
Da ti rane izvidamo i kada su naše otvorene.
Tu smo da ne zaboraviš jezik pravde.
Da bijedu ljudskog ništavila streseš sa svojih ramena i da opkoračiš vrijeme.
Nema za poštene u tebi umora.
Pišem za tebe i za nas, bez kojih bi te rastrgli i kljuvali bi tvoju kožu od čojstva i junaštva.
Bićeš i ostaćeš vaseljena. Ti  znaš raspored zvijezda.
Sve visine su na tvojoj bandi.
I znaš, kako bi rekao mudri Edvard Jang:  Nisko zidaju oni koji zidaju ispod zvijezda!



Aktuelno
Advertisement
Nastavite čitati

Najčitanije